Danas se donosi proračun za 2024. po kojem prihodi države rastu na 28.5 milijardi eura
Hrvatski sabor danas će donijeti državni proračun za 2024. godinu po kojem prihodi države rastu na 28.5 milijardi eura. Plan je da prihodi države u idućoj godini iznose 28.5 milijardi eura, a rashodi 32.6 milijardi, prihodi rastu za tri, a rashodi za 11.2 posto u odnosu na plan za ovu godinu.
Realni gospodarski rast za 2024. vlada projicira na 2.8 posto, te očekuje da će udio javnog duga u BDP-u sa 60.7 posto u ovoj godini pasti na 58 posto BDP-a, dok bi stopa inflacije trebala biti 3.1 posto.
Prvo će se glasati o 468 amandmana
Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1.9 posto BDP-a.
Glasovanju o najvažnijem financijskom dokumentu države prethodit će glasanje o 468 amandmana na njega od kojih je njih čak 463 podnijela oporba, a samo pet zastupnici vladajuće većine.
Izvjesno je da će saborska većina slijediti primjer vlade koja je prihvatila samo 11 amandmana, pet zastupnika većine i šest oporbenih.
Na glasovanje čeka izbor novog povjerenika za informiranje
Među točkama koje čekaju na glasovanje je i izbor novog povjerenika za informiranje jer je dosadašnjem Zoranu Pičuljanu petogodišnji mandat istekao 21. studenoga. Kandidati za to mjesto su Anita Markić, Dubravka Bevandić i Nikola Kristić.
Sabor treba razriješiti i zamjenicu pravobraniteljice za djecu Ivanu Buljan na njen osobni zahtjev.
Rasprava o izvješću o radu policije
Nakon glasovanja, zastupnici će raspraviti Izvješće o radu policije u 2022. u kojemu se ističe da je stanje sigurnosti u prošloj godini bilo na visokoj razini, s postotak razriješenosti kaznenih djela od gotovo 72 posto.
Nezakonite migracije, koje su lani doživjele svoj vrhunac u vidu povećanja od 190 posto, uspješno su zadržane u kontroliranim uvjetima pravovremenom preraspodjelom snaga i tehničke opreme te usmjerenim radom policije na temelju kvalitetne analize rizika.
Te migracije i veći angažman policije na njihovom suzbijanju nije negativno utjecao na opće stanje sigurnosti, kako u Hrvatskoj, tako i na njenoj granici, a što su prepoznali Europska komisija i Vijeće te je donesena odluka o ulasku Hrvatske u Šengenski prostor 1. siječnja 2023.
Zastupnici će svoje mišljenje reći i o prijedlogu Anke Mrak Taritaš (Glas) da sabor zaduži vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušobrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.
Mrak Taritaš smatra da je došlo vrijeme da se ti ugovori revidiraju, dodavši da su to radile i neke druge države. Raspravu o njenom prijedlogu, potpisima su "pogurale" lijeve stranke zastupljene u saboru, izuzev Socijaldemokrata.
