'U Zagorju ćemo izgraditi osam novih sportskih dvorana i dograditi devet škola'

ZL: Da počnemo s trenutno najaktualnijom temom u Zagorju, a to je, kako ste više puta sami naglasili, 'opća mobilizacija'. Naime, radi se mnogo sanacija, mnogo investicija diljem županije, ali realan je problem da velika većina toga mora biti odrađeno do kraja lipnja. Vi ste, kao Županija, provedbeno tijelo. Što to konkretno znači i kakva je trenutna situacija? Hoće li se sve stići završiti na vrijeme?

Kolar: To da smo mi provedbeno tijelo znači da mi sami raspisujemo natječaj, sami vršimo pregled i ocjenu prijavljenih projekata i dodjeljujemo sredstva koja dobivamo iz Fonda solidarnosti Europske unije. Dakle, nama svoje projekte prijavljuju gradovi i općine s područja Krapinsko – zagorske županije i Županijska uprava za ceste. Mi smo, znači, provedbeno tijelo PT1, a provedbeno tijelo PT2 je Zagorska razvojna agencija, koja je kontrola, odrađuje privremene situacije, odobrava ih za plaćanje i slično. Mi smo sami uzeli da budemo provedbeno tijelo za obrazovanje i za vraćanje prometnica nakon potresa u prvobitno stanje. I trenutno imamo odluke, koje potpisuje resorni ministar Bačić, u vrijednosti 35 milijuna eura. Riječ je o sanacijama šteta nastalih u 'Zagrebačkom potresu'. Tu je uključeno petnaest jedinica lokalne samouprave i Županijska uprava za ceste. Ako neće biti ovakvih loših vremenskih uvjeta kao što su ovih dana i onih dugotrajnih kiša koje smo imali prije par tjedana kad smo imali i poplave, koje bi nas usporavale u radovima, vjerujem da mi možemo u ogromnoj količini izvršiti te radove na vrijeme. I na sanaciji samih prometnica, na sanaciji klizišta te na izgradnji novih mostova i propusta. To su kategorije koje se rade i vjerujem da ćemo završiti preko 90 posto. Osobno vjerujem i u 100 posto, no, sam premijer Plenković je na koordinaciji, koju on vodi na nacionalnoj razini, u kojoj su ministri iz ministarstava koji su isto provedbena tijela, kao i Grad Zagreb, rekao da se deset posto može tolerirati od onoga što je, da to tako nazovemo, 'izlicitirano'. Zagorje je veliko gradilište i imamo trenutno otvorenih preko 65 različitih dionica. No to nisu ogromni mostovi ili propusti i oni se mogu dosta brzo napraviti. Svaki od tih propusta se može napraviti za najviše osam tjedana, a mostovi za nekih dva i pol mjeseca i prema tome ja sam uvjeren da ćemo mi ogromnu većinu toga realizirati.

ZL: A što je sa županijskim Proračunom? Ako ostavimo po strani ove investicije koje smo nabrojali, a koje se financiraju iz spomenutog EU fonda, ruku na srce, županijski Proračun baš i nije u najboljem stanju.

Kolar:  Proračun je neiscrpan izvor prihoda, ali nema uvijek za sve. To je govorio Slavko Linić dok je bio ministar financija. I to je točno. Mi smo imali odličnu 2022. godinu. I odličnu 2021. fiskalnu godinu. Kako je raslo gospodarstvo, kako su rasle plaće, kako je rasla zaposlenost, tako se i nama punio proračun. Međutim, vi kad radite velike projekte, ti veliki projekti uvijek imaju nekih dodatnih, neplaniranih radova i na velikim iznosima je i 10% ili 5% dodatnih radova veliki iznos. Nas će Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu u Zaboku doći negdje oko 72 i 73 milijuna kuna. Građevinski dio. A bespovratna sredstva su 30 milijuna kuna za gradnju. Mi smo digli 35 milijuna kuna kredita i to je 65 milijuna. Sedam milijuna smo morali dati vlastitih sredstava. Tu je još uvijek milijun i 300 tisuća, govorim još uvijek u kunama, samo za trafostanicu, koju treba platiti HEP-u da je on napravi. Dakle, kod velikih radova su i udjeli vlastitih sredstava veliki. Isto tako, mi gradimo sigurnu kuću i samo za nju dajemo 3 milijuna vlastitih sredstava, iako je prvobitno bilo predviđeno da bespovratna sredstva budu 100 posto iznosa. Međutim, tržište se šest mjeseci nakon ruske agresije na Ukrajinu promijenilo. Skočila je cijena željeza, cijena cigle, betona, cijena asfalta... I tamo gdje smo mi planirali 15% sufinancirati investiciju ili 0%, onda je ova nula došla na 15%, a ovih 15% je došlo na 30%. I zbog toga je proračun 'napet'. Punjenje proračuna je odlično. Za prva tri mjeseca ove godine je fantastično punjenje proračuna. Međutim, veliki projekti uvijek traže i nešto veće i izdašnije vlastito financiranje.

