Kolar: 'Svi segmenti kvalitete života u Zagorju su napredovali, i to duplo brže nego u ostatku države'

ZL: Od zadnjeg Dana županije mnogo se napravilo, a godinu je u jednom dijelu obilježila i velika 'mobilizacija' oko iskorištavanja sredstava iz Fonda solidarnosti. Mnogo se moralo odraditi u kratkom roku. Ima li i sada neki EU program, omotnica, fond sa sredstvima koja 'čekaju', ali zbog sporosti države neće se iskoristiti ili će se morati iskoristiti u kratkom roku?

Kolar: Na žalost, činjenica je da smo zbog spore Vladine administracije i, kako je i sam premijer Plenković rekao, nestvarno spore obnove, u jednom trenutku došli u 'cajtnot' da namjenski potrošimo sredstva iz Fonda solidarnosti vezano za obnovu od potresa. KZŽ je tražila od Vlade RH da bude sama provedbeno tijelo za našu županiju za promet i školstvo i to se pokazalo odličnim potezom, jer mi smo brži i učinkovitiji od državne administracije i kroz javni poziv zajedno smo s gradonačelnicom, gradonačelnicima, načelnicama i načelnicima odradili odličan posao, uspjeli smo doslovce sva rezervirana sredstva potrošiti. Jednako je važno da su svi radovi odrađeni vrlo kvalitetno. Zahvaljujem i građevinskoj operativi na pomoći da u tako kratkom roku izvršimo sve radove. Govorimo o stotinama kilometara asfalta i stotinama klizišta koje smo sanirali, nemoguće je ne vidjeti to, i time smo osigurali dodatnu sigurnost i kvalitetu prometa. To je bio jedan veliki izazov, a položili smo ga svi zajedno s odličnim. No, tu se moram nadovezati na obnovu obiteljskih kuća. Osjećam nelagodu kada o tome govorim, iako to nije u mojoj nadležnosti, ali država nije na području KZŽ sama obnovila niti jednu jedinu kuću, a prošlo je više od 4 godine od potresa. Garantiram, da smo mi to vodili, da bi u roku godine i pol dana srušili sve kuće i sagradili sve kuće koje je trebalo. Ljudi su prije 4 godine napustili svoj dom i još uvijek se nisu vratili. Neoprostivo. Obećao sam da neću nikada u životu tuđu nesreću koristiti za političku promociju. Evo, kampanja je završila i nisam to radio, ali sada mogu reći da je to sramota. Sada je 7 kuća u Zagorju pred useljenjem za koji tjedan, no postavlja se pitanje što je s ostalima koje treba napraviti. Nema opravdanja, tri ministra su se promijenila, nešto se ubrzalo kada je došao ministar Bačić, ali kada sve zbrojite, jadno i bijedno. Ispričavam se ljudima, iako nisam nadležan i nemam ovlasti, ali za ovo opravdanja nema. A bojim se da bi se nešto slično moglo dogoditi i s Mehanizmom za oporavak i otpornost za cjelodnevnu i jednosmjensku nastavu, jer kako smo mi štreberi u pozitivnom smislu, kada se najavio taj fond, mi smo projektirali 10 – ak škola po postojećem pedagoškom standardu i 8 sportskih dvorana. Ministarstvo je promijenilo pedagoški standard 1.1. 2023. i onda raspisalo natječaj. Svu dokumentaciju smo morali mijenjati, uskladili je s novim pedagoškim standardom i u kolovozu predali u Ministarstvo na suglasnost. Do dana današnjeg smo dobili 2 suglasnosti, za Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama i za OŠ Brestovec Orehovički. Opasnost da sve propadne objektivno postoji, jedino ako Vlada ispregovara s Europskom komisijom produženje roka, kao što je ispregovarala i za Fond solidarnosti, koji je, usput, bio nemoguće provesti u prvom roku. Ovdje će trebati sigurno tražiti produženje roka, inače će nam europska sredstva propasti. Nije to moralo biti tako. No, Ministarstvo obrazovanja koje je nositelj tog posla, nema tih kapaciteta. Tamo ljudi rade strahovito puno, no premalo ih je. A evo naš primjer - prošlo je 10 – a godina od kada smo pruezeli izdavanje građevinskih dozvola od države. Izdavanje je bilo sporo, neučinkovito, informatički neopremljeno. Sve smo to promijenili u roku nekoliko mjeseci, brzi smo i učinkoviti u izdavanju dozvola, investitori koji dolaze u Zagorje kažu da brže ne mogu dobiti građevinsku dozvolu niti u Belgiji, Švicarskoj, Austriji, Italiji, gdje su njihove matične države. Preuzeli smo i poslove Ureda državne uprave, s 35 posto ljudi manje, brži smo, učinkovitiji, znači - može se. Samo treba znati i htjeti.

