'Krpelje nemojte mazati uljem ili prskati sprejevima, iščupajte ih prstima ili pincetom'
S dolaskom proljetnog vremena, sve je veća opasnost od krpelja. Paučnjaci su to koji prenose brojne bolesti, a najpoznatije su svakako virusni meningoencefalitis i borelioza. Epidemiologinja Gordana Popijač Cesar ističe da je naša županija prirodno žarište meningoencefalitisa pa je razumljiva bojazan ljudi, no napominje da je borelioza mnogo češća bolest
Objasnila je da krpelji ne skaču na čovjeka i ne grizu ih krvnički, kao što to mnogi misle već ih jednostavno 'pokupimo' dok prolazimo travom i niskim raslinjem gdje žive. – Zaraženih krpelja imamo, ali vrlo malo. Ljudi se češće boje virusnog meningoencefalitisa, a zapravo je borelioza, bakterija infekcija, mnogo češća. Javlja se do tri puta češće– ispričala je Popijač Cesar te dodala da su prvi simptomi temperatura, malaksalost, mučnina i promjene na tijelu. Nakon prvih simptoma javljaju se poteškoće u radu organa, a kada je u pitanju borelioza, javljaju se i crveni krugovi na tijelu koji se premještaju kako bakterija putuje krvlju i limfom.
Kada idemo u šumu ili područja gdje bi krpelja moglo biti važno je, kako kaže epidemiologinja, da se adekvatno obučemo, da namažemo tijelo repelentima i da po dolasku iz prirode pregledamo cijelo tijelo. Ističe, krpelji se primaju na kožu vrlo često tek 8 do 12 sati nakon što kruže po tijelu. No, ako vas krpelj već ubode, važno je znati kako ga odstraniti. Iako u narodu postoje razne metode, poput one da se krpelja treba natopiti uljem, prskati lakom za kosu ili premazivati benzinom, Gordana Popijač Cesar apelira da ljudi ne isprobavaju razne neprovjerene metode. – Krpelja treba primiti prstima ili pincetom i naglim ga trzajem iščupati. Ako ostane glava ili nožice, ne treba ih iskopavati iglama ili ići liječniku. Dovoljno je samo dezinficirati to mjesto i s krasticom će otpasti i to što je ostalo – objasnila je epidemiologinja.
Oni koji češće borave u prirodi, mogu se i cijepiti cjepivom koje ih štiti od virusnog meningoencefalitisa. To se cjepivo ne nalazi u kalendaru cjepiva već se zainteresirani cijepe dobrovoljno. – Cijepljenje se preporuča šumarima, djelatnicima gorske službe spašavanja, planinarima i svi onim izletnicima koji češće borave u prirodi. Doze se naručuju prema zahtjevu, a potrebno se cijepiti tri puta, nulti dan, za mjesec dana te za 9 do 12 mjeseci. Nakon toga ste sigurni tri godine – rekla je doktorica Popijač Cesar te dodala da je cijena jedne doze 286 kuna.