ZL: Kad ste već spomenuli Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, naši čitatelji već znaju da se ne radi samo o novom i modernom objektu, već i o novoj ustanovi u kojoj će se u najmodernijim uvjetima obučavati budući ugostitelji i turistički djelatnici, kojih kronično nedostaje. No, stanje na tržištu rada vrlo brzo se mijenja. Uspijevate li pratiti te promjene?

Kolar: Da. Nama je godinama 'rak rana' bila radna snaga u turizmu i ugostiteljstvu. Sad nakon agresije na Ukrajinu i nakon Fonda solidarnosti, najveći problem su nam liječnici, znači, medicinsko osoblje i građevinski radnici. Dakle, to se vrlo brzo promijenilo jer sad su nam djelatnici u ugostiteljstvu i turizmu tek na trećem mjestu deficitarnih zanimanja, a nakon toga su deficitarni djelatnici u gotovo svim sektorima. Naime, naše gospodarstvo sad govori da ne samo da im fali kvalitetne radne snage, nego bilo kakve radne snage. Meni neki znaju reći da smo upisali u srednju školu 32 kuhara, ali da oni neće svi raditi na području Krapinsko – zagorske županije. Pa da. Vjerojatno će netko raditi na moru, netko možda u Zagrebu, ali ćemo ih educirati i pripremati da ostanu raditi i živjeti u Hrvatskoj. Pa i mi očekujemo da neki liječnik iz nekog drugog dijela Hrvatske dođe raditi u naše Zagorje. Prema tome, ja tu ne vidim problem. Činjenica jest da smo mi regionalni lider u turizmu i tu nema nikakve dileme. Kad samo pogledate brojke, mi smo 2013. godine, kad sam ja preuzeo dužnost župana, imali 71.805 dolazaka u Krapinsko – zagorsku županiju. Dolazaka u 2022. godini je bilo 175.869. Kad je u pitanju broj noćenja, 2013. imali smo ih 161.446, a 2022. godine 368.886 noćenja. U kampovima smo imali 90 kreveta, sad ih imamo 543. U hostelima, apartmanima, seoskim domaćinstvima i kućama za odmor imali smo 652 kreveta, sad imamo 1943 kreveta. Dakle, neke brojke su neusporedive. I sad kad smo nagovijestili ovaj novi investicijski ciklus, nakon ovog novog natječaja Ministarstva turizma, nama će taj kadar biti neophodan, ali ne više za tri zvjezdice, nego za četiri i za pet zvjezdica. Imat ćemo Akademis, kojeg nismo imali. Imat ćemo cjeloživotno učenje koje do sada nismo imali. Znači, napravit ćemo ogroman iskorak u kvaliteti obrazovanja i pripremanja kadrova za tržište rada. I to u suradnji s tridesetak partnera iz čitave regije, ali i iz čitave Hrvatske i naših gospodarstvenika. I to je zapravo najveća vrijednost ovog projekta, a nije zanemarivo ni to da smo praktički dobili novu školu sa sjajnim uvjetima na razini bilo koje europske metropole.

ZL: O zdravstvu i preuzimanju OB Zabok od strane države smo već puno pisali, ali što je s velikim projektima u specijalnim bolnicama? Istaknuli ste puno puta da je vaša velika želja u Krapinskim Toplicama sagraditi Centar zdravlja srca i mozga, vrijedan oko 50 milijuna eura, no ne iznosite u javnost baš konkretne planove. Kakva je situacija s tim projektom?

