'Mi u Zagorju kroz povijest smo pokazali da smo 'trdi kak breg'. Prebrodit ćemo i ovo'

[ZL] Stubički i marijabistrički kraj pogođen je potresom, koji je izazvao milijunske štete i zbog kojeg su mnoge obitelji morale iseliti iz svojih kuća. U pripremi je zakon koji bi trebao pomoći obnovi stradalih kuća. Što mislite o tom zakonu, koliku pomoć očekujete od države? Kako će se tu uključiti Županija?

KOLAR: Veliki potres koji je 22. ožujka pogodio Hrvatsku, Grad Zagreb i Krapinsko – zagorsku županiju i dio Zagrebačke županije napravio je velike štete, pa sam proglasio elementarne nepogode za općine Gornja Stubica i Marija Bistrica te Grad Donja Stubica. Najteže je stradalo područje Gornje Stubice, pogotovo naselje Slani Potok. Izvorni prihodi općine su 7 milijuna kuna, a približna procjena štete preko 50 milijuna kuna. U Donjoj Stubici koja ima izvorni proračun 12 do 13 milijuna kuna, šteta je oko 20 milijuna kuna, a u Mariji Bistrici oko 10 milijuna kuna. A izvorni prihodi same Županije oko 70 milijuna kuna. Niti općine i grad, a niti KZŽ ne očekuje da će se izuzeti iz te obnove, samo prije svega moramo vidjeti zakon da bismo onda vidjeli konkretno na koji način ćemo se mi moći uključiti. Jasno je da bez snažnijeg uključivanja države u obnovu to niti će moći sami ljudi čije su kuće stradale, ali niti općine i gradovi uz pomoć Županije, tako da još jednom naglašavam da s velikom zainteresiranošću pratimo kada će izaći zakon u javnu raspravu da bi mogli aktivno sudjelovati u njegovoj izradi i nakon toga i implementaciji. Ono što ovdje treba posebno istaknuti je brza reakcija svih službi kriznog tog područja, gdje je svima unesrećenima odmah pružena prva pomoć, sve obitelji koje su morale iseliti su nekuda smještene i nevjerojatno je da nitko nije teže stradao, pogotovo u Gornjoj Stubici i to možemo nazvati velikom srećom u ovoj ogromnoj nesreći koja nas je snašla. Mnoge smo stvari rješavali u hodu. Za sada smo uplatili 100 tisuća kuna kao prvu pomoć na žiro račun Gupčevog kraja kojeg smo inicirali, a u pripremi je zakon koji bi trebao pomoć obnovi stradalih kuća. Zakon još nije stavljen u proceduru, pa ga ne mogu ozbiljnije komentirati. O prijedlogu zakona razgovarao sam s potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva Štromarom koji mi je na neki način prezentirao kako bi zakon trebao izgledati. Prva kontura zakona je dosta općenita i tu će trebati još dosta rada na pravilnicima, ali koliko sam shvatio, intencija je da država sanira objekte je po određenim kriterijima, prema broju ukućana u odnosu na kvadraturu, što je sigurno dobra vijest za ljude koji su stradali, ali i za lokalnu i regionalnu samoupravu.

[ZL] Nakon potresa poslali ste poruku podrške stanovnicima Gupčevog kraja i prvi ste se odrekli plaće za ožujak. Jeste li zadovoljni odazivom drugih, što se još može učiniti akcijama lokalnih čelnika, može li se pokrenuti još kakva humanitarna akcija?

KOLAR: Što se tiče moje osobnog odricanja plaće za ožujak, mojih zamjenika i saborskih zastupnika Siniše Hajdaša Dončića i Marka Vešligaja što smo napravili zajedničkim dogovorom, smatram da je to na neki način moralni čin. Jednostavno, u ovom trenutku smo se tako osjećali i donijeli smo takvu odluku. To je poziv svima, ne samo državnim dužnosnicima, da u tako teškoj elementranoj nepogodi koja nas još dodatno prati s koronavirusom, pomognemo Gupčevom kraju i Mariji Bistrici, no mislim da to ne treba posebno naglašavati i pisati o tome, svatko će se prema svojim mogućnostima sigurno uključiti u tu akciju. Što se tiče mog osobnog angažmana, to se tiče i moje obitelji, a nije niti prvi ni zadnji puta da smo se odazvali takvim akcijama.

[ZL] Krapinsko – zagorska županija je u vrhu u Hrvatskoj brojem zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj. Kako ste zadovoljni odlukama i mjerama nacionanog Stožera civilne zaštite?

