Jedan zagorski grad prednjači u Hrvatskoj po izdvajanju za kvalitetu života i unapređenje stanovanja

Po izdvajanju za kvalitetu života, odnosno, stavku unapređenja stanovanja i zajednice u 2023. godini najviše je iz svog proračuna izdvojio Grad Zlatar, koji je u samom vrhu i po izdvajanju per capita, a među deset je najbolje rangiranih i prema trendu povećanja izdvojenih sredstava u odnosu na godinu ranije.
Gradovi, bez obzira na njihovu veličinu, nipošto nisu samo administrativne jedinice i prostorne cjeline već su također mjesta susreta, zajedništva i stvaranja uspomena. U njima se oblikuje svakodnevni životi, donose odluke i kroje planovi za budućnost. Svaka ulica, park, trg ili javna zgrada ponešto nam sugerira o prioritetima gradske uprave budući da se iza tih prostora kriju odluke o ulaganjima koja određuju kako ćemo živjeti danas, ali i sutra. Upravo zbog toga, izdvajanja gradova za stavku „unapređenje stanovanja i zajednice“ ili kako mi to pojednostavljeno nazivamo „kvalitetu života“, imaju poseban značaj. Ta izdvajanja nisu, dakle, samo brojke u proračunu već i ogledalo vrijednosti koje pojedini gradovi njeguju. Povećanje ulaganja u ovu kategoriju predstavlja opredjeljenje za stvaranje boljih uvjeta života za sve građane, poticanje socijalne kohezije, ali i osiguranje dugoročne održivosti. Naravno, ulaganja neće niti mogu uvijek biti podjednaka, neki veliki, strateški projekti koji često čine razliku, zasigurno se neće ponavljati baš svake godine. Međutim, održavanje kontinuiteta ulaganja u manje, ali ključne projekte, zajedno s vizijom dugoročnog razvoja, osigurava stalno poboljšanje kvalitete života i stabilan napredak lokalnih zajednica, pipe portal Gradonačelnik.hr.
Podaci FINE o konsolidiranim proračunima za 2023. godinu (za 2024. još se obrađuju i nisu nam dostupni) pokazuju kako su se izdvajanja za ovu stavku značajno povećala; gradovi su ukupno uložili 165,7 milijuna eura više nego u godini ranije, točnije, uložili su 693.520,467 eura.
Riječ je najčešće o projektima održavanja i izgradnje komunalne infrastrukture, izgradnji, obnovi i kupovini stambenih prostora i objekata za određene skupine stanovništva, troškovima planiranja rekonstrukcije i izgradnje stambenih, komunalnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, odgojnih, rekreacijskih i drugih građevinskih objekata zajednice, troškovima nadzora i reguliranja opskrbe pitkom vodom uključujući kontrolu čistoće vode, cijene i količine kao i troškove izgradnje ili funkcioniranja sustava za opskrbu vodom, upravljanje poslovima javne rasvjete te rashode za postavljanje, održavanje i općenito funkcioniranje javne rasvjete te troškove vezane uz formuliranje, upravljanje , koordinaciju ili praćenje cjelokupnih politika, planova, programa i proračuna povezanih sa stambenim objektima i objektima zajednice, izradu i diseminaciju općih informacija, tehničke dokumentacije i statističkih podataka o stambenim objektima i objektima zajednice.
Kada se izdvajanja promatraju kao postotak ukupnog proračuna, ukupno je u analiziranoj godini 91 grad izdvojio preko 10 posto svog budžeta u ove svrhe. Zlatar je na vrhu sa 66,47% udjela, a ostali gradovi među deset najbolje rangiranih još su Knin (57,23%), Vodnjan (56,82%), Jastrebarsko (56,63%), Kraljevica (52,23%), Trogir (48,96%), Gospić (45,76%), Novigrad (45,04%), Zabok (44,76%) i Lepoglava (44,63%).
Najviša izdvajanja po stanovniku u 2023. godini ostvario je istarski Grad Novigrad s 1.156,27 eura per capita. Slijede Zlatar (967,03) i Gospić (959,22), dok se na listi još nalaze Jastrebarsko (957,26), Vodnjan (835,65), Knin (817,05), Hvar (787,33), Zabok (669,60), Trogir (643,93) i Sisak (641,65). Što se ukupnog izdvajanja gradova per capita tiče, njih 99 izdvojilo je po 100 eura i više.
Sredstva za razvoj stanovanja i zajednice u 2023. godini povećala su 82 grada, a kod njih 30 ta su povećanja veća od milijun eura u odnosu na 2022. godinu. Sisak je vodeći po apsolutnom rastu ulaganja, povećavši izdvajanja za 20,37 milijuna eura u odnosu na 2022. godinu. Slijede ga Gospić (8,99), Jastrebarsko (8,92), Karlovac (6,74), Dubrovnik (4,30), Zlatar (4,21), Zaprešić (3,68), Zabok (3,66), Split (3,56) i Osijek (3,49).
Ako promatramo trend povećanja izražen u postocima, preko 100 posto imalo je 14 gradova. Gospić bilježi najveći rast izdvajanja od čak 441,89%, dok Sisak raste za 379,39%. Ostali gradovi s najvišim postotnim rastom izdvajanja su Zlatar (356,65), Lepoglava (315,45), Požega (185,15), Hvar (177,79), Jastrebarsko (177,54), Zabok (171,54), Zaprešić (153,97) i Klanjec (146,23).




