Vrtići bez logopeda, a djece s jezičnim i govornim poteškoćama sve više

Djeca s područja čitave Krapinsko-zagorske županije koja imaju jezično-govornih problema upućuju se  logopedici u Općoj bolnici Zabok,  prof. Mirjani Biškup - Čičko, jedinoj logopedici u našoj županijskoj bolnici koja prima 'male' pacijente, a kojih je svake godine sve više. Čak se stvaraju i liste čekanja, jer se nova djeca ne mogu uključiti dok djeca u tretmanu ne prođu terapiju.

Ovaj mladi logopedski kabinet u OB Zabok oformljen je i s radom je počeo u rujnu 2008. godine. Logopedija je znanost koja se bavi prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom poremećaja humane komunikacije pod kojom se podrazumijevaju svi oni procesi i funkcije koji su povezani s produkcijom govora, te s percepcijom i produkcijom oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblicima neverbalne komunikacije.

Logopedija spada pod djelatnost  otorinolaringologije, odnosno fonijatrije i audiologije. Logopedski kabinet radi ponedjeljkom i srijedom od 12 do 20 sati, a ostale dane ujutro, od 7 do 15 sati. Petak je rezerviran za preglede i savjetovanja za djecu koja su bila na  prvom pregledu. 

Ponekad nema mjesta da se nova djeca uključe u direktan tretman ili na sreću nemaju veliki stupanj oštećenja jezično-govorne glasovne komunikacije. Tada je dovoljno da se savjetuju roditelji i da doma djeca rade sama zadane vježbe. Kroz logopedski tretman prolaze djeca od 2 do 15 godina.

Projekt ''Logoped u svaki vrtić''

Kroz godinu tako kroz logopedski kabinet prođe 700-injak djece, a terapije znaju trajati od 6 mjeseci na dalje. Najvažnije je da se određene poteškoće uoče što prije kako bi terapija bila što učinkovitija – ističe prof. logoped Biškup - Čičko s kojom smo razgovarali na njezinom radnom mjestu.

Na području KZŽ oko 30 posto djece ima poteškoća u jezično-govorno-glasovnoj komunikaciji. Novi su to rezultati proizašli iz projekta koji je prof. logoped Mirjana Biškup- Čičko izradila zajedno s kolegama i kolegicama, 2011. godine.

- Riječ je o projektu podružnice Hrvatskog logopedskog društva KZŽ ''Logoped u svaki vrtić''.  Cilj projekta je bio ispitati i utvrditi broj djece s jezično-govornim i glasovnim komunikacijskim poteškoćama, kao i istaknuti potrebu i mogućnost zajedničkog rada svih nadležnih resora županije i lokalne zajednice u unapređivanju rane podrške obitelji s malom djecom u razvojnim rizicima i jezično govornim poteškoćama, te zapošljavanje logopeda u vrtiće, jer ga ni jedan u Zagorju nema – naglasila je naša sugovornica, te dodala kako je tome razlog nedostatak financija.
- Obuhvaćena su bila 23 zagorska vrtića i djeca od 1 do 6 godina. Ispitano je 1785 djece, a kod 800-tinjak djece zapažena su odstupanja u glasovno-govorno-jezičnoj komunikaciji – pojasnila je.  Uočene su teškoće socijalne komunikacije, posebne jezične teškoće, nerazvijene predčitačke sposobnosti…. Predškolske djece s poremećajem jezično-glasovne – govorne komunikacije i u svijetu ima 20 do30 posto.

Roditelji senzibilizirani

Dakle, u svjetskim smo standardima. No, kako je istaknula logopedica, roditelji su sve više senzibilizirani za taj problem svoje djece, pa češće traže pomoć.  Liste čekanja za prvi pregled kod logopeda su od 4 do 6 tjedana. Logopedska terapija provodi se 1-2 tjedno po pola sata, jer je djece puno, pa im se ne može, nažalost, posvetiti više vremena. Prof. logoped, članica je udruge za pomoć kod mucanja, te srijedom navečer vodi grupnu terapiju mucanja. Većinom su to djeca od 6 do 13 godina. U tome ima iskustva jer je vodila jednu grupu u dječjoj bolnici u Klaićevoj.

Savjetovala je i kako bi bilo idealno kada bi svako dijete pred odlazak u malu školu  došlo na prvi pregled. Smatra kako bi se tada smanjila određena odstupanja i rano prepoznale poteškoće. Inzistirala je i na osnivanju tima stručnjaka u kojem bi bio i psiholog, psihijatar, pedijatar, neuropedijatar…. koji bi vodili brigu o mentalnom zdravlju djece i mladeži. Prijedlog je upućen ravnatelju. Biškup Čičko je i jedini vještak Centra za socijalnu skrb Krapina za cijelu županiju i sva djeca s područja KZŽ dolaze kod nje naposljetku na procjenu.

Dodajmo i kako je  OB Zabok postala baza za učenje studentima s područja KZŽ zadnje godine Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta, gdje imaju mogućnost stjecanja prakse. U bolnici se obilježava i Europski dan logopeda, te provode edukacije.  Kako, doznajemo, OB Zabok ne planira zaposliti još jednog logopeda, no trebala bi doći jedna pripravnica koja bi barem malo olakšala ionako napornu satnicu jedine logopedice u OB Zabok.


Pedijatar je ključna osoba koja prepoznaje problem

Pedijatar je pretežno ključna osoba koja prepoznaje problem da dijete ima određenih odstupanja u jezično-govorno glasovnoj komunikaciji i onda ga upućuje logopedu.

Dijete između 6-9 mjeseci progovara prvu smislenu riječ, nakon godine dana stvara razina riječi koja se uz pokaznu gestu počinje kombinirati u rečenicu. Sa 18 mjeseci ide prva rečenica koja nije još gramatički sročena. 

S tri godine slaže rečenicu od tri dijela, s četiri godine od četiri dijela…S pet godina dijete bi trebalo pravilno izgovarati sve glasove, prepričati neki događaj…. Dakle baratati materinjim jezikom. – kaže Biškup- Čičko. Najveći broj dolazaka djece logopedu u dobi prije nego kreću u školu.