KOLAR: Na žalost, županija smo koja u postotku na odnosu na 100 tisuća stanovnika i ukupan broj stanovnika, ima najveći broj zaraženih. Ima nekoliko razloga zbog čega je to tako. Jedan od razloga je što smo pogranično područje i imamo veliku dnevnu migraciju ljudi, drugo je što smo imali veliki broj naših građana koji su se vraćali iz zemalja koje su bile pogođene koronavirusom prije nas, a treći i možda i najveći razlog je što su se neki ljudi vratili iz stranih država koje tada nisu bile na spisku zemalja koje su zaražene pandemijom koronavirusa i koji nisu znali da su zaraženi tako da su svojim dnevnim obavezama i kontaktima zarazili veliki broj populacije. Mi smo već prvog testiranog na koronavirus imali 12.02., a prvog pozitivnog smo imali 15.03. To samo govori da je naš zdravstveni sustav opterećen već skoro mjesec i pol dana. Od 12.02. u našoj OB Zabok uzeto je 385 briseva i imamo 81 zaraženog, s time da ih je 79 s područja KZŽ, a 2 su van županije, iz Opatije i grada Zagreba. Što se tiče odluka i mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite, moram reći da je stožer za sada odradio vrlo dobar posao. Radije bih da neke odluke koje donesu prije saznamo nekim psimenim putem i da imamo mogućnost to prokomentirati, iz razloga što boljeg provođenja tih uputa koje dolaze, a ne da na televizijskim pressicama nekada čujemo stvari koje bismo mi trebali provoditi. No, u velikoj mjeri možemo biti zadovoljni. Ono što treba napomenuti je da medicinske opreme nema dovoljno i da je vrlo štedljivo i pažljivo koristimo. Ono što mene osobno smeta i što mislim da je nelogično, je da se oprema dodjeljuje po nekom čudnom ključu ukupnog broja stanovnika, a ne prema broju zaraženih, što smatram da nije dobro, jer u nekim županijama imamo 2 do 4 zaražena, kod nas 80, a u nekima 170. Sigurno da se medicinska oprema ne troši istom brzinom i ne koristi jednako tamo gdje je 80 zaraženih i tamo gdje su 2 zaražena. Smatram da je ranije trebalo mobilizirati sve koji u Hrvatskoj proizvode ili uvoze bilo kakvu vrstu zaštitne medicinske opreme i staviti pod jednu kapu, a ne prepustiti lokalnim i regionalnim stožerima civiline zaštite ili pojedinim zdravstvenim ustanovama da se same snalaze. Također, svaka nesreća je za nekog sreća pa nešto što ste mogli kupiti po 0,45 kuna, sada morate plaćati 5,86 kuna, a neki koje mogu nazvati slobodno i ratnim profiterima pokušavaju jednu običnu kiruršku maskicu prodavati i za 15 kuna. To je nešto što smo mogli bolje odraditi, a za sve ostalo nemam nekih primjedbi. Nacionalni Stožer civilne zaštite vrlo dobro komunicira s javnošću što je izuzetno bitno, poruke su jednostavne i jasne, ali stručne i ne stvaraju paniku među građanstvom. Koristim priliku da izrazim sućut obiteljima svih onih koji su izgubili život od koronavirusa. Ipak, posebno bih stavio naglasak na propusnice. Podržavamo mjere stožera oko socijalnih kontakata i poruku 'Ostanite doma', ali isto tako treba reći da na području KZŽ ima niz firmi koje zapravo čitavo vrijeme epidemije rade, proizvode i ja im posebno zahvaljujem jer će to olakšati i državi i nama da pomognemo onima koji su zbog koronavirusa i specifičnosti svog posla morali prestati raditi. No život treba funkcionirati, i u ime Županije poslao sam Stožeru, da propusnice unutar između gradova i općina treba liberalizirati na način da se one izdaju prema sjedištima bivših općina odnosno da unutar sjedišta bivših općina nisu potrebne. Da ljudi koji idu iz Gornje u Donju Stubicu ne bi trebali imati propusnice za svako tankanje, ili oni koji idu iz Hrašćine tankati u Budinščinu, Konjščinu. Došlo je vrijeme poljoprivrednih radova, mnogi imaju svoje poljoprivredne površine i njive na području druge općine i to je zapravo osnovni razlog zašto smatramo da bi taj protok ljudi kroz općine trebalo liberalizirati. To je bila jedna loša procjena i smatram da bi tu odluku trebalo čim prije vagnuti.