Kolar: Iskustvo i znanje koje imam me naučilo da budem oprezan. Bolje u tišini raditi i pripremati, pa kad dođete do određene razine pripremljenosti pojedinog projekta, da onda s njime izađete u javnost. Za to postoji sto i jedan razlog. Nismo mi bez razloga, bez jedne izrazito dubinske analize i izrade studija došli do zaključka da je Centar za zdravlje srca i mozga u Krapinskim Toplicama potreba ne samo Krapinsko – zagorske županije, nego potreba Republike Hrvatske. Jer on je nastao na dugogodišnjoj tradiciji i iskustvu razvoja rehabilitacijskih i preventivnih koncepata usmjerenih na zdravlje srca i mozga. Specijalna bolnica Krapinske Toplice je nacionalni centar za stacionirano liječenje i rehabilitaciju kardioloških bolesnika i bolesnika s traumatskom ozljedom mozga, a upravo po tom drugom smo jedinstveni u Republici Hrvatskoj. Bolesnici s ozljedama mozga rehabilitiraju se jedino kod nas u Krapinskim Toplicama. Odlični rehabilitacijski programi, educirani kadrovi, primjena najsuvremenijih koncepata u liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih i kraniocerebralnih bolesnika, čine našu bolnicu u Krapinskim toplicama liderom u području rehabilitacije i zdravlja srca i mozga. Posebnost te naše bolnice očituje se u mogućnosti zbrinjavanja najsloženijih neuroloških pacijenata, koji zahtijevaju posebnu, specijaliziranu skrb i liječenje, koju nigdje drugdje ne mogu dobiti. Jesu li to sve nepobitni argumenti? I kad kažemo da imamo kroz Mehanizam za oporavak i otpornost i novu financijsku omotnicu 25 milijardi eura na raspolaganju, nije li logično da se onda jedan takav centar isfinancira u Krapinskim Toplicama? A prva sredstva kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, dakle, prvih 5 i pol milijardi kuna je odlukom države podijeljeno centrima u Zagrebu, kliničkim centrima u Rijeci, Osijeku i Splitu, i nešto u Varaždinu. A nama nula kuna. A mi imamo gotovu, pravomoćnu građevinsku dozvolu za taj projekt i spremni smo sutra raspisati natječaj. Naša je investicija 350 milijuna kuna i od tih 5,5 milijardi kuna dobili smo nula kuna. No, sad je pred nama nova financijska omotnica i logično je da država uđe u ovu investiciju. Struka na području čitave Republike Hrvatske nam je dala potporu jer je to potreba, ali za sada s nadležnim ministarstvom nismo uspjeli ispregovarati taj projekt, no, dok sam ja župan, od tog projekta mi nećemo odustati. Potpisali smo Razvojni sporazum Sjever i ja još uvijek čekam prvi sastanak gdje ću ponovno argumentirati premijeru Plenkoviću taj naš projekt.

ZL: A osim tih projekata o kojima se već dosta raspravljalo, koji su to neki novi projekti koje biste u budućnosti svakako željeli ostvariti u Zagorju?

Kolar: Mi smo otpočetka imali jasnu viziju i jasnu strategiju razvoja županije. I znali smo da se moramo razvijati tamo gdje smo jaki. Zdravstvo, ekologija, obnovljivi izvori energije, metaloprerađivačka industrija, turizam... To su niše gdje smo mi jaki i gdje moramo težiti izvrsnosti. Jer danas svijet i Europa prepoznaju samo odlične. Svi teže nekakvim centrima izvrsnosti. Mi kad završimo projekt CKUT i Sigurne kuće, siguran sam da ćemo već tada biti u provedbi projekta Stubičke Toplice. Mi ipak imamo ograničene financijske kapacitete i moramo paziti na likvidnost. Mi se pripremamo za Mehanizam za oporavak i otpornost u obrazovanju. Želimo sagraditi osam novih sportskih dvorana i dograditi devet škola za cjelodnevnu nastavu. Prema tome, to su veliki projekti, i skupi projekti...

ZL: A kad bi taj natječaj trebao biti otvoren?

Kolar: Taj natječaj je meni u studenome 2021. godine najavio ministar Fuchs za ožujak 2022. godine. Mi smo sad u travnju 2023. godine i natječaja još nema. Navodno da je sad na zadnjem usuglašavanju na Europskoj komisiji i vjerujem da će on do ljeta biti raspisan. A mi za te škole i dvorane imamo gotove projekte i spremne građevinske dozvole. Međutim, gospoda su 31. prosinca promijenila pedagoški standard i ozbiljno ga smanjili. I mi smo sad, po njihovom, sa svim projektima dvorana prekapacitirani. I sad ćemo morati sve projekte revidirati. Umjesto da su to najavili dvije godine ranije. Kako će ta priča završiti u ovom trenutku ne znam, ali ono što znam je da ćemo izgraditi zabavni park u Stubičkim Toplicama. Dakle, to je projekt Stubaki d.o.o s Jakom Andabakom. To će biti nova atrakcija i nova ponuda koju mi do sada nismo imali na području županije. Ali ne samo mi, nego nitko u krugu od 300 kilometara nema takvu ponudu.

