SVAKA ČAST: Zagorski osnovac Tin na vrhu Triglava
Želja je svakog planinara popeti se na najviši vrh Slovenije i Julijskih Alpa (2 864 m), a ostvariti je, nije lak pothvat, jer treba imati smjelosti, kondicije i dobrog vodiča. Mnogi ambiciozno krenu, pa odustanu, ali ne i uporni četrnaestogodišnji osnovac Tin Celenko iz Zlatar Bistrice. Sada je učenik osmoga razreda zlatarbistričke Osnovne škole. Na njegovu ljubav prema planinama jamačno je utjecao njegov otac Krešo.
- Prošao sam mnogim planinama i imam raznih saznanja i iskustava, ali nikad nisam čuo da je klinac osvojio tako visoku planinu - kaže tata Krešo koji se šest puta popeo na vrh Triglava, uz kojega je i njegov sin zavolio planinarenje i ima četverogodišnji planinarski staž..Član je Hrvatskih planinarskih društava „Javor“ u Zlatar Bistrici i zlatarskoga HPD- a „Oštrc“.
- Ove je godine imao strašnu volju da ga otpeljam na Triglav, na kojemu znam sve staze uspona. Početak puta bio nam je na Rudnom polju (1340 m) , i krenuli smo preko planine Konjšćica do Studorskog prijevoja. Staza dalje kreće do prvog planinarskog Vodnikova doma (1817 m/nv) , s pogledom na široku dolinu Velog polja, odakle se čuju udaljeni zvuci kravljih zvona. Dalje od Vodnikova doma staza kreće prema Konjskom sedlu (2020 m) . Ovdje smo skrenuli prema planinarskoj kući Planika (2408 m), izgrađenoj na platou Ledine pod južnom stijenom Triglava - obrazlaže osvajanje Triglava tata Krešo, naglašavajući kako pravi uspon tek slijedi, jer treba savladati strme stijene koje stoje uspravno ispred njih.
Tata Krešo i sin Tin to su rješavali osigurani sajlama i klinovima . Popeli su se do Malog Triglava , neizrazitog vrha u glavnom grebenu Triglava. Unatoč velikoj nadmorskoj visini rijetki ga biraju kao samostalnu destinaciju. Većina niti ne zna da su bili na trećem najvišem vrhu Slovenije, s kojega je lijep pogled prema Triglavu i grebenskoj stazi, koja vodi do vrha. Nakon sedam sati penjanja stigli su do Aljaževa stupa, neke vrste nacionalnog simbola kojega je 1895. godine, o svom trošku, postavio lokalni župnik domoljubna raspoloženja Jakob Aljaž. Neveliko sklonište za planinare zovu i „stupom s dušom“.
Razgovaramo i sa sretnim Tinom kojemu je do sada najviši uspon bio na Risnjak (1528) , a iza njega su i planinarenja na Klek , Ivanščicu, Kamenjak na Rabu i Bijele stijene… ukupno osam vrhova. Spuštanje tate i sina do doma Planika, gdje su prenoćili, trajalo je dva sata. Drugi dan još pet sati do automobila u podnožju.
