HUP: 'Poslodavcima u krizi troškovi, nameti i obveze konstantno rastu, a ne prate ih adekvatna rasterećenja'
'Sada je pravi trenutak za dijalog oko realno potrebnih mjera, ali i za smanjenje svih onih nepotrebnih parafiskalnih nameta i naknada čije se uklanjanje godinama odgađa– kaže Sanja Ostroški, direktorica HUP Regionalnog ureda Varaždin
Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je 25. listopada 2020. godine donio Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti covid-19 putem okupljanja kojom je poslodavcima određena obveza da radnicima koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu i smetnje s dišnim organima, a posebno suhi kašalj i kratki dah moraju zabraniti dolazak na radna mjesta.
Poslodavcima obaveza za koju nisz ovlašteni ni educirani
'Iz HUP-a ovu odluku smatramo neprihvatljivom i neprovedivom, jer je pred poslodavce nametnuta obveza za koju nisu ovlašteni, osposobljeni, ni educirani. Uvažavajući činjenicu da se nalazimo u posebnim okolnostima uzrokovanim pandemijom virusa COVID 19, smo mišljenja da se poslodavci ne bi trebali baviti dijagnostikom zdravstvenog stanja radnika' – kaže Sanja Ostroški, direktorica HUP Regionalnog ureda Varaždin. 'Uz niz nejasnoća i upitnih ingerencija koje spomenuta Odluka donosi iznosim usuglašeno mišljenje HUP-a, da bi obzirom na obvezu koju ova Odluka donosi, trošak bolovanja za takve radnike trebala snositi država, a ne poslodavac. Ujedno smo jedna od rijetkih država EU u kojoj poslodavci snose troškove bolovanje kada se radniku dijagnosticira koronavirus. Imamo jedna pravila za bolovanja zbog samoizolacije, a druga za bolovanja zbog same korone.'
Prosječan iznos preventivnih mjera po radniku je gotovo 1300 kuna
Završno Sanja Ostroški ističe : 'Gospodarstvo ovu krizu neće izdržati bez razumijevanja situacije u kojoj se zaista nalazi i bez uvođenja kompenzacijskih mjera. Troškovi, nameti i obveze kontinuirano rastu, a ne uvode se adekvatna rasterećenja koja bi ih amortizirala ili su često zakašnjela. Netom smo zaključili anketu iz koje proizlazi da je prosječan iznos preventivnih mjera po radniku gotovo 1.300 kuna, dok sektori koji su izravno pogođeni ovu brojku premašuju i po nekoliko puta. Anketirani sektori podnijeli su gotovo 800 milijuna kuna dodatnih troškova od početka pandemije, što daje prosječni iznos od 130 milijuna kuna mjesečno. Sada je pravi trenutak za dijalog oko realno potrebnih mjera, ali i za smanjenje svih onih nepotrebnih parafiskalnih nameta i naknada čije se uklanjanje godinama odgađa. Bez čvrstog realnog sektora ni drugi dijelovi društva neće opstati kroz ovo neizvjesno razdoblje pandemije kojoj se za sada još ne nazire kraj.'
