Županica na konferenciji Instituta regija Europe
Smanjenje regionalnih nejednakosti bila je okosnica svih rasprava ovogodišnje, osme po redu međunarodne konferencije koju je u austrijskom Grafeneggu protekla dva dana organizirao Institut regija Europe, na kojoj je sudjelovala i županica Sonja Borovčak.
Smanjenje regionalnih nejednakosti bila je okosnica svih rasprava ovogodišnje, osme po redu međunarodne konferencije koju je u austrijskom Grafeneggu protekla dva dana organizirao Institut regija Europe, na kojoj je sudjelovala i županica Sonja Borovčak.
Konferencija je okupila oko 200 sudionika iz 20 zemalja predstavnike nekoliko Općih uprava Europske komisije, Europske investicijske banke te Revizorskog suda EU. Treba napomenuti da su i na ovoj konferenciji visoki austrijski dužnosnici ponovili svoju potporu ulasku Hrvatske u Europsku uniju te istakli želju da i Hrvatska uloži sve napore kako bi uz pomoć europskih fondova osnažila svoje strukturno slabije razvijene regije.
Na konferenciji je bilo riječi o novim programima i primjerima dobre prakse iz pojedinih zemalja vezanih uz međugeneracijsku solidarnost, potom o isplativom upravljanju zdravstvenom zaštitom i bolnicama na regionalnoj i lokalnoj razini koji će u novoj financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. – što je i za nas posebno važno – biti podobni za sufinanciranje iz strukturnih fondova. Od ostalih tema spomenimo financijske strategije lokalnog razvoja izravno vezane uz novi proračun EU o kojem se upravo raspravlja.
Na kohezijsku politiku i alocirana sredstva ova kriza nije utjecala, rečeno je u nekoliko izlaganja, jer Unija ne odstupa od svojih ciljeva u okviru regionalne politike. Unija želi promicanjem gospodarske i socijalne kohezije smanjiti jaz između stupnja razvoja različitih regija, odnosno pomaže financirati konkretne projekte za regije, gradove i njihove stanovnike kako bi stvorila potencijal kojim bii regije mogle doprinijeti postizanju većeg rasta i konkurentnosti.
U europskim se institucijama raspravlja o nizu programa i inicijativa koje će Hrvatska izravno osjetiti, a koje su također od iznimnog značaja za lokalnu zajednicu. Pojednostavljenje nove kohezijske politike o kojem se uskoro odlučuje značilo bi reduciranje više strateških dokumenata na jedan europski i jedan nacionalni za svih pet fondova, državama i regijama bi se omogućila daleko veća fleksibilnost kod postavljanja programa i financijskih alokacija, a ništa manje važni nisu ni prijedlozi koji idu u smjeru reduciranja administrativnih opterećenja i jednostavnija izvještavanja.
