Prethodni članak
Sljedeći članak

Predstavljen jubilarni 10. broj Godišnjaka grada Zaboka


U Gradskoj galeriji grada Zaboka 28. prosinca 2023. godine  održala se promocija jubilarnog 10. broja Godišnjaka grada Zaboka. Godišnjak grada Zabokanastoji nadomjestiti dugogodišnju prazninu i manjak tekstova i dokumentarističkih zapisa o Zaboku i okolici. Iz tog razloga časopis sadrži rubrike vezane za daleku i nedavnu prošlost Zaboka, te sadašnjost.

U svom uvodnom pozdravu predsjednica Ogranka Sandra Babnik Lončar pozdravljajući okupljene zahvalila je svima na dolasku i potpori te se prisjetila početaka prije 10 godina kada je bivša tajnica i urednica gđa Gordana Dugorepec zamislila taj projekt. I tako smo istim entuzijazmom i žarom  izgurali svaku godinu s kvalitetom rubrika članaka, onako kako je to bilo postavljeno u samim počecima. Cilj godišnjaka zapravo bio je i jest da se zapiše sve ono što je važno za grad, za građane, ne samo vezano iz nekakve prošlosti koja nigdje do tada nije bila zapisana, nego i ono što se aktualno događa da buduće generacije imaju to gdje pronaći. Uspjeli smo postići da je godišnjak prepoznatljiv, da je on u neku ruku i naš, ne samo od ogranka, nego već i zabočki brend jer ga uvijek poklanjamo gostima i prijateljima te suradnicima diljem cijele zemlje, ali i prilikom gostovanja i predstavljanja našega rada u drugim ograncima ili institucijama. Predsjednica Babnik Lončar dodala je kako to ne bismo uspjeli da nema vas autora kojima je posebno zahvalila, svima onima koji sudjeluju od samih početaka od prvog broja pa sve do sada. Zahvaljujem Vam što učestalo razmišljate, pišete i volite svoj grad ili grad u kojem ste odrasli te mu posvećujete svo svoje slobodno vrijeme. Posebno ju veseli z što svake godine imamo sve više novih autora i mlađih autora, što samo pokazuje da je godišnjak zapravo prepoznat te da ima važnu ulogu i među mlađim stanovništvom. Zahvalila je Gradu što podupire rad našeg Ogranka i Matice hrvatske u kulturnom stvaralaštvu jer bez te financijske potpore ne bismo mogli ostvariti sve ono što smo si u planu rada zacrtali. Svoju zahvalu uputila je urednici Tini Marušić, mladoj urednici i profesorici koja je jednako entuzijastična, optimistična i sa mnogo novih ideja kao što je bila prva urednica koja je postavila visoku letvicu gđa Gordana Dugorepec.  Hvala predsjedništvu i uredništvu, članovima uredništva na pomoći i na suradnji te se izrazito veseli što imamo tako mladu dobru ekipu spremnu na rad i koja ne odustaje u najtežim trenucima – zaključuje Sandra Babnik Lončar.

Novi jubilarni broj Godišnjaka broj 10. za 2023. godinu predstavila je glavna urednica Tina Marušić. Godišnjak grada Zaboka, koji ove godine slavi svoju 10. obljetnicu, prepoznatljiv je projekt koji okuplja autore različitih struka, zanimanja i interesa, drage građane i sugrađane, prijatelje i suradnike, među mnogima i članove matičare, koji svojom nesebičnošću, znanjem, istraživanjima, idejama i vizijama iz godine u godinu obogaćuju ovu knjigu – riznicu sjećanja i uspomena u prepletu prošlosti, sadašnjosti i

budućnosti. Pokretačica i idejna začetnica Godišnjaka, dugogodišnja tajnica Ogranka, gđa Gordana Dugorepec, je svojom neiscrpnom energijom, snagom, voljom, marljivim i vrijednim radom okupljala građane, poticala ih na pisanje, istraživanje, skupljanje vrijednih podataka, a nas mlađe članove pripremala za nastavak ovoga projekta koji je zaživio zahvaljujući entuzijazmu i radu svih članova i suradnika – istaknula je urednica Tina Marušić.

