Alarmantni podaci o djeci iz Zagorja: 'Kod nekih se već razvila ovisnost'

Foto: Ilustracija/Pixsell

Obiteljski centar, Područna služba Krapinsko-zagorska se kroz svoj savjetodavni rad (roditeljsko, bračno, partnersko, individualno i grupno savjetovanje) susreće s temom sigurnosti na internetu, odnosno društvenim mrežama. To je nezaobilazna tema bilo koje vrste savjetovanja za korisnike starije od 7 godina, a primjenjuje se i za djecu predškolske dobi. Roditelji i djeca uključuju se u savjetovanje na nekoliko načina: dobrovoljno, po preporuci odgojno-obrazovnih ustanova ili ustanova socijalne skrbi te obavezno po uputnici nadležnih tijela.

Izostanak pravila i granica
- Što se tiče dobrovoljnog uključivanja, primjeri iz prakse pokazuju nam da se roditelji javljaju zbog druge problematike (npr. popuštanje školi, nezainteresiranost za školske obaveze, ispadi ljutnje kod djece i sl.) te se kroz savjetodavni rad pokaže da djeca pretjerano koriste internet i društvene mreže i to bez nadzora roditelja, a imali smo slučajeva da se kod djece već razvila i ovisnost o videoigrama. U prosjeku su to djeca 7. i 8. razred osnovne škole. Vrijeme boravka na internetu varira dnevno od 30 minuta do 10 sati, a djeca ga uglavnom provode: koristeći Youtube, Instagram, Snapchat, TikTok i u manjoj mjeri ostale društvene mreže, igrajući videoigre, koje su često nasilnog sadržaja, slušajući glazbu, gledajući filmove i serije.

Većina stavlja na internet svoje osobne podatke i fotografije te fotografije drugih osoba, a računala su im često postavljena u dječjoj sobi. Od ostalih uređaja koriste laptop, tablet i mobitel, također u svojim sobama bez nadzora roditelja. Ono što se još pokazalo u praksi jest da često nesmotreno dijele svoje lozinke, prihvaćaju ili šalju zahtjev za „prijateljstvo“ nepoznatim osobama na društvenim mrežama te kontaktiraju i dijele osobne podatke s nepoznatim osobama. Nesvjesni su ozbiljnosti posljedica, jer smatraju da ono što se događa na internetu nema učinka na događanja u stvarnom svijetu – kaže Sanja Krsnik, dipl. soc. rad., univ.spec.mediat.

Dodaje da se primjećuje izostanak pravila i granica oko korištenja interneta unutar obitelji te da ponekad i sami roditelji krše pravila, koja postavljaju svojoj djeci, u vezi korištenja mobitela i interneta. Kod djece se javlja nemogućnost samokontrole te učestalo provjeravanje profila - pod nastavom, za vrijeme obroka, obiteljskih obaveza, navečer, tijekom noći. Prekomjerna upotreba interneta često za sobom povlači slabije rezultate u školi, izolaciju, otuđenje od druge djece i smanjenje socijalnih vještina, neispavanost. - Sve mlađa djeca na pitanje što bi jednog dana željeli biti, odgovaraju nam „gameri“, „influenceri“, „streameri“ te kad ih se pita što najviše vole raditi, dobivamo odgovore – igrati igrice – kaže Krsnik.

Zlostavljanje putem interneta
Na žalost, postoje i slučajevi zlostavljanja putem interneta, a odnose se na vršnjačko nasilje – dijeljenje internetom fotografija neprimjerenog sadržaja, pisanje ružnih stvari jedni o drugima u grupama društvenih mreža, otvaranje lažnih profila kako bi se izrugivalo drugoj osobi, pa čak i odraslima te pokušaj groominga, odnosno vrbovanja.

- Novi trend pretjeranog dijeljenja osobnih podataka djeteta od strane roditelja, tzv. sharenting (objavljivanje dječjih fotografija i osobnih podataka na društvenim mrežama) je povezan s rizikom od tzv. online predatora. To su osobe koje koriste anonimnost interneta kako bi uspostavile online odnos s djetetom te ga potom zlostavljale. Taj proces često traje mjesecima, počinitelji su vrlo strpljivi i temeljiti i puno vremena troše kako bi izgradili odnos povjerenja s djetetom. Prvi kontakt predatora i djece najčešće se ostvaruje upravo preko interneta, često i komunikacijom unutar videoigara, koju roditelji teško mogu otkriti. Oni se na internetu također često pretvaraju da su djeca, a nakon uspostavljanja povjerenja, koje može uključivati i okretanje djeteta protiv svojih roditelja, taj odnos često poprima oblik tzv. sextortiona. Napadač obično od djeteta zatraži da mu pošalje svoje intimne fotografije, a nakon toga ga ucjenjuje u svrhu pridobivanja više takvih sadržaja ili prisile na seksualne aktivnosti uživo. Takve je situacije obavezno bez odgode prijaviti policiji – ističe.

Roditelji su model ponašanja djeci
U Obiteljskom centru roditeljima savjetuju da nadziru korištenje interneta kod svoje djece, postave jasna pravila i granice u vezi upotrebe interneta i elektroničkih uređaja te da ih se i sami pridržavaju, jer oni predstavljaju model ponašanja svojoj djeci. - Savjetujemo im da razgovaraju s djecom o opasnostima interneta i pouče ih da ne dijele osobne podatke i fotografije na internetu te da ne dogovaraju susrete s nepoznatim ljudima. Savjetujemo im i da razgovaraju sa svojom djecom o sadržajima koje ona gledaju na internetu te da se koriste internetom zajedno s djecom. Također, roditeljima naglašavamo da je važno poučiti djecu da ne objavljuju, ne prosljeđuju niti ne komentiraju sadržaje koji nekoga mogu povrijediti. Najbolja prevencija neprimjerenog ponašanja i zlostavljanja je kvalitetan odnos i iskrena komunikacija roditelja i djeteta – zaključuje.