Vlada Republike Hrvatske, nacionalni i županijski stožeri civilne zaštite, nacionalni i županijski zavodi za javno zdravstvo, mnogi epidemiolozi, kao i velik broj liječnika i drugih javnozdravstvenih radnika u posljednje se vrijeme intenzivno, ali ne baš s izrazitim uspjehom, bave promoviranjem cjepiva kao jedinog učinkovitog puta prema okončanju pandemije uzrokovane koronavirusom SARS-CoV-2. No, povjerenje u institucije, pa čak ni u one zdravstvene, građanima RH baš i nije jača strana. Kad je u pitanju pandemija, ono povjerenje u nacionalni Stožer, koje je u proljeće prošle godine bilo poprilično veliko, nakon nekoliko upitnih odluka koje je Stožer donosio, a koje su mnogim građanima izgledale više oportunističke i političke, nego zdravstvene, također više skoro da i ne postoji. No, nije to samo slučaj u Hrvatskoj. Protiv cijepljenja, pogotovo protiv najava da bi ono moglo biti obavezno, a najviše protiv tzv. Covid putovnica, odnosno, potvrda i "dijeljenju ljudi na cijepljene i necijepljene", masovno se prosvjedovalo proteklog vikenda u brojnim gradovima diljem Europe, a najviše diljem Francuske, Italije, Engleske, Irske. Također, prosvjedovalo se i u Zagrebu.

Pada interes

Kao što nam je svima dobro poznato, u Zagorju, zbog blizine Zagreba, ne postoji običaj javnih okupljanja i prosvjedovanja kad su u pitanju nacionalne teme, već naši građani uglavnom odlaze na zagrebačke prosvjede, no, tome da su Zagorci jedni od najnesklonijim cijepljenju, svjedoči i usporedba s hrvatskim prosjekom procijepljenosti. Naime, na područje cijele RH, do kraja proteklog tjedna je obje doze primilo 42,45% stanovništva, a na području Krapinsko – zagorske županije s obje je doze cijepljeno tek 32,5% posto stanovništva. Na novinarskoj konferenciji koju je u petak održao županijski Stožer, župan Željko Kolar je istaknuo da pada interes za cijepljenje, što je potkrijepio podacima kako je proteklog tjedna u Zagorju prvi put cijepljeno 1099 osoba, a tjedan ranije 1422.

Stanje u zdravstvenim ustanovama

S obzirom na to da su svim vrstama zaraznih bolesti, pa tako i Covidu-19, najizloženiji zdravstveni djelatnici, ali i s obzirom na činjenicu da bi upravo oni trebali biti primjer ostalim građanima, te da su se već do sad mogli cijepiti svi da su htjeli, odlučili smo istražiti koliki se postotak djelatnika u sve tri javne zagorske bolnice, kao i u Domu zdravlja KZŽ, cijepio s obje doze. Dodatno nas je na to potaknula informacija da je proteklog tjedna održana i svojevrsna edukacija za djelatnike Ministarstva zdravstva, tijekom koje im je objašnjavano zašto je važno da se cijepe. Tako smo Općoj bolnici Zabok, specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama i Stubičkim Toplicama te Domu zdravlja KZŽ poslali isti upit s istim pitanjima, no, Dom zdravlja nam, pozivajući se na "pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka te na činjenicu da cijepljenje nije obavezno", nije odgovorio na način da bismo te podatke mogli koristiti i analizirati ih zajedno s detaljnim podacima koje smo dobili od tri spomenute bolnice. Stoga ćemo za Dom zdravlja KZŽ spomenuti samo da je od njihovih 306 djelatnika, kroz mobilni tim Doma zdravlja KZŽ s obje doze cijepljeno 139 djelatnika, ali, napominju, dio djelatnika je cijepljen i kod svojih izabranih liječnika i točne podatke o tome nemaju, a kako su nam rekli, takve podatke nemaju ni pravo tražiti.

Cijepljeno 63% zaposlenika

No, sve podatke imaju i dostavili su nam ih s danom 22.07. iz sve tri zagorske javne bolnice. Ukupno gledajući, situacija s procijepljenošću u njima i nije tako loša. Čak naprotiv, u postotku, gotovo je dvostruko veća od procijepljenosti ukupnog stanovništva Krapinsko – zagorske županije. No, krenimo redom. U Općoj bolnici Zabok, od 664 djelatnika, obje doze cjepiva primilo je njih 428, što iznosi 64,4%, a u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice od ukupno 775 zaposlenih, s obje je doze cijepljen 491 zaposlenik, odnosno njih 63,3%. Uspoređujući postotke, daleko lošija procijepljenost je u Specijalnoj bolnici Stubičke Toplice, u kojoj se od ukupno 184 zaposlenih s dvije doze cijepilo njih samo 105, odnosno 57%. Dakle, od sveukupno 1623 djelatnika u sve tri spomenute bolnice, obje doze cijepiva do sad je primilo njih 1024, što iznosi 63%. Iako je taj postotak velik u usporedbi s postotkom procijepljenosti ukupnog stanovništva KZŽ, neki smatraju da bi među zdravstvenim djelatnicima postotak trebao biti daleko veći. Ovdje, dakako, treba napomenuti kako je jedan dio zagorskih zdravstvenih djelatnika i prebolio Covid-19, no koliko se je njih naknadno cijepilo, a koliko ih se još uvijek uzda u prirodno stečen imunitet, analiza je koja nadmašuje naše ambicije u ovom članku.

Najviše je cijepljeno liječnika

No ono što nam se učinilo zanimljivim je usporediti procijepljenost u zagorskim bolnicama prem strukturi zaposlenih, koje smo podijelili u četiri skupine: liječnici, medicinske sestre/tehničari, ostalo medicinsko osoblje te nezdravstveno osoblje. Iako se u pojedinim bolnicama podaci, odnosno, postoci razlikuju, pa je tako u SB Krapinske Toplice u postotku cijepljeno daleko više medicinskih sestara, nego ostalog zdravstvenog osoblja (fizioterapeti, farmaceuti, rtg, itd...), što bitno mijenja ukupan zagorski prosjek, ono što je zajedničko svim bolnicama jest da je, u postotku, cijepljeno daleko najviše liječnika. Smatramo nepotrebnim u ovom tekstu analizirati svaku pojedinu bolnicu zasebno, pa ćemo govoriti o ukupnim brojkama. Dakle, od 219 liječnika koliko ih je ukupno zaposleno u sve tri spomenute bolnice, obje doze primilo je njih 166, odnosno, 76%. No, od ukupno 581 medicinske sestre/tehničara, cijepilo se njih samo 345, što iznosi 59%, a još gora slika je kod ostalih medicinskih djelatnika, gdje se od njih ukupno 362, cijepilo tek 210, odnosno, 58%. Zaposlenici bolnica koji obavljaju nemedicinske poslove, u postotku su puno procijepljeniji. Name, od njih ukupno 461, do sad se s obje doze cijepilo njih 303, što zaokruženo iznosi 66%.

Obavezno cijepljenje?

U svom upitu bolnicama, obzirom na situaciju, pitali smo njihova vodstva i koji je njihov stav o najavama i nekim prijedlozima da se uvede obaveza cijepljenja zdravstvenih djelatnika, no, konkretan "ZA" ili "PROTIV" odgovor dobili smo jedino od ravnatelja Opće bolnice Zabok, Tihomira Vančine. - Struka je jasno rekla da je jedini način da se ova pandemija zaustavi što veći stupanj procijepljenosti stanovništva. Osobnog sam mišljenja da bi cijepljenje trebalo biti obavezno za sve zdravstvene djelatnike, koji već godinu i pol vode bitku s ovom bolesti, koji najbolje znaju koliko je ona opasna i trebali bi pružiti primjer drugima – rekao je Vančina. No, kako god, očito je pred nadležnim instutucijama još puno 'marketinškog' posla, ukoliko žele povećati procijepljenost zdravstvenih djelatnika, a prije svega procijepljenost stanovništva, koja je, kako smo već i naveli, u Zagorju gotovo upola manja nego kod zdravstvenih djelatnika.

Zašto se ne žele cijepiti?

Pronašli smo neke zagorske medicinske sestre, tehničare i fizioterapeute koji se, barem za sada, ne žele cijepiti te smo, u razgovoru s njima, pokušali doznati koji su njihovi razlozi zbog kojih se ne cijepe, iako struka tvrdi da cjepiva, ako i ne štite apsolutno od moguće zaraze, itekako štite od težih oblika bolesti i u konačnici od bolničkog liječenja te smrtnih ishoda. Dakako, pristali su razgovarati s nama, pod uvjetom da budu i ostanu anonimni. Njihovi odgovori, naravno, isti su kao i kod većine ostalih stanovnika koji odbijaju cijepljenje. Tako nam je jedan medicinski tehničar rekao da smatra kako je cjepivo ipak malo prebrzo razvijeno i da se gotovo svakodnevno mijenjaju informacije o učinkovitosti cjepiva te da će stoga još malo pričekati.

Jedna fizioterapeutkinja rekla nam je da se dvoumi oko cijepljenja, jer je brinu nuspojave, budući da, kako kaže, tek sad kad je počelo masovnije cijepljenje, moći će se sa sigurnošću vidjeti koje su kratkoročne, a koje dugoročne nuspojave. Posebno je, napominje, kao mlada žena, zabrinuta što se u javnosti često spominju informacije da cjepivo može uzrokovati neplodnost, iako je, kaže, čitala brojne izjave mnogih eminentnih stručnjaka koji to opovrgavaju i demantiraju kao dezinformaciju. Uglavnom, svaki od necijepljenih ima neke svoje sumnje i razloge, a na naše pitanje kako to da nemaju povjerenja u zagorske liječnike koje osobno poznaju i s kojima rade već dugi niz godina, a koji su se u puno većem postotku cijepili, uglavnom kažu da nije riječ o nepovjerenju u liječnike, već da je riječ o njihovim osobnim dvojbama.

No, jedna osoba koja je kao medicinski djelatnik zaposlena u jednoj zagorskoj bolnici, bila je konkretnija, te je iznijela svoje viđenje. – Mislim da se liječnici više cijepe jer se, neslužbeno, zapravo moraju. Možda se boje da ne izgube licencu ako se ne cijepe i ne promoviraju cijepljenje. Eto, nedavno sam bila kod jednog specijaliste u Zagrebu na redovitom godišnjem pregledu, obzirom da imam jednu kroničnu bolest još od djetinjstva. Pitala sam ga je li za mene sigurno da se cijepim, obzirom na bolest koja nikad neće nestati, a on mi je odgovorio da to mora biti moja odluka. Kasnije mi je u neformalnom, prijateljskom razgovoru rekao da su moja crijeva izrazito osjetljiva, da presnažno reagiraju na mnogo toga tako da on ne isključuje mogućnost da bi mi ovakva vrsta cjepiva možda mogla štetiti zdravlju ili odmah, ili kroz određeno vrijeme. Kad sam ga pitala može li mi to dati napismeno, rekao mi je da ne može jer bi ga tad napadali sa svih strana te ponovio da to mora biti moja odluka – ispričala nam je osoba uz uvjet da ostane anonimna. Dakle, razlozi za necijepljenje kod zdravstvenih djelatnika nerijetko su sasvim osobni, no, po tome se u ničem ne razlikuju od ostalog stanovništva, koje je, barem za sada, u većini nesklono cijepljenju.