''Europa stari i uskoro ćemo imati 50 posto ljudi starijih od 65 godina. To je najveći problem!''
Europski tjedan regije i gradova najvažnije je događanje posvećeno regionalnoj politici. Platforma je to za susret svih regija i gradova Europske unije, a održala se po 21. put ove godine preko 7000 sudionika, s preko 300 događanja, 220 predstavljanja, radionica, izložbi i popratnih događanja u Bruxellesu, od 9. do 12. listopada , održavao 21. Europski tjedan regija i gradova čiji je ovogodišnji slogan ''Uspješne regije, jača Europa'', a na kojem su sudjelovale i delegacije s područja Krapinsko – zagorske županije.
Župan Kolar rekao je kako je glavna tema bila razvijanje regije, kao i da je povjerenje u lokalne vlasti kod ljudi puno veće nego povjerenje u centralnu vlast i da je to jedan od argumenata za decentralizaciju i prepuštanje više ovlasti na regije. - Meni je najinteresantnije bilo koliko su puta spomenuti mladi ljudi, jer Europa stari i uskoro ćemo imati 50 posto ljudi starijih od 65 godina. To je jedan od najvećih problema s kojima se Europa susreće, a održivost demokracije i ekonomskog, zdravstvenog i socijalnog sustava, bez mladih ljudi nije moguće – rekao je Kolar, napomenuvši da je zagorska delegacija sudjelovala na više od 50 radionica.
– Mogli smo komparirati gdje smo mi u pojedinim sektorima u odnosu na europske regije. Zaključio sam, s obzirom na naše europske projekte, s kojima smo četiri godine za redom među najboljima, da ćemo sljedeće godine i mi na odboru na Open day-u predstaviti jedan od naših projekata. Nisam vidio puno tema koje mi s ovom ekipom koju imamo u ZARA-i, Poslovno – tehnološkom inkubatoru, stručnim službama, REGEA-i, ne bi mogli nositi s onima koji dolaze iz puno bogatijih i većih regija – istaknuo je župan pa vrlo važnim istaknuo i uspostave kontakata kako bi se mogli javljati na što više natječaja koje direktno raspisuje Europska komisija. - Manja je konkurencija jer nisu svi sposobni da se uopće javljaju na takve natječaje, manja je administracija, imamo kontakte, a kada želimo povući određene politike, imamo direktnog sugovornika u Bruxsellesu – rekao je Kolar. - Zaključno, mi definitivno jesmo dio Europe i načinom kako razmišljamo i radimo. Ne samo da imamo što naučiti od Europe, već imamo što i ponuditi – zaključio je Kolar.
Radionice, razgovori i predavanja bili su podijeljeni u šest ključnih tema s ciljem promoviranja rezultata razvojnih politika Europske unije, ali i razvojnih izazova s kojima se suočavaju EU regije. Teme koje su se našle u programu bile su ''Regije u post-industrijskoj tranziciji'', ''Zadržavanje talenata za regionalni rast'', ''Mala i srednja urbana središta koja potiču rast'', ''Rušenje prepreka prekograničnoj suradnji'', ''Lokalni energetski pomak za sigurnost i održivost'' te ''Promicanje društvenih inovacija“.
Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar izvijestila je kako je boravak u Bruxellesu omogućio upoznavanje s dobrim praksama drugih europskih gradova i regija. To je jedinstveno mjesto susreta predstavnika političkih vlasti, dužnosnika, službenika, ali i akademske zajednice. Svjedočili smo zajedničkom davanju prioriteta, a posebni naglasci su na zelenoj i digitalnoj tranziciji, dekarbonizaciji i formiranju zajedničke europske politike Europske unija na način da Europa može odgovoriti na krize. Vrlo je važno da se stvori europski model za sve regije i zato se ti susreti i događaju kako bi svi zajedno stvorili tu platformu. Nalazimo se na kraju projekata iz prošlog financijskog razdoblja pa je za vrijeme održavanja, EU odbor regija raspravljao je i o kohezijskoj politici nakon 2027. koja ovisi o rezultatima o ovom financijskom razdoblju, uz osnovne ciljeve - rast i ulaganje u nova radna mjesta te smanjivanje socijalne nejednakosti na prostoru EU – poručila je Mlakar.
Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec govorila je o temama vezanim za obrazovanje, s obzirom da je ova europska godina godina vještina, odnosno poticanja kokurentnosti, sudjelovanja i talenata. - Najaktualnije teme predavanja i radionica bile su privlačenje i zadržavanje talenata iz perspektive regija i gradova. Prezentirani su različiti primjeri dobre prakse, a naglasak je bio na cjeloživotnom učenju – rekla je Smičić Slovenec. Također, u području kulture razgovaralo se o važnosti kulturnih i kreativnih sektora u Europi i ulozi financiranja EU. - Ilustrirani su različiti inovativni pristupi i najbolje prakse različitih udruga i organizacija koje se bave kulturnom baštinom i na koji način europske prijestolnice kulture mogu biti važne platforme za dizajniranje, primjenu i testiranje inovacije – rekla je pročelnica.
Na poziv Europskog udruženja razvojnih agencija direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko – zagorske županije Helena Matuša sudjelovala na panelu ''Radoznali umovi za jaču Europu'' koji je bio dio programa koje se osvrće na zadržavanje talenata u regijama u postindustrijskoj tranziciji. - Ono što su organizatori htjeli čuti od KZŽ su iskustva koja imamo vezana za razvoj programa kojima se zadržavaju i razvijaju talenti, na koji se način međusektorski povezujemo za postindustrijsku tranziciju i na koji način koristimo međunarodna udruženja. Istaknula sam primjer 'Healt IT akademije' i razvoja zdravstvene industrije u KZŽ kroz koji pokušavamo razviti dodatne IT stručnjake za veće procese digitalizacije zdravstvene industrije. Govorila sam i o primjerima i načinima na koji različiti sektori mogu sudjelovati u razvoju zdravstvenog turizma. Bilo je važno istaknuti i studijsko putovanje u Kinu koja je u programu internacionalne, regionalne i urbane suradnje uparila KZŽ s kineskim regijama i dobili smo primjere dobre prakse kako određene inovacije možemo ponuditi na druga tržišta. Ova se međunarodna suradnja i napori koje radimo u pozicioniranju KZŽ odvijaju kroz naše međunarodne partnere koji su upravo i Europsko udruženje razvojnih agencija kojeg je član i ZARA i Poduzetnički centar, ali i preko EBN-a u kojem je Poduzetnički centar jedan od dva člana iz RH. Pokazali smo na koji način koristimo svoje mreže i međusobna povezivanja kako bi za naše gospodarstvo otvorili nova tržišta – objasnila je Matuša.
Andreja Krklec, savjetnica iz Odjela za strateško planiranje i razvojne projekte Zagorske razvojne agencije rekla je da je izaslanstvo ZARA-e sudjelovalo na 13 radionica. – Istaknula bih dvije, prva je s temom malih i srednjih urbanih središta koja potiču rast, gdje se istaknulo kako su gradovi te veličine zapravo privlačni mladima i kako su ulaganja u obrazovanje i dostupnost javnih usluga te stvaranje radnih mjesta ključni faktor za razvoj tih središta i ostanak mladih obitelji. Druga radionica je rušenje prepreka za prekograničnu suradnju i kako učiniti život građana na tim područjima kvalitetnijim i boljim. Pričalo se i s kojim se izazovima susreću te pogranične regije. Problemi s kojima se susreću regije i gradovi kao i primjeri dobre prakse koje smo imali priliku čuti, koristit će u radu Zagorske razvojne agencije i razvoju konkretnih ideja u narednom višegodišnjem okviru – istaknula je Krklec.
