Krizma = minus na računu

Vrijeme je prvih pričesti i krizmi u našim župama. I dok su se nekad prve pričesti i krizme slavile u obiteljskom okruženju, danas to nije slučaj. Većinom se takva slavlja pripremaju u restoranima u kojima se potroši velika svota novaca.

Roditelji i kumovi čak dižu kredite da bi mogli financijski podnijeti sve te razne skupe poklone, od laptopa, Iphona, skutera, dizajnerskih komada odjeće i drugih 'cerefeka'. S druge strane, roditelji često 'zlobno' komentiraju troškove koje moraju platiti u Crkvi, iako ti troškovi i nisu veliki. Financijski troškovi ovise o tome što pojedine župe nude, no razlike nisu prevelike.

Prva pričest i krizma među prvima je krenula u zabočkoj župi, pa smo stoga provjerili koliko stoje troškovi ovih dvaju sakramenata u Župi Zabok. Za troškove organizacije prve pričesti u Zaboku brine se župnik, pa su prvopričesnici dobili prvopričesnu svijeću, plastificiranu uspomenu, zajedničku i pojedinačne fotografije, molitvenik, od gipsa izrađenu posljednju večeru, te haljinu.

Siromašni oslobođeni plaćanja

Naravno, župnik za taj dan mora okititi i crkvu, dakle, platiti cvijeće, počastiti svećenike ručkom, dati nagrade vjeroučiteljima, platiti grijanje… Sveukupna 'cifra' je 200 kuna. Za roditelje koji imaju dva prvopričesnika ili prvopričesnika i krizmanika, plaćaju troškove samo za jedno dijete, dok su siromašne obitelji oslobođene plaćanja tih troškova. Barem je tako u zabočkoj župi.

Slični troškovi su i za krizmu. Krizmanici plaćaju 100 kuna odredbom Duhovnog stola, od čega 30 kuna ide djelitelju, a 70 kuna u blagajnu župe. Još 100 –injak kuna ide za poklone; reljef, križić, fotografije, ručak za svećenike, troškovi za haljine – doznajemo od zabočkog župnika, vlč. Marijana Culjaka, koji ističe da je kod njega uvijek sve jasno i transparentno i znaju se svi troškovi.

Dodao je i kako oni svoje cijene nisu mijenjali zadnjih deset godina. Pojedini zagorski župnici zabranjuju preveliko 'riftanje'  i 'lickanja' svojih krizmanika. Zabočki župnik, taj je problem uspio riješiti. Prije tri godine uveo je na Svetu potvrdu, tzv. krizmu tunike koje krizmanici moraju obući ispod svoje svečane odjeće, tako da svi budu isti.

- Mogu oni biti u svili i baršunu, ali za vrijeme sakramente svi imaju iste haljine, a ne da su u crkvi pojave u dekoltiranim haljinama ili golih leđa. Ja uvijek kažem da Krizma i Prva pričest nisu obveza, već ponuda Crkve. Na početku su krizmanici negodovali, ali su se roditelji sa mnom složili i bili zahvalni – kaže vlč. Culjak.

Kumovi si 'čupaju' kosu…

Svi smo svjedoci da se krizma u posljednjih nekoliko godina pretvorila u veliko slavlje  i netransparentno trošenje  novaca. Hoće li ih ova kriza barem nakratko zaustaviti?

- Crkva upozorava i govori da se to ne smije pretvoriti u situaciju da poklon krizmaniku ne može kupiti jedan prosječan i kvalitetan vjernik već mora dizati kredit ili ne ići. Kumovi si 'čupaju' kosu u drugim župama, jer je uvriježeno pravilo, da ako si kum moraš kupiti dovoljno skup poklon. Zaboravljaju se duhovne i moralne vrijednosti sakramenta. Svi zaboravljaju da kum mora biti kvalitetan primjer i ohrabrivati krizmanika na putu da postane zreli kršćanin - prokomentirao je župnik, koji naglašava da nakon krizme rijetko koga viđa u Crkvi.

- Dođu samo kada opet nešto trebaju, a većinom je to kada se žele vjenčati. Morat će se ozbiljno govoriti o tome. Ili da se krizma na ovakav način dokine, te uvede kao u pravoslavnoj crkvi da se sakrament primi s krštenjem ili da se sakrament primi kad je već osoba odrasla i sama izrazi tu želju – zaključio je zabočki župnik.