[ZL] Nedostaje medicinske opreme. Kako naše zdravstvene ustanove stoje u tom pogledu?

KOLAR: Moram reći da zajedničkim snagama nacionalnog Stožera, Stožera civilne zaštite KZŽ i Županije kao institucije te naših zdravstvenih ustanova i naše ljekarne, za sada uspijevamo nabavljati opremu, iako nam kronično fali FFP i FFP3 maski. To je nešto što očekujemo od nacionalnog Stožera da riješi na državnoj razini, jer jednostavno, putevi do te opreme su nemogući što se tiče lokalne i regionalne samouprave ili pojedinačno bilo koje zdravstvene ustanove. Ključno je da svi naši doktori, medicinske sestre, hitne službe, koje su u bilo kakvom kontaktu sa zaraženima ili potencijalno oboljelima, moraju biti zaštićeni da bi ostali zdravi i mogli pružiti liječničku skrb svima onima kojima je to potrebno ili kojima će biti potrebno. KZŽ je do sada za nabavku medicinske opreme potrošila preko milijun kuna, nabavili smo 2 respiratora za OB Zabok u vrijednosti 363.750 kuna i 6 monitora za praćenje vitalnih funkcija u vrijednosti od 147.000 kuna, s time da smo nabavili i opreme, zaštitne maske, dezinfekcijska sredstva za ruke i podove, zaštitna odjela, rukavice, ogrtače još u visini preko pola milijuna kuna, 100.000 kuna smo uplatili kao prvu pomoć na žiro račun otvoren za Gupčev kraj, 60.000 kuna gradskim društvima CK za prvu pomoć zbog pojačanog angažmana i to ćemo raditi čitavo vrijeme i koliko god je potrebno kako bi osigurali maksimalno opremanje naših zdravstvenih radnika. No neku opremu jednostavno ne možemo nabaviti bez pomoći nacionalnog Stožera.

[ZL] Spomenuli ste da će Krapinsko – zagorska županija rebalansom proračuna osigurati neke mjere za pomoć obrtnicima i gospodarstvenicima. O čemu se radi, na koji će im se način pomoći? Kakve će posljedice dalekosežno, prema Vašem mišljenju, ova kriza imati na zagorsko gospodarstvo?

KOLAR: Prije svega, trebamo dodatno analizirati mjere koje je donijela Vlada. Ono što je za sada bitno je da na području KZŽ nema većih otpuštanja. Krajem veljače imali smo 2243 osobe na Zavodu za zapošljavanje, a na današnji datum to su 2504 osobe. To govori o tome da je naše gospodarstvo žilavo. Posebno zahvaljujem radnicima, poduzetnicima i obrtnicima, koji rade u vrijeme krize. Zbog toga će se priljev sredstava od poreza na dohodak barem djelomično ostvarivati, a o njemu najviše ovisi koliko i na koji način ćemo se moći uključiti pomoći gospodarstvu preko određenih mjera. Nisam vidio da je Vlada osigurala bilo koju kompenzacijsku mjeru za lokalnu i regionalnu samoupravu, osim mogućnosti kreditnog zaduženja, nanamjenskog. Ono što smo prvo poduzeli, dali smo naputak Poduzetničkom centru KZŽ da besplatno pomogne u pripremi za naše poduzetnike koji se prijavljuju za pomoć koji je raspisala Vlada. Što se isplate plaće od 3250 kuna tiče, za sada su se 1182 firme ili obrta prijavila za 5101 radnika. Krapinsko – zagorska županija priprema mjere za mikropoduzetnike do 9 zaposlenih i to za obrtna sredstva. S mjerama ćemo van izaći krajem travnja ili početkom svibnja, da proanaliziramo mjere Vlade kako bi taj novac koji ćemo plasirati bio iskorišten na najbolji mogući način. Ovo nije utrka na 100 m, to je utrka na 10.000 m s preponama koja bi se mogla pretvoriti u maraton. Naše mjere moraju biti precizno plasirane kako bi postigli što veći učinak. Kriza će imati reperkusije na zagorsko gospodarstvo, ali nadam se što manje.

[ZL] Kako će ova kriza zbog pandemije koronavirusa utjecati na investicije i projekte Krapinsko – zagorske županije?

