Ivan Glas: Bajka na dlanu postaje ognjena zemlja

Unatoč brojnim apelima vatrogasaca i policije kako se treba ponašati prilikom paljenja suhe trave i niskog raslinja, gori diljem naše županije. Vatrogasci su totalno umorni i ljuti trčeći svakodnevno na nekoliko intervencija i požarišta koje je prouzročio ljudski 'šlamperaj'.

Na tu temu razgovarali smo s Ivicom Glasom, predsjednikom Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije.

Čini se da Zagorci ne slušaju upozorenja vatrogasaca i policije jer požari suhe trave i niskog raslinja i dalje 'bukte' diljem županije. Što mislite što je razlog tome? Kako to komentirate?
GLAS: Ne samo da ne slušaju upozorenja, nego su sa svojim idiotskim ponašanjem srušili sve moguće rekorde do sada. U ovom trenutku imamo 251 intervenciju u odnosu na 2011. kada ih je bilo 131 ili 2010. kada je bilo samo 29 intervencija. Dakle, bilježimo ogroman rast požara na otvorenom prostoru što nam govori jednostavno dvije stvari: prvo da ljudi ne održavaju svoje zemljišta u skladu s vlasničkim odnosima i manirama dobrih gospodara, nego taj svoj nerad pokušavaju kompenzirati spaljivanjem tih površina i drugo: rade to na najgluplji način koji je uopće moguće. Vjerujem da je županijska vatrogasna zajednica preko svih medija naše županije napravila sve što je u njenoj moći da kroz promotivne i preventivne aktivnosti pokušamo ljudima objasniti da se na taj način zemlja ne može čistiti i održavati, te da maksimalno pripaze na sve uvjete spaljivanja na otvorenom prostoru. Ljudi jednostavno ne slušaju, te i dalje rade na apsolutno neprimjeren i nedopustiv način. Misle kako se to njima ne može dogoditi. Mislimo da su ti požari proizvod ljudske gluposti i šlamperaja ravan idiotizmu.

Na koliko ste požara dosada intervenirali? Znam da ta brojka raste iz dana u dan. Trenutni podaci?
GLAS: U prva tri mjeseca ove godine evidentirali smo 251 požar, dok smo ih prošle godine sveukupno imali 347. Sada  smo došli praktički na tri četvrtine požara od prošle godine i imamo velike šanse da srušimo apsolutni rekord u intervencijama. U siječnju je bilo 9 požara otvorenog prostora jer je mjesec bio dosta topao i suh, a u veljači dva jer je pao snijeg. Očekuje nas i dosta toplo ljeto. I lani smo kroz sve ljetne mjesece, pa i jesen imali puno požara na otvorenom.  Ljudi spaljivanjem ne samo da ugrožavaju sam okoliš i poljoprivredu, već ugrožavaju i niz drugih stvari. Lovci su me zamolili da  apeliram na građane da imamo preko 100 divljači. Ta divljač se sad koti. Fazanke, prepelice, divlje patke nesu jaje,  zečići se kote. Spaljivanjem tog prostora mi uništavamo mladu divljač. Elektra je u prva tri mjeseca ove godine zamijenila preko 200 impregniranih drvenih stupova električnih vodovoda. Umjesto da ih se mijenja, mogli smo napraviti nekoliko kilometara nove električne mreže. Nanesena je jedna ogromna šteta privredi, poljoprivredi, lovnom gospodarstvu i samom fondu divljači. Na kraju krajeva i samim vatrogascima koji svojim intervencijama pokušavaju spasiti što se spasiti da. Vjerujem i da policija provodi određene postupke utvrđivanja krivaca i kažnjavanja. Nije na vatrogascima da sude i traže počinitelja. To je na istražnim tijelima.

Koliko je dosada angažirano vatrogasaca?
GLAS:  Napravio sam kratku analizu. Da sada je u požarima sudjelovalo 2.500 vatrogasaca s preko 10.000 radnih sati i potrošeno je preko 2.500 goriva. Da ne govorim o tome, da nam je uništen dio opreme i svega ostaloga. Uz  javne postrojbe djeluju i vatrogasna društva, dakle, ljudi koji su  subotom ili nedjeljom slobodni i koji bi to vrijeme mogli iskoristiti radeći na svojim poljima. Umjesto toga trčkaraju po požarima  otvorenog prostora i saniraju ljudske gluposti. Jednostavno došli smo u situacija kada možemo reći da smo srušili sve rekorde u broju požara u povijesti Krapinsko-zagorske županije, a bajka na dlanu postaje ognjena zemlja.

Koji vam je teren bio najzahtjevniji dosad?
GLAS: Požar na Strahinjčici koji je poprimio karakteristike požara na priobalju.
Izuzetno velika opožarena površina, nepristupačan kameni teren, teren bez kutova, prokopa… Voda se vozila osobnim terenskim vozilima, a daljnji dio puta prenosila u kanistrima po pet litara čime smo punili naprtnjače. Nemoguće je bilo doći s ozbiljnijom količinom vode do terena  gdje se gasilo. U četiri dana gore je bilo preko 500 ljudi i utrošeno pet tisuća radnih sati. Imali  smo požar krošanja, borova, niskog raslinja. Uništene su nam  neke endemske skupine biljaka  koje su obitavale na Strahinjčici. Šteta je neprocjenjiva.

Ovakvi požari na otvorenom su opasni i za ljudski život.
GLAS: Nažalost imali smo jedan smrtni slučaj i nekoliko lakših i teže stradalih osoba. Smrtni slučaj dogodio se u zlatarskom području,  u selu Ratkovec kada je baka preminula zbog gušenja dimom. Da li to može biti opomena ostalima? Trebala bi biti.  Četiri požara na gospodarskom i jedan na stambenom objektu dogodila su se zbog požara na otvorenom koji se proširio. Posebne probleme rade vikendaši koji u dva tri dana misle da mogu napraviti čuda u obrađivanju parcela i to rješavaju paljenjem. Oni su potpuno nepripremljeni za taj dio priče. Pogotovo jer ne poznaju terene i naše prilike. Pale za vjetrovitog vremena ili  neposredno prije nego što odu, ostave požarišta aktivna. 

Kakve su kazne? Možda kad bi one bile oštrije, ljudi bi se opametili.
GLAS: Sustav kažnjavanja, sukladno hrvatskom zakonodavstvu je takav da policija radi izvid, pa kaznena prijava,  a sudovi dalje rade svoj dio posla. Povratnih informacija nemamo. Vrlo je teško reći koliko je sud naplatio kaznu, ali policija ima podatak koliko je podneseno prekršajnih prijava.

Dobro, ponovimo još jednom. Što treba napraviti svaki onaj koji želi paliti korov i raslinje?
GLAS: Nakon svih analiza, sada smo donijeli najstrože upute. Dakle, ne može se spaljivati ništa, ako se prije toga ne konzultira zapovjednik domicilnog vatrogasnog društva. Zapovjednik DVD-a će izvršiti izvid koji  se spaljuje i propisati vlasniku zemlje s koliko ljudi može to spaljivati i na koji način. Ako to radi vlasnik sam, ljudi se moraju propismo obući: dugi rukavi, zaštitne kape i maske za zaštitu dišnih organa. Pripremiti priručna sredstva za gašenje: grablje, vile, motike, lopate, te spaljivati na način na koji im to nadležni zapovjednik kaže. Vatra se nikad se ne pali po vjetrovitom vremenu, ne ujutro niti u predvečerje, nikad sami i morate za taj posao biti prikladno odjeveni i obučeni. Isto tako, ukoliko je intervencija kompliciranija, vatrogasci će to sami napraviti. Možda ne odmah, ali unutar par dana sigurno da. Sukladno županijskom odluci o spaljivanju trave, raslinja i otpada biljnog porijekla, nadležni vatrogasni zapovjednik može zabraniti spaljivanje ukoliko je to opasno. Ukoliko on to zabrani, nema pitanja zašto. To je zato što bi taj požar mogao imati poprilične neželjene posljedice.

U slučaju požara koji broj ljudi trebaju zvati 93, 193 ili je dovoljno 112?
GLAS: U pravilu nije greška ukoliko netko nazove 112. Dobiva Područni ured za zaštitu i spašavanje koji će te pozive proslijediti na vatrogasni operativni centar u Zaboku. No ukoliko netko zove radi požara onda bi građani trebali zvati 193. Dobit  će ravno vatrogasce. Uštedjet će i nešto vremena prilikom toga. Javit će im se iskusan i educiran djelatnik  i uputiti onoga tko zove što treba napraviti u određenom trenutku. Iza toga doći će operativne snage primjerenog sastava i veličine koji će moći taj požar sanirati i eventualno pozvati rezervne snage, ako im taj požar izmiče kontroli. Svakako predlažem da zovu 193. Broj 93 važi još ove godine.

Da padne kiša ona bi pomogla da poraste trava i da se njive zazelene.
GLAS: Kada bi nam Bog poslao kiše malo, pa da trava 'zbuja. Vjerojatno bi ta opasnost pala. Znate, nema više stoke. Prije su krave dio zemljišta popasle, dio trave se pospremio. Nije bilo zapuštenog zemljišta. Sada to nitko ne kosi niti ne sprema i dolazimo do faze 'kaj mi budu susjedi rekli, bumo to malo počistili.' Postoji drugi niz načina za čišćenje i održavanje poljoprivrednih površina: košnja, flaksanje, malčanje. Ne mora se sve spaliti.