[POZNANOVEC TEŠKO STRADAO] Kolar: ''Pitam se što nam slijedi''

Nakon novog nevremena koje je jučer pogodilo Zagorje, a najviše je stradala Općina Bedekovčina, župan KZŽ Željko Kolar posjetio je stradala područja.

Ban: ''Ovakvo nešto nisam nikad doživio''

Načelnik Općine Bedekovčina Darko Ban rekao je kako je neintenzivnije nevrijeme na području općine bilo upravo u naselju Poznanovec.  ''Tuča je padala 25 minuta uz olujni vjetar. Štete su velike na poljoprivrednim usjevima, obiteljskim objektima, na infrastrukturi. Ekipe smo digli van, vatrogasca i komunalna poduzeća, cijelo noć smo sanirali i nastavljamo i danas'' – rekao je Ban i komentirao izjave mještana, kako odvodnja nije dobro riješena. ''Ovakve količine vode ne može ni jedna odvodnja riješiti. Svi slivnici su bili prekriveni sa lišćem, sa granama, tako da ništa nije moglo funkcionirati. A i ovo   nisu bili normalni uvjeti. Ovakvu količinu vode u tako kratkom vremenu ni jedna odvodnja ne može gutati.'' rekao je Ban i dodao da su ekipe na terenu te se pregledava šteta. ''Ako ću imati uvjete, a to je 20 % štete od našeg izvornog proračuna, zatražit ću od župana proglašenje elementarne nepogode. Nakon toga će se mještani moći javljati putem obrazaca, ekipe će izaći na teren i napraviti procjene, i dat ćemo zahtjeve za pomoć'' – rekao je Ban i ponovio svoju sinoćnju izjavu da u svojih 57 godina života nikada nije nešto ovakvo doživio. ''I stariji mještani kažu da se nikada u Zagorju nije događalo nešto slično ovome što se događa u zadnja dva tjedna.'' Ponovno je aktualizirano i pitanje protugradne obrane. Ban je naveo da se ovakvi slučajevi nisu događali kad je ona bila u funkciji, a na području Općine Bedekovčina djelovala je u Bedekovčini i Kebelu.

Kolar: ''Kad nemate jasne strategije, onda je to problem''

I župan KZŽ Željko Kolar, na pitanje novinara najprije se osvrnuo na protugradnu obranu.

''Argument DHMZ je da ni jedna zemlja u Europi se ne brani raketama i da nema znanstvenih dokaza da su one učinkovite. Koliko ja osobno znam nema ni znanstvenih dokaza da nisu učinkovite, a znanost naravno da treba poštivati i pratiti. Ali nekad se znali dogoditi da je znanost i pogriješila, a iz iskustva uvijek je najbolja kombinacija teorije i prakse.'' rekao je župan i ponovio svoj nedavni prijedlog da se kroz eksperiment jedan dio područja Međimurja, Varaždina i Zagorja brani jednu godinu sa raketama, jedan ne, pa da vidimo dal' će biti kakve razlike u intenziteta nevremena koje pogađa ta područja. ''Ako se pokaže da nema razlike, to će biti dokaz i poljoprivrednicima, koji imaju firme na otvorenom, što je najteži mogući oblik proizvodnje. Međutim što ako se pokaže da su učinkovite? I dalje je manje je sredstava potrebno da se osiguraju rakete da se brani kompletno područje, ili da se nadoknadi ljudima ovakva enormna šteta. '' rekao je Kolar i podsjetio da je ovo u tri tjedna treće nezapamćeno nevrijeme na području KZŽ, a da sezona tuče zapravo još nije niti počela. ''Pitam se što nam slijedi'' – zabrinut je župan, koji će na sastanku premijera sa županima, a koji je najavljen za ovaj petak u Karlovcu, iznijeti svoj prijedlog. ''Ako me odbiju, tražit ću obrazloženje, koje želim da javno objave, da dođu do svakog poljoprivrednog proizvođača''. Što se tiče proglašenja elementarne nepogode, prema onome što je do sada viđeno, šteta je vjerojatno veća od 20 % izvornog područja, što bi značili da će se ponovno proglasiti elementarna nepogoda.  

Što se tiče pomoći Vlade, Kolar je rekao kako je nedavna odluka o pomoći za prošli tjedan vrlo korektna. ''Ne možete očekivati da vam netko vrati 100 % štetu, ali ovaj iznos koji je predviđen, sa njime se može sanirati nastala šteta. Moramo biti korektni i reći da je to ok. No, postavlja se pitanje dokle će i Vlada moći i reagirati na takav način, ako će to postati pravilo. Stoga nam treba neki koncept. Austrija štiti avionima. Ako postoji pozitivno iskustvo zašto ga ne upotrijebiti, osim ako je preskupo. Ali tada to treba reći da se zna'' rekao je Kolar, i na pitanja o još nekim načinima, branjenja zaključio kako je svakako potrebna kvalitetna strategija.  ''Kad nemate jasne strategije i kad to visi o individualnim mogućnostima ljudi, onda je to problem. A da se razumijemo, nikada neće biti dovoljno ovaca za sve. Međutim, ako si postavimo ciljeve i da dođemo do razine da veći dio štete spriječi zaštita, i veći dio će poslije nadoknaditi osiguranje, e onda država može nadoknaditi ostatak bez većih potresa.'' – zaključio je župan Kolar.

Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, rekao je da je teren obišao već sinoć. – Već tada smo uočili da imamo velike štete na žitaricama, usjevima, velike su štete na vinogradima i trajnim nasadima, a kreću se od 60 do 100 posto, prema prvim procjenama. Naravno, to sve treba potvrditi i povjerenstvo koje će se sastati u Općini Bedekovčina sutra ujutro. Savjetnici Ministarstva poljoprivrede su jutros obišli sve veće poljoprivredne proizvođače, vode evidenciju da čim prije dođu do ukupne štete kako bi mogli dati inpute načelniku i županu da može proglasiti elementarnu nepogodu. Štete su velike, kukuruz će se morati preorati, slično je i s drugim usjevima, a što se tiče samih žitarica, one su polegle, zrno je ispalo iz klasa, pa neće biti značajnog uroda – rekao je Tušek.

Spomenuo je da je Vlada RH prošli tjedan donijela odluku kojom je osigurala financijska sredstva za obeštećenje poljoprivrednih proizvođača na području 6 županija. - Kada završimo prve procjene ovog što se desilo jučer, vidjet ćemo da li ćemo ići s povećanjem, najvjerojatnije će to biti potrebno, a u kojem postotku, u ovom trenutku to ne mogu reći – dodao je Tušek.

-Imamo ozbiljnih izazova po pitanju klimatskih promjena, klima se mijenja, na području Europe pojavljuju se snažni vjetrovi, oluje koje nismo imali prigode vidjeti do sada, na žalost, upravo u tom kontekstu je Europska komisija zadala posebne ciljeve kada govorimo o ublažavanju klimatskih promjena. Posebna financijska sredstva su osigurana u svim fondovima kako bi se branili i sprečavali  utjecaj klimatskih promjena. Kada govorimo o poljoprivredi, onda ću reći da imamo postojeće mjere u Programu ruralnog razvoja kojima  obnavljamo poljoprivredni potencijal koji se uništava u ovakvim slučajevima, a kroz investicije, određene mjere financiramo prije svega i nabavu zaštitnih mreža, protugradnih sustava, protumraznih sustava, a moram spomenuti da financiramo i osiguranje poljoprivrednih usjeva kako bi na neki način umanjili potencijalne štete kada se ovakve situacije dogode – istaknuo je Tušek.

Na pitanje novinara može li se protugradna obrana ponovno aktivirati, Tušek je rekao da se javnost i poljoprivredni proizvođači moraju senzibilizirati na činjenicu da su se sva zainteresirana javnost i subjekti koji razumiju ovu problematiku složili da ovakav sustav više nije učinkovit. -  DHMZ kao znanstvena i stručna institucija i referentna točka u suradnji s nadležnim Ministarstvom gospodarstva i zaštite okoliša su došli do zaključaka i sve te studije i analize pokazuju da sustav nije učinkovit. Temeljem toga je donesena odluka, s kojom su se složili župan, Zajednica županija, Zajednica općina i gradova, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a temeljem stručnih i znanstvenih podloga koje su predočili DHMZ i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, da ono što moramo raditi je prije svega prevenirati ovakve stvari, osiguranjem. Upravo na tom tragu je Mjera 17 koju Ministarstvo poljoprivrede već dugi niz godina financira, sve više poljoprivrednih proizvođača odlučuje se na sklapanje polica kako bi zaštitili ako dođe do ovakvih situacija – rekao je Tušek, dodajući da Ministarstvo poljoprivrede sa 70 posto vrijednosti police sufinancira ovakve stvari,  30 posto je na poljoprivrednom proizvođaču ili na jedinicama lokalne i regionalne samouprave, što u nekim slučajevima one i koriste.

Danijel Sinković, poljoprivredni proizvođač, obrađuje oko 35 hektara zemlje. – Jučerašnjim nevremenom zahvaćeno nam je 15 do 16 hektara površine, gdje je šteta stopostotna. Obilazili smo parcele, do jutros nismo bili svjesni dok nismo vidjeli stvarnu štetu. Od ovog područja od Lovrečana do krajnjih rubova Bedekovčine, u 7 do 8 km je uništeno sve. 20 – ak hektara tuča nije zahvatila, ali bojimo se svakog dana što nas čeka do jeseni. Najviše je nastradao kukuruz, štete na tikvama u površini su manje, ali se ne mogu opraviti. Kukuruz se možda manji dio bude spasio, ali tu budu prinosi oko 30 posto očekivanog – rekao je Sinković, a na pitanje je su li njegova polja osigurana, rekao je da dio jest. – No problem osiguranja je što osiguranje neće pokrivati polja koja nisu uvedena u ARKOD sustavu, a da bi uveli trebamo raditi ugovore o najmu ili udruživanju, a za to treba imati raščišćene vlasnike 1/1 i tu nastaje cijela procedura i problem. Mi poljoprivrednici moramo naći neko rješenje za ubuduće jer se bojim da će se poljoprivreda smanjivati, ne samo kod nas nego u cijeloj Hrvatskoj. Član sam Poljoprivredne komore, na skupštini smo razgovarali o protugradnoj obrani i složili se da to ima učinka. Upitno je što ćemo proizvoditi, jesti i kakva će ta hrana biti ako se proizvodnja bude uništavala – komentira Sinković.

Dodaje da osiguranje pokrije 30 do 40 posto. - Jutros sam razgovarao s poljoprivrednicima koji su prošle godine imali na području Zlatar Bistrice i Konjščine štetu, danas su se požalili da još nisu dobili naknadu štete od prošle godine od osiguranja. Osiguranje zapravo nije rješenje. Rakete su imale učinaka. Mreže imaju činak na dugotrajnim nasadima, takvih površina je manje, ali u nevremenu dolazi vjetar koji potrga i mreže. Kada bi osiguranje funkcioniralo, bilo bi idealno – zaključuje.