KOLAR: Donijeli smo odluku da se svi projekti koji su vezani za povlačenje sredstava iz EU fondova i koji su na neki način prošli više od 50 posto izvršenih radova nastavljaju dalje i njih ćemo sigurno završiti u idućem razdoblju. Da li ćemo se za njih morati dodatno zaduživati kod komercijalnih banaka ili preko HBOR –a, to u ovom trenutku ne mogu reći, jer mora proći čitav mjesec da vidimo koliko će biti vlastitog prihoda od poreza na dohodak. Druga stvar je da li će Vlada RH dodijeliti kakve kompenzacijske mjere, pod kojim uvjetima i na koji način ćemo se moći zadužiti kod banaka. Ono što je jasno je da smo pripremili i još uvijek kristaliziramo rebalans proračuna gdje smo sve ono što nije neophodno u ovom trenutku stavili sa strane, zaustavili ili blokirali. Naravno da očekujemo da ćemo se i mi morati uključiti u štednju, da javni sektor mora na neki način dati obol u ovoj krizi kao što ga daje i privatni sektor, tu nemam nikakvih iluzija.

[ZL] Bliži se Dan županije. Kako će se obilježiti Dan županije? Koja je Vaša poruka građanima Krapinsko – zagorske županije?

KOLAR: Dan županije, Jurjevo, 23. travnja, neće se obilježiti na način na koji smo navikli, sa svečanom sjednicom i podjelom županijskih priznanja. Međutim, Županijska skupština je donijela odluku o priznanjima, svijet nije stao, život nije stao na području Krapinsko – zagorske županije, dapače, zahvaljujući našim ljudima mislim da se odvija i bolje nego u drugim dijelovima Hrvatske. Mi ćemo javno obznaniti koje su firme, institucije i pojedinci nagrađeni, koji su nas zadužili u proteklih godinu dana, a kada se smiri ova situacija s koronavirusom, naći ćemo način kako ćemo se tim ljudima i javno zahvaliti za sve ono što čine za KZŽ. U Zagorju je bilo uvijek ljudi koji su znali odgovoriti na trenutak, pa tako i u razdoblju u godinu dana unazad, a uvjeren sam da i u razdoblju ispred nas. Opet se javljaju pojedinci i firme koje su korak ispred drugih, koji čine više, i sigurno ćemo znati prepoznati te ljude, firme, institucije i zahvaliti im za ono što rade. A poruka građanima naše županije je da sustav funkcionira, da Županija kao institucija i krizni Stožer, rade praktično 24 sata dnevno na dan. Prije svega, poruka onima koji mogu i ne rade – ostanite doma i slušajte preporuke Stožera civilne zaštite RH, čuvajte sebe, svoju obitelj, prijatelje, a samim time i zajednicu. S druge strane, velika zahvala svim djelatnicama i djelatnicama svih zdravstvenih institucija na području KZŽ, a isto tako i Društvu Crvenog križa, volonterkama i volonterima i našim vatrogascima, djelatnicima MUP – a i HGSS-a koji su uključeni u rad Stožera civilne zaštite. Posebno zahvala svim ljudima koji rade, radnicima, radnicima, obrtnicima, gospodarstvenicima i poduzetnicima koju su poduzeli sve mjere da zaštite svoje radnike i osiguraju proizvodnju u ovim teškim uvjetima. Posebna poruka zaraženima od koronavirusa i njihovim obiteljima, da nisu sami, da smo organizirali zdravstvenu skrb na najvišoj mogućoj razini da im se pomogne i hvala dragom Bogu, za sada nemamo smrtnih slučajeva na našem području i nadam se da će tako i ostati. Posebna poruka i svim ljudima iz stubičkog područja i općine Marija Bistrica, pogotovo onima koji su morali napustiti svoje kuće, da nisu sami, da nema predaje, da bitka traje, da smo mi u Zagorju uvijek u najtežim trenucima pokazali veliku solidarnost i ne sumnjam da će to i ovaj puta tako biti. Kroz povijest smo pokazali da smo 'trdi kak breg' i da nas nije tako lagano smesti, a pogotovo ne uništiti, a ono kaj nas ne uništi, to nas ojača i ja vjerujem da ćemo iz ove krize koja je nastala pojavom koronavirusa i potresom, izaći još jači, još povezaniji. I na kraju, pozdrav i poruka našim prijateljima iz Grada Zagreba, da je njihova nesreća i naša nesreća, da Zagorje i Zagreb ne mogu jedni bez drugih, i kako smo bili zajedno u onim danima gospodarskog prosperiteta, vjerujem da ćemo nakon ove dvije krize koje ćemo zajednički prebroditi biti još čvršće i jače povezani.