Zagorje obiluje autohtonim sortama vinove loze

Prošlog je tjedna u muzeju Žitnica u Svetom Križu Začretju održana prezentacija prve etape projekta 'Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja.' Na prezentaciji su se okupili predsjednici udruga vinara naše županije, svi zainteresirani članovi udruga i oni koji vino plasiraju na tržište te svi oni koje ova tema zanima.

Pomoć Agronomskog fakulteta, Županije i Županijske komore

O važnosti, ciljevima i saznanjima koje je donio ovaj projekt razgovarali smo s predsjednikom udruge vinara i vinogradara Sveti Križ Začretje, Slavkom Merkašem. –Na Sajmu vina u Bedekovčini nailazio sam na stare nazive nekih sorata pa sam odlučio nazvati Agronomski fakultet i tražiti nekoga tko radi na polju zaštite i revitalizacije. Predložen mi je prof. dr. sc. Edi Maletić.- govori Merkaš te dodaje da je su zagorski vinari, uz pomoć Maletića, a uz potporu Županijske komore, odlučili pokrenuti projekt očuvanja i zaštite starih sorata.

Kako svjedoči Slavko Merkaš, Županija je podržala njihovu inicijativu pa je sklopljen ugovor i projekt je mogao započeti. – Projekt je započeo 2006. godine, a trebalo je napraviti čitavu inventuru po vinogradima u Zagorju da nađemo trsove stare po 100 ili 150 godina. Takve je trebalo obilježiti i uzeti zelene listove da se preko DNA utvrdi je li određeni trs autohtona sorta ili nije.- naglasio je Merkaš.

Nevjerojatni rezultati

Rezultate koje je iznjedrila prva faza projekta, nitko nije očekivao.Naime, s raznih su sveučilišta iz Californije i Francuske zvali naše Sveučilište u Zagreb i neka druga sveučilišta po Europi ne bi li otkrili kamo pripada jedna vrsta beline koju su oni genetski našli u svojim sortama.

Istraživanje zagorskih vinara pokazalo je da je riječ upravo o krapinskoj belini, kako joj je radni naziv. –Ta krapinska belina jest roditelj Chardonnaya te je odlična podloga za još sedamdesetak sorata. To je zaista veliko otkriće.- objašnjava Slavko Merkaš.

Osim beline pronađene su još neke stare sorte poput sokola, zagorskog divljaka, smudne beline te mirkovače. – Veliko je to otkriće koje se marketinški mora iskoristiti i u Hrvatskoj i u svijetu. Dokaz je to da Zagorci ne piju kiseliše nego kvalitetna, svježa i fina vina. – zaključio je Merkaš.

Prezentacijom u Žitnici završena je prva faza projekta čije je predviđeno trajanje bilo od 2006. do 2011. godine. Uskoro će biti potpisan ugovor za drugu fazu, a prije njenog dovršetka u planu je izdavanje monografije o autohtonim sortama koja će, prema riječima Slavka Merkaša, biti izdana krajem godine.