Ministar Gordan Maras: "Vlada kreće u borbu protiv nelikvidnosti"

Autor Drago Kozina

U radnom posjetu Krapinsko-zagorskoj županiji boravio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Ministar Maras upoznao je prisutne s nastojanjima da se riješi nelikvidnost, jedan od gorućih problema u hrvatskom gospodarstvu. To se kani učiniti utvrđivanjem roka plaćanja na 45 dana, što uključuje i PDV.

goran_maras_ministar.jpg

U radnom posjetu Krapinsko-zagorskoj županiji boravio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Ministar Maras upoznao je prisutne s nastojanjima da se riješi nelikvidnost, jedan od gorućih problema u hrvatskom gospodarstvu. To se kani učiniti utvrđivanjem roka plaćanja na 45 dana, što uključuje i PDV. 

Ministar je prezentirao plan Vlade koji ima za cilj stvaranje više sigurnosti u poslovanju, jer se među poduzetnike uvukao strah, koji rezultira razmišljanjem da je najbolje ne proizvoditi, jer se to ne može naplatiti. Stoga se kreće u odlučno rješavanje problema nelikvidnosti, odnosno financijske konsolidacije te povećanje konkurentnosti, kroz rasterećenje u smanjivanju plaćanja raznih doprinosa (šume, vode, gospodarske komore…).

Prilikom boravka u Krapini, ministar Gordan Maras našao je vremena i za razgovor.

U Vašem planu za oživljavanje malog i srednjeg gospodarstva govori se o otvaranju 20 tisuća novih poduzeća i obrta. Kako spriječiti da ih ne mogu otvarati oni koji su propali i ostali dužni i radnicima i drugim poduzetnicima?

To je užasno veliki problem. No, uz to treba reći da nitko  ne smije i ne može onemogućiti da se netko počne baviti određenom gospodarskom djelatnošću. Svatko od nas ima pravo na rad, odnosno da osnuje jedno, dva… pet poduzeća. No, ono što se može zakonom je npr. onemogućavanje prenošenja imovine iz jedne firme u drugu. Najtragičnija je činjenica, da je i do sada postojala zakonska regulativa, ali ona se nije primjenjivala. Ne može se događati da netko dvije godine ne plaća porez, doprinose. Za sve rok mora biti 45 dana. Trebalo je odmah reagirati. Zakonski okvir ćemo pojačati, kako bi se otvorila mogućnost da se to čini odmah, uz naznaku tko je to dužan učiniti, jer ako netko ne može platiti doprinose na plaće za jedan ili dva, a kako će za tri mjeseca.

Mnogi, a pogotovo oni koji gotovo da imaju monopolistički položaj, često prisiljavaju male poduzetnike da im potpišu ugovor o plaćanju kompenzacijom. U većini zemalja kompenzacije ne postoje.

To je još jedna stvar gdje se mora uvesti red. Čovječanstvo je davno napustilo robnu razmjenu. Kod nas, a tako je i u svijetu  određeno zakonom da se robe i usluge plaćaju- novcem. No, sva ta prebijanja potraživanja na razno-razne načine, umjesto stvarnog plaćanja novcem, je neodrživo. Nakon što se smanji nelikvidnost  samim tim će i te kompenzacije nestati.

Zagorje je poznato po tekstilnoj proizvodnji s kojom je isto tako mnogo problema.

Tekstilce ćemo morati posebno rješavati, jer je u tom dijelu gospodarstva zaposleno vrlo mnogo ljudi i tu je potrebno ulaganje u modernizaciju i u tehnologije. Na nama, Vladi RH, je da napravimo za tu specifičnu djelatnost i posebne programe kojima ćemo pomoći.  Jedini jasan put je da moramo opstati na tržištu, a time je sve rečeno. Moramo se nametnuti kvalitetom, jer trend jeftinog i nekvalitetnog nema budućnost. Istovjetna je situacija s drvnom industrijom, slikovito rečeno, moramo prestati izvoziti trupce, a uvoziti namještaj. U svaki proizvod mora biti ugrađeno, kroz rad – proizvodnju, što više dodane vrijednosti.

Kada mali poduzetnici mogu očekivati povoljne kredite uz sufinanciranje ministarstva?

Nastavit će se subvencija kamata za kredite poduzetnicima, dio država, a dio, kao i do sada, jedinice lokalne samouprave. Korak dalje učinit ćemo putem HBOR-a , kako bi kamate pale i ispod  3%, a što je izuzetno konkurentno. Putem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, povećat ćemo Garancijski fond tako bi poduzetnici lakše dobili kredit. Naime, pokazala je to i dosadašnja praksa, da glavni kamen spoticanja nije bila visina kamata, nego da je to ishođenje određene garancije za nečiji program. Tek tada slijedi dolazak u poziciju da se pregovara s bankom o visini kamata. One koji pokreću prave konkurentne projekte, one koji imaju kvalitetne programe, njih ćemo sigurno podržati. Za investicijski ciklus bit će osigurano osam milijardi kuna. Nije problem novac, problem su pravi projekti. Nadalje, prag za ulazak u sastav PDV-a dižemo na prihod od 230.000 kuna. U posljednje dvije godine izgubili smo oko 15.000 obrtnih radnji. Kanimo ih staviti u ravnopravniji položaj. Kod nas ima oko 90.000 obrtnika, kad bi svatko od njih zaposlio samo po jednog radnika…

Gdje je  u svemu tome Krapinsko-zagorska županija?

Treba još više iskoristiti prednost i ljepote Hrvatskog zagorja. Iz mojih dosadašnjih spoznaja mogu reći  da imate kvalitetnu županijsku vlast koja radi na promociji prepoznatljivosti ovoga dijela Hrvatske. Danas već svi znaju za „Bajku na dlanu“. I tako treba nastaviti nuditi ono što ovaj kraj ima, a to je bogata gospodarska tradicija, a tu su i turistički potencijali. Obzirom i na vaš geografski položaj i ostale resurse, sve to treba još bolje i racionalnije koristiti. Država će, naravno, pomoći da se svi kvalitetni projekti i dalje razvijaju, a kod toga ne treba zaboraviti ni EU, a u čije ste fondove, koliko znam, zahvaljujući projektima koje ste napravili, već i posegnuli. No, treba još više, a kad se to kaže, onda se misli i na regionalno povezivanje. Previše smo se zatvorili u županijske granice.

NAjčitanije