FINA objavila: 6098 zagorskih ovršenih ljudi ima 459.570.732 kuna ovrha

Kad je riječ o potrošačima fizičkim osobama, FINA je objavila da su zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. prosinca 2020. evidentirana 231.602 potrošača, što je za 5.709 ili 2,4% manje nego na kraju prosinca 2019. godine. 'Dug potrošača iz osnova evidentiranih u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 17,0 milijardi kuna (glavnica), što je za 0,1 milijardu kuna (0,8%) više u odnosu na prosinac 2019., a 0,4 milijarde (2,4%) više u odnosu na ožujak 2020. godine, priopćili sui z FINA-e. Najveći dio duga, 5,2 milijarde kuna (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama dug je iznosio 5,9 milijardi kuna.

Zagorskih gradova nema u loših 25

Ovršenici, fizičke osobe iz Krapinsko – zagorske županije imaju ukupan dug 459.570.732, a njih je ukupno 6098. Najmanje duguju Općinama i Gradovima, zatim državi, a najviše ostalim vjerovnicima. Na rang listi 25 gradova s najvećim brojem potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje i rang listi 25 gradova s najvećim iznosom duga, 22 su ista grada, ali među njima nema ni jednog iz Krapinsko – zagorske županije. Prema broju potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje u odnosu na broj stanovnika, prosječnom iznosu duga i promatrano po udjelu potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje u broju radno sposobnog stanovništva za 25 gradova na rang listi kreiranoj po kriteriju iznosa duga potrošača također nema ni jednog zagorskog grada.

Najveće smanjenje duga je u kategoriji 10-25000 kuna

'Iz analize duga potrošača prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše potrošača čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje jednak ili manji od 10.000 kuna. Promatrano po ostalim segmentima visine duga, broj potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje, najviše je smanjen u segmentu potrošača čiji je iznos duga veći od 10.000 kuna, a jednak ili manji od 25.000 kuna (10,0%). Iznos duga manji je za 9,8% (74,6 milijuna kuna). Najveći rast zabilježen je kod potrošača čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna. Tih je potrošača, 31. prosinca 2020. g. u odnosu na 31. prosinca 2019. godine, bilo za 7,7% više, a njihov dug veći je za 8,3% (378,6 milijuna kuna) – kažu u FINA-i za područje cijele države.

Gospodarstvenici dobro stoje

Kad je o poslovnim subjektima riječ odnosno o pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju registriranu poslovnu djelatnost zbog neizvršenih osnova za plaćanje 31. prosinca 2020. godine u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentiran je 15.431 poslovni subjekt, što je za 2.472 ili 13,8% manje u odnosu na prosinac 2019. godine, a 12,5% manje u odnosu na ožujak 2020. godine. Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 4,9 milijardi kuna (glavnica), što je za 959,6 milijuna kuna (16,3%) manje u odnosu na godinu dana ranije, a 11,1% manje u odnosu ožujak 2020. godine. Prosječan iznos neizvršenih osnova za plaćanje na razini Hrvatske iznosi 318,7 tisuća kuna, što je za 2,9% manje nego 31. prosinca 2019. g., kada je prosječan dug iznosio 328,3 tisuće kuna. Najmanji je prosječni iznos duga u Krapinsko-zagorskoj (113,2 tisuće kn) i Istarskoj županiji (127,9 tisuća kn). Kod poslovnih subjekata Krapinsko – zagorska županija se spominje, ali u najboljem kontekstu. Naime, prosječan iznos duga u postotku najviše je smanjen na području Krapinsko – zagorske županije, čak za 63,5 posto, a slijede Brodsko-posavska (61,9%), Istarska (38,4%), Koprivničko-križevačka (28,7%), Virovitičko-podravska (27,6%), Vukovarsko-srijemska (22,0%) i Šibensko-kninska županije (17,3%), Grad Zagreb (10,0%) te Međimurska (9,3%), Varaždinska (7,0%) i Zadarska županije (4,7%).