ZL: Nešto kao zagorski Gardaland?

Kolar: Pa nešto slično, ali će osim vanjskih imati i unutarnje, zatvorene prostore i brojne zabavne sadržaje, no u svakom slučaju bit će to jedna izuzetno velika i važna stvar za naš turizam.

ZL: Županija ima 9% suvlasništva u toj tvrtki. Hoćete li i dalje ostati u njoj?

Kolar: Ono što je nama bitno je da projekt zaživi. Kad projekt zaživi, sjest ćemo s našim partnerom i vidjeti ima li više smisla da mi ostajemo u tom projektu ili ćemo iz njega izaći, ali to će biti slatke brige. Za sad, taj projekt, čija je prva faza vrijedna oko 30 milijuna eura, prijavljen je na natječaj Ministarstva turizma, vrlo je visoko bodovno postavljen i mi vjerujemo da će on proći i biti odobren, a nakon toga kreće i investicija. Isto tako, krenut ćemo u naš projekt kojim ćemo riješiti Specijalnu bolnicu Stubičke Toplice. Naravno, očekujem da i država investira na području Krapinsko-zagorske županije, a to je da imamo isti status kao Varaždinci. Da nismo u poziciji da mi još uvijek nismo izabrali trasu brze ceste Krapina – Varaždin, a da Varaždinci već grade. To je politički. To nije stručno. I tu očekujem isti tretman. Očekujem, također, da se konačno pokrene nastavak gradnje brze ceste prema Mariji Bistrici i da krenemo s izradom dokumentacije i studije utjecaja na okoliš Lepoglavske spojnice. Jer država mora investirati na svim područjima Republike Hrvatske. I to očekujem od Vlade.

ZL: Povod ovom razgovoru je Dan županije koji je pred nama, ali i 30 godina otkako je ustrojena. Spominjali ste u razgovoru mnoge razlike koje su vidljive od 2013. do sada. Kad gledamo razlike od 1993. do danas, one su gotovo pa nemjerljive. Pa eto, za kraj, vaš komentar i poruka uz Dan županije.

Kolar: Ono što čini najveću razliku su naši ljudi. Naši ljudi u zdravstvu, naši ljudi u obrazovanju, naši ljudi u gospodarstvu. Ljudi su ti koji čine razliku. I naši ljudi su napravili to da danas županija izgleda neusporedivo bolje i razvijenije nego što je to bila prije tridesetak godina. I to je zapravo ključno da smo pokazali da možemo. Radili smo neke stvari koje nikad nisu radile male sredine, stvari koje su bile rezervirane za Zagreb i eventualno Rijeku, Osijek i Split, a mi smo pokazali da se i u jednoj manjoj sredini mogu razvijati veliki, novi projekti, u kojima se mogu ne samo koristiti nove tehnologije, nego se one mogu kod nas i razvijati. I mislim da je to najveća vrijednost onoga što smo radili u proteklih 30 godina. Naravno da je tu bilo i teških vremena. Kad su se formirale županije još uvijek je trajao Domovinski rat, dobar dio domovine je bio pod okupacijom. Dio naših ljudi bio je na ratištu diljem Lijepe naše u svim postrojbama Hrvatske vojske i policije. Nisu to bila jednostavna vremena. No, razvijali smo se kao društvo, razvijali smo se kao država. Ušli smo u NATO, u Europsku uniju, u Schengen, imamo novu valutu i ja sve to smatram pozitivnim preduvjetima da mi pokažemo što znamo i da se možemo uspoređivati s najboljima u Europi. Hvala mojim suradnicima, zamjenici Jasni Petek i bivšem zamjeniku Anđelku Fereku Jambreku, svim predsjednicima Županijske skupštine, u mom mandatu Vlasti Hubicki, zatim pročelnicima, ravnateljima, ravnateljicama naših ustanova... Jer mi smo stvarno jedan dobar tim i stvarno je krasno raditi s tim ljudima. Uz sve ove energetske obnove škola koje smo napravili, nove škole, nove dvorane, nekoliko novih centara, mislim da su uz sve to najveća vrijednost upravo institucije koje smo izgradili i ljudi koji u njima rade i koji njima rukovode.