ZL: Osim Fonda, što je najznačanije što se napravilo u protekloj godini?
Kolar: To je sigurno Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Zaboku, gdje smo stvorili uvjete škole 22. stoljeća. Uveli smo cjeloživotno obrazovanje, izgradili Akademis gdje će učenici moći vidjeti razliku između soba s 3, 4 i 5 zvjezdica i imati stvarnog gosta. Škola je radila na 2200 kvadrata, a sada ima 5200 kvadrata, a dobili smo i uporabnu dozvolu za sportsku dvoranu koja nije bila prihvatljiv trošak NPO –a i nju ćemo otvoriti između Dana Grada Zaboka i Dana Županije, da zajednički proslavimo. to je još dodatnih 800 kvadrata. To je zaista velik iskorak u kvaliteti obrazovanja. Nismo ovisni o turizmu kao Jadran, ali smo najjača turistička destinacija, imamo veliki investicijski ciklus u turizmu, u Termama Tuhelj, Termama Jezerčica, pripremaju se i neki drugi u velike investicije i treba nam kadra. Nadalje, uspjeli smo otvoriti na novoj lokaciji sigurnu kuću, iznajmljeni prostor imao je kapacitet za 8 korisnika, sada smo u novom prostoru koji može primiti 15 korisnika. Nažalost, popunjen je. Prva smo županija u Hrvatskoj - sigurno mjesto za žene, provodili smo akciju I tebe se tiče, imamo nultu toleranciju prema bilo kakvoj vrsti nasilja. Stvorili smo sigurno mjesto za žene. Otvorili smo i dvije područne škole, u Lazu Bistričkom i Putkovcu, koje su stradale u potresu (koje su puno zahtjevnije nego gradnja jedne obiteljske kuće), najmodernije su opremljene, energetski učinkovite, sa solarnim elektranama, toplinskim pumpama. Po tome smo i poznati, jer prve dvije zdravstvene institucije koje su imale solarne panele u Hrvatskoj su OB Zabok i bolnica Krapinske Toplice. Moramo spomenuti i 550 stipendija srednjoškolcima i studentima, najviše u Hrvatskoj. Tu je i ŠIZ, građanski odgoj u školama. Jer, ulaganje u djecu je najbolje ulaganje i nismo bez razloga razlika prva županija u Hrvatskoj koja je proglašena županijom - prijateljem djece. Nadalje, u izradi smo glavnog izvedbenog projekta za izgradnju novog Centra za odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim potrebama u Krapinskim Toplicama, kupili smo 11.500 kvadrata novog zemljišta, idejno rješenje je gotovo i dobili smo odobrenje od resornog ministarstva. Potpisan je i ugovor s Ministarstvom turizma za dogradnju Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, 2., 3. i 4. faza koje su sada objedinjene, u 1. fazi smo vlastitim snagama Županije i Bolnice napravili bazen, a sada ćemo ga natkriti, urediti wellness, spa, novi restoran, kuhinju i nove sadržaje. Investicija je 17,6 milijuna eura, od toga je 16,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ne smijemo zaboraviti niti Dvorac Stubički Golubovec gdje smo napravili konstruktivnu obnovu nakon potresa, a sada smo raspisali natječaj za cjelovitu obnovu dvorca i izgradnju bivše konjušnice koja će biti spojena s dvorcem s podzemnim tunelom gdje ćemo konačno završiti i Znanstveno - edukacijski zabavni centar u kojem ćemo jedan zabavni način približiti znanost mlađim generacijama. Financijsku konstrukciju koja je 18,4 milijuna eura imamo zatvorenu. Moram spomenuti da je američki Financial Times proglasio KZŽ šestom najperspektivnijom malom regijom u Europi za privlačenje investicija i za život te da smo jedina županija u Hrvatskoj koja je prema novom indeksu razvijenosti skočila u viši rang. Da baš ništa drugo nismo napravili, možemo biti itekako zadovoljni. Ovi rezultati nisu rezultati protekle godine dana, već jasne vizije, strategije, sjajnog tima ljudi kojima sam okružen. U četiri godine kada su se ocjenjivali najbolji europski projekti, svake godine KZŽ bila među tri najbolja, bili smo jednom prvi, dva puta drugi, jednom treći, mislim da se niti jedna županija u Hrvatskoj time ne može pohvaliti. Znamo što hoćemo, znamo kuda idemo i što je bitno, imamo podršku ljudi.

ZL: Pojasnite što prelazak KZŽ u viši rang indeksa razvijenosti zapravo nosi Zagorcima? Hoće li nam to neke stvari olakšati, ili možda i otežati?
Kolar: Skočili smo u višu skupinu, to znači da smo po 6 kriterija prema kojima se ocjenjivalo u 4 godine kao županija najbolji u Hrvatskoj, odnosno skoro duplo bolji od županija koje su iza nas, Međimuska i Zagrebačka. Da li će nam taj indeks razvijenosti u nekim natječajima štetiti? Da, hoće, ali puno manje od onoga što ćemo time dobiti. Jer ovo je priznanje da je čitava županija radila dobro, ne samo mi kao institucija, nego da su i gospodarstvo i svi drugi segmenti kvalitete života u Zagorju napredovali, i to duplo brže nego u ostatku države.

ZL: A čime ste nezadovoljni?
Kolar: Ako nečim mogu biti nezadovoljan, to je obnova nakon potresa te neuvrštavanje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice u investiranje kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Smatram da nema niti jednog objektivnog razloga zbog čega se to nije dogodilo. Da li smije biti razlog da se u Krapinske Toplice ne ulaže jer je ovdje povjerenje dobila druga politička opcija? Preko 75 posto stacionarnih pacijenata je iz drugih dijelova Hrvatske. Uz to, određenu vrstu rehabilitacije nakon moždanog udara isključivo rade Krapinske Toplice. Doktori kažu da bi najkasnije za 6 tjedana nakon moždanog udara trebalo doći na rehabilitaciju. Kod nas ljudi dolaze nakon 6 ili 8 mjeseci mjeseci. Da li može biti normalnije, humanije, da uložimo u Krapinske Toplice, obzirom da imamo preko 3 godine gotovu građevinsku dozvolu? Dok je država 5,3 milijarde kuna direktno iz NPO – a dijelila kliničkim centrima, jedino smo mi imali pravomoćnu građevinsku dozvolu. Tu je i nezadovoljstvo zbog brze ceste do Marije Bistrice - 4 i pol godine prema Mariji Bistrici nismo asfaltirali niti jedan metar, pa eto, baš za vrijeme izbora raspisan je natječaj. Pa onda brza cesta Krapina – Varaždin, na varaždinskom području već se gradi, a kod nas su tek odlučili kuda će cesta ići, i to na moje inzistiranje da odredimo trasu. I tu je OB Zabok. Kratkoročno i dugoročno loša je odluka da država preuzme nad njom osnivačka prava. Ustavnom sudu, koji se u petak proslavio i išao direktno protiv demokracije i volje građana, podnijeli smo zahtjev za suglanost ustavnosti ovog zakona 17.10.2023., zakon je stupio na snagu 1.1., sada je druga polovica travnja, a Ustavni sud još uvijek nije reagirao. A mi i dalje financiramo našu bolnicu, to je naša bolnica i uvijek ćemo pratiti njezin razvoj, ali ovakve stvari i odluke koje dodatno centraliziraju državu ne bi se smjele događati.

ZL: Koje su želje, vizije, planovi za Zagorje?
Kolar: Tu je stvar jasna. U svim strateškim projektima i razvojnom sporazumu (koji je nažalost mrtvo slovo na papiru), izdvajam kao priorotet projekt bolnice Krapinske Toplice. I tu se vidi kakvi smo mi ljudi u Zagorju. Ne tražimo nešto što bi bilo dobro samo za nas, već nešto što bi bilo dobro za čitavu Hrvatsku. Ja se neću umoriti u tim traženjima i sljedeći premijer, tko god da on bude, mora biti svjestan da ću mu ja biti za vratom tako dugo ne krenemo u realizaciju tog projekta. Tu je i završetak dogradnje Specijalne bolnice Stubičke Toplice te ZEZ. Napravit ćemo velik iskorak u različitim područjima. Otkupili smo dio zemljišta pored Poduzetničkog inkubatora i idemo u gradnju novog objekta gdje ćemo razvijati zdravstveni HUB, gdje ćemo razvijati umjetnu inteligenciju koja je vezana za zdravstvo i zdravstveni turizam. Aplikacijom Invest in Zagorje napravili smo najveći iskorak u Hrvatskoj vezano za privlačenje investicija, a sada razvijamo taj dio vezan za zdravstvenu industriju. Bit će tu još pozitivnih iznenađenja, ali s partnerima s kojima razgovaramo o novim investicijama još nismo usuglasili sve stvari, pa nije pristojno niti poslovno da sve otkrijem. Umjetna inteligencija nije nešto što dolazi, nego nešto što je tu, tako da smo momentalno u nabavi robota za SŠ Krapina koja upravlja našim Centrom za robotiku i nove tehnologije, a do jeseni će novi robot biti domaćin Poduzetničkog centra. Kada ćete doći, pozdravit će, pitati kod koga idete, da li želite kakve dodatne infoamcije o Centru, ulaganjima, tvrtkama... To je sadašnjost.

ZL: Na Danu grada Pregrade vas se dojmio govor gradonačelnika Vešligaja o socijalnoj uključivosti, integraciji, prihvaćanju različitosti. Sve više stranih radnika je u Hrvatskoj, pa i u KZŽ. Kako Zagorci prihvaćaju te ljude, što mislite?
Kolar: Ja sam socijaldemokrat po uvjerenju; pravednost, jednakost, solidarnost je nešto što ja živim svaki dan. Vrlo sam socijalno osjetljiv i reagiram na svaku nepravdu. Ne okreći glavu. Ako okrećeš glavu, ne znači da se to ne događa. Naša država kompletno je zakazala što se toga tiče, napravili smo ništa ili gotovo ništa da integriramo te ljude. Na žalost, u psoljednjih 8 godina je 350.000 ljudi otišlo iz Hrvatske, i oni nam fale, nekima u srecu, nekima na radnom mjestu. To netko mora nadoknaditi, jer mi imamo nezaposlenost 3,2 posto. Pola od tih ljudi čekaju starosnu mirovinu ili su bolesni. Za ostale stalno radimo prekvalifikacije, ali oni ne mogu odgovoriti zahtjevima zagorskog gospodarstva. Ono je prisiljeno, kao i ostatak Hrvatske, uvoziti radnu snagu, koja je manje kvalitetna i educirana od naših ljudi. Našim gospodarstvenicima treba određen period da ih dodatno educiraju i osposobe za rad. Nije li onda logično da ih asimiliramo u društvo, pomognemo im da se prilagode našoj kulturi, da mi shvatimo koja je njihova kultura i da ih zadržimo ovdje? Jer najgora varijanta je kada ih naš poduzetnik nauči raditi, da otiđu u Njemačku, a on opet mora tražiti novog radnika iz neke druge zemlje i učiti. Tu nismo dovoljno napravili. Ja sam se osobno išao uvjeriti kod nekoliko poduzetnika za koje sam znao da imaju veći stranih radnika, da vidimo u kakvim uvjetima oni žive. Niti jedan me nije istjerao, a imali bi pravo, jer ja nemam nikakve ovlasti za to, ali mogu reći da sam bio više nego ugodno iznenađen onime što sam vidio. Vjerojatno ima i loših primjera, ali ja poručujem - to su ljudi kao i mi, ako govore drugim jezikom, ili su druge boje kože, to ne znači ništa, i oni imaju negdje daleko obitelj i najmanje što možemo napraviti je da im olakšamo tu njihovu tešku odluku da odu raditi 10.000 km daleko, koju nitko nije iz čistog zadovoljstva donio. Treba im pomoći da se asimiliraju. Ne treba se bojati drugih ljudi.

ZL: I za kraj, poruka žiteljima Krapinsko – zagorske županije?
Kolar: Meni je, kao i vama, Zagorje na prvom mjestu. Na taj način se mi ponašamo i radimo, spremni smo sa svima raditi i surađivati za dobrobit Zagorja, spreman sam se i posvađati sa svakim za dobrobit i razvoj Zagorja. Imamo sjajne ljude, od civilnog društva do gospodarstva, možemo biti ponosni sami na sebe u mnogo stvari, a jedino kaj nam fali je da budemo prodorniji, jer, nije se sramota pohvaliti onime što imamo, dapače, radimo puno stvari puno bolje od drugih, a drugi se puno bolje hvale s puno slabijim rezultatima od naših. To je u našim genima, ali i to se mijenja. Najavljujem za buduće razdoblje dodatni angažman oko mladih ljudi. Super je napraviti infrastrukturu, ali ako mladi ne ostanu ovdje, nikakve koristi od toga. Bitno mi je da ljudi mladi znaju što radimo za njih. U Zagorju ima sjajnih poslova. 2013. bili smo 18., 19. po prosjeku plaće u Hrvatskoj, sad smo peti. Stalno su tu nove investicije u gospodarske zone, bit će u različitim gospodarskim granama posla za sve ljude. A naravno, ako netko dobije ponudu koja se ne odbija, ide se van, nauči se nešto novo, a moja želja je da se to znanje i iskustvo koje se vani dobije prenese ovdje na neke druge generacije. Svima koji se bave nogometom u Zagorju, san je da igraju za Dinamo. Ali kada dođeš u Dinamo i dobiješ ponudu od Real Madrida, otiđeš. Takva je i moja proruka mladima - ako dobiješ ponudu koja odskače, naravno da ćeš je prihvatiti, ali nemoj zaboraviti od kuda si došao. I, naravno, čestitka svim stanovnicama i stanovnicima KZŽ povodom Dana županije. Hvala svima na njiovom angažmanu da nam Zagorje bude još ljepše i bolje svakog dana!