Ovaj Godišnjak od 232 stranice strukturiran je jedanaest poglavlja. U Predgovoru predsjednica Ogranka, gđa Sandra Babnik Lončar, ističe zadovoljstvo kontinuitetom tiskanja knjige, prisjećajući se početaka, zaslužnih ljudi u vodstvu koji su pokrenuli sam projekt, svoje uloge u Ogranku i razvoja Ogranka kao važne kulturne organizacije u gradu Zaboku. Slijedi riječ urednice, potpredsjednice Ogranka, pred kojom je treću godinu izazov uređivanja Godišnjaka, ali i veliko zadovoljstvo kad se pogleda krajnji rezultat, a knjiga uzme u ruke.

U rubrici Iz povijesti i prošlosti Zaboka dugogodišnji suradnik, g. Vlado Saftić, zaljubljenik u povijest grada, neumorni istraživač enciklopedijskoga znanja, donosi temu Veliki potres i gradnja današnjeg zabočkog župnog dvora.

U rubrici Istraživanja baštine, predstavljamo dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, g. Ivana Trojana, koji je napisao članak Autobiografski diskurs Ksavera Šandora Gjalskoga, nakon predavanja na Književno-znanstvenoj tribini u sklopu Dana Gjalskog, održanog 26. listopada u Gradskoj galeriji Zabok, na sam rođendan Ksavera Šandora Gjalskog.

U čast obljetničkom broju donosimo i posebnu rubriku Književna baština, koja sadrži originalna skenirana prva izdanja crtica, priča i anegdota Ksavera Šandora Gjalskog. Sadrži priče Čudnovati tesar, Sa šetnje i Sveta noć iz zbirke Male pripovijesti i Kobne slutnje iz zbirke Tajinstvene priče.

U rubrici Gospodarstvo autori Karlo Mak i Korana Komar pišu o Pregledu općega kretanja stanovnika grada Zaboka te analiziraju demografske procese u zabočkom kraju od prvoga modernog popisa stanovništva iz 1857. godine. Navode i objašnjavaju procese koji su transformirali Zabok iz naselja u vodeće gospodarsko središte Hrvatskoga zagorja.

U rubrici Portreti, portretira se zabočki fotograf Slaven Janđel koji je autorici Tini Marušić odgovorio na pitanja o odnosu prema fotografiji i njezinu značenju, ljubavi prema fotografskom poslu i hobiju, uzorima i suradnicima, projektima, detaljima i prostorima fotografiranja, ali i otkrio neke osobne informacije i podatke o sebi. Slavenove profesionalne i umjetničke fotografije obogaćuju vizualni dio Godišnjaka, te samim time daje velik doprinos ovom broju koji izaziva divljenje detaljima, pristupom i umjetničkom realizacijom.

Autori Jasna Balaško i Darko Fiket posvetili su se rubrici Razgovori. Jasna Balaško intervjuirala je članicu Matice, književnicu, višestruko nagrađivanu pjesnikinju Mirjanu Mikulec, koja čitateljima otkriva početke književnoga rada, osvrće se na svoje prve tiskane zbirke priča i pjesama te na primljene nagrade, ali i donosi pjesme po izboru. Darko Fiket razgovara sa Senkom Jurinom, folkloristicom, folklornom selektoricom, umjetničkom voditeljicom, koreografkinjom i voditeljicom dječjega folklora prema kriterijima Hrvatskog društva folklornih koreografa. Senka Jurina govori o folkloru kao obiteljskom nasljeđu, početcima bavljenja folklorom, o folkloru kao tradicionalnoj plesnoj umjetnosti, o približavanju folklora mlađim naraštajima te o radu s Ansamblom Zabok, projektima, smotrama, natjecanjima, anegdotama, putovanjima.

Jubileji i godišnjice. Jasna Balaško piše tekst povodom pete godišnjice smrti svoje majke, Mire Balaško Suntešić, omiljene zabočke učiteljice, i to o njezinu životnom putu. Marko Bilić piše tekst Vrtlarija Čuček – velika oaza ljubavi prema cvijeću, u kojem donosi zanimljivosti o radu i životu obitelji Čuček te njihovoj ljubavi prema uzgoju cvijeća. Zato im u ovom broju čestitamo na 25 godina obrtničkoga rada, za što su dobili i priznanje! Ružica Cigula piše o Zabočkoj školi tijekom velikog rata (prilog uz obilježavanje 185. obljetnice osnovnoga školstva u Zaboku), a koristi zapise o zbivanjima u školi prije, tijekom i po završetku Prvoga svjetskog rata iz Spomenice Obće pučke škole u Zaboku. Podatci se objašnjavaju i stavljaju u kontekst tadašnjih društveno-političkih prilika. Dubravka Hržica piše tekst Dvadeset godina Planinarskoga društva Zagorske steze Zabok povodom dva desetljeća djelovanja i rada zabočkoga Planinarskog društva. U svojem članku piše o početcima Društva, njegovim osnivačima, djelovanju, izletima, edukacijama, projektima, radnim akcijama i tradicionalnim pohodima te o mnogobrojnom članstvu, koje promovira zdrav život i suživot s prirodom. Ravnateljica Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku, Bibijana Šlogar, piše članak Škola za znanje, život i dušu (povodom 60. obljetnice Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku). Svim bivšim, sadašnjim i budućim zaposlenicima, učenicima, generacijama bit će zasigurno drago pročitati i prisjetiti se samih početaka rada Gimnazije, preseljenja u novu zgradu, o povijesti i razvoju škole, promjenama, projektima, novim realizacijama, programima, mnogobrojnim uspjesima i priznanjima u svim područjima te vizijama za budućnost.

U rubrici Događanja autori Tina Marušić, Goran Škrlec i Branka Tuđa Kanceljak donose detaljan pregled događanja i aktivnosti u Ogranku Matice hrvatske u Zaboku, Gradskoj galeriji Zabok i Gradskoj knjižnici „Ksaver Šandor Gjalski“ u 2023. godini. Gledajući 12 mjeseci unatrag, iskazuju ponos i zadovoljstvo postignutim, svim organizacijama, realizacijama i pozitivnim povratnim informacijama zadovoljne

publike. Za svačiji ukus ponešto – rubrika Stvaralaštvo donosi Nedovršenu priču Tine Marušić, uvrštenu u zbornik natječaja OMH u Virovitici Kristalna pepeljara 2022., te dvije priče Mirjane Mikulec, Zmajevo gnijezdo i Šemuel.

Slijede Inicijative i projekti – rubrika u kojoj autorica Jelena Lisak Šturlan u tekstu Živjeti s prirodom navodi projekte za učenike osnovnoškolce „Planinarenjem do zdravlja“ i „Živjeti s prirodom“ kako bi se odmaknuli iz zatvorenih prostora i pokrenuli te zavoljeli suživot s prirodom, ali i upoznali prirodne ljepote naših krajeva. Ksenija Miškulin u članku Caritas – djelotvorna ljubav objašnjava karitativno djelovanje u zajednici i navodi projekte Caritasa Župe sv. Jelene Križarice tijekom godine, koji su velik doprinos u

promicanju najvećih ljudskih i kršćanskih vrijednosti – pomaganju bližnjemu, nesebičnosti, darivanju svoga vremena drugomu.

U zadnjem poglavlju In memoriam autorica Vedrana Gudek stranice posvećuje profesoru Ivanu Balašku, koji nas je napustio u svibnju ove godine.

Urednica je zahvalila svim članovima Uredništva, na poticajnom i marljivom radu i entuzijazmu, svim članovima Predsjedništva OMH u Zaboku, autorima na izvrsnim tekstovima i neumornom stvaranju, lektorici i korektorici, profesorici Vedrani Gudek na satima strpljivoga, pedantnoga rada, na pregledu svakoga slova i svake riječi u ovoj knjizi, grafičkom uredniku i