Enolog Igor Horvat: Pijemo alkoholno jaka vina!

Diplomirao je na Fakultetu poljoprivrednih znanosti u Zagrebu. Oženjen je u »deželi« i ima  dva "otroka", a na pitanje kako je postao slovenski zet duhovito odgovara:« Oženiš se za tastovu kćer!«. Kao slovenski stipendist prvo je zaposlenje  dobio u Poljoprivrednoj zadruzi Šmarje, kao enolog  u novootvorenom vinskom podrumu kapaciteta 600 000 litara.

Nakon pet godina usavršavanja u vinarstvu, otvorio je privatni savjetodavni enološki laboratorij i usko specijaliziranu vinarsko - vinogradarsku trgovinu, u mjestu Imeno kod Podčetrtka,  uz samu hrvatsko-slovensku granicu, u kojoj je moguće nabaviti sve: od loznog cijepa, sredstava za zaštitu bilja i enoloških sredstava, do podrumarske opreme . Kao enolog- savjetnik surađuje s mnogim  vinarima  u Sloveniji i Hrvatskoj.  Od većih vinarija to su Vinarija Petrač u Krapinskim Toplicama , Klet Amon i Klet Gadova peč u Sloveniji.Svoje znanje primjenjuje i u praksi, u tastovu vinogradu sa 700 čokota. Uglavnom je zastupljena graševina ( u Sloveniji je to laški rizling), zeleni silvanac i chardonnay.

Što je to kušač vina i kome je on i zašto važan?
Horvat: Kušač vina objektivno, na osnovi dugogodišnjih iskustava i licencirane organoleptičke sposobnosti, ocjenjuje kvalitetu vina, ukazuje na mane, pogreške i bolesti u proizvodnji vina i pravilnim enološkim savjetom pomaže vinaru u podrumarenju.

U tijeku su druga kušanja prošlogodišnjih vina, koja prethode ocjenjivanju. Gdje ste sve do sada bili u toj zadaći?
Horvat: Od kušanja prošlogodišnjih vina, takozvanih radnih degustacija , ove godine sam bio u Pregradi, Loboru, Tuhlju, Mariji Bistrici, Zlatar Bistrici, Zlataru...a prošlih godina u Humu na Sutli, Krapini, Kraljevcu, Zagorskim selima , Desiniću...

Kod prvoga kušanja čule su se primjedbe kako je u nekih mošteva  došlo do zastoja u vrenju te su vina ostala sa znatnim ostatkom neprovrelog šećera? Što se u međuvremenu  s takvima dogodilo?
Horvat: To je vrlo česta pogreška u podrumarenju vina lanjske godine. Do zastoja u fermentaciji je dolazilo uglavnom zbog netaloženja mošta , zbog neuporabe plemenitih selekcioniranih kvasaca i neprimjerenih temperatura u procesu vrenja.Mnogo se vinara  odlučilo uspostaviti ponovno vrenje u zimskom razdoblju . Dizanjem temperature i dodavanjem specijalnih kvasaca, kojima je svrha ponovni početak vrenja, uspjeli su smanjiti ostatak neprovrelog šećera do takvih količina da taj reducirajući šećer ne utječe negativno na harmoniju vina.

Je li bilo naknadnih refermentacija?
Horvat: U toplijim podrumima dolazilo je i do spontanih refermentacija. Mnoga vina to još očekuje.Kod preniske količine slobodnog sumpora u vinu, pri porastu temperature u podrumima, možemo očekivati spontanu refermentaciju u vinima koja imaju ostatak neprovrelog šećera. Preporučam, kad se primijeti da je vino počelo fermentirati, "mozirati",  dodati minimalne količine selekcioniranih kvasaca i hrane za kvasce, kako bi to naknadno vrenje čim prije i kvalitetnije završilo.

Ima li vina koja su ostala slatka i , ako ima, što s tim vinima?
Horvat: Mnogo se  vinara  odlučilo zaustavljati fermentaciju, kako bi vina ostala slatka. Određeni krug potrošača baš zahtijeva slatka vina, pa zašto im to ne omogućiti, posebice  u takvoj godini koja je obilovala prirodnim šećerima i ekstraktom koji podnosi ostatak neprovrelog sladora. Samo pažljivo: slatka vina su veliki potrošači slobodnog sumpora i kao takva moraju uvijek biti maksimalno nasumporena , kako  ne bi došlo do spontanog naknadnog vrenja.

U čemu vinari najčešće griješe?
Horvat: Prejeftino prodaju svoje vino!

Nakon drugih kušanja koja vam se vina čine izrazito dobrima?
Horvat: Graševine iz lanjske godine su uglavnom vrlo dobre. Sauvignoni, chardonnayi, silvanci su malo prejaki i imaju mnogo niže kiseline od onih na koje smo naviknuti. Žutih muškata ima također vrlo dobrih, a crna vina imaju potencijal koji je radi nepoznavanja pravilne tehnologije prerade još nismo dovoljno iskoristili.

Što ovih dana najčešće savjetujete vinarima?
Horvat: Vrijeme je za drugi pretok nakon fermentacije. Najčešće savjetujem kontrolu slobodnog sumpora u vinu, pravilno sumporenje , redovito dolijevanje bačava i, po potrebi, uljepšavanje vina enološkim sredstvima.

Kakva ćemo vina piti do iduće, jesenje berbe?
Horvat: Alkoholno vrlo jaka, bogata na ekstraktima, niskih kiselina...

U Hrvatskome zagorju prevladavaju  bijela vina. A kakva je situacija s crnima?
Horvat: Zagorje je nekad bilo regija isključivo bijelih vina. Posljednjih  deset godina posađeno je mnogo caberneta, merlota, frankovke, crnog pinota i zweigelta, koji lijepo uspijevaju, ali primjećujem da je, na području tehnologije prerade crnog grožđa, potrebno još malo poraditi.

Koliko je važno, i zbog čega, ovih tjedana  kontrolirati sumpor u vinima?
Horvat: Sumpor je glavna zaštita  pred negativnim utjecajem zraka i neželjenim promjenama u vinu. U ovome razdoblju često dolazi do oksidacije vina, zavrelice, povećanja sadržaja hlapivih kiselina, do pojave brett karaktera, itd. Pravilna doza slobodnog sumpora u vinu, negdje oko 35 mg/ lit., smanjuje mogućnost kvarenja vina.

Koje aktivnosti u ovo predproljetno vrijeme predstoje vinarima odnosno vinogradarima?
Horvat: Obrezivanje, vezanje, predproljetna prskanja... U novije  vrijeme se u našim vinogradima intenzivnije pojavljuje crna pjegavost. Zaštitu vinove loze bit će  potrebno prilagoditi tomu i već prije početka vegetacije obaviti  tretiranja sa bakrenim i sumpornim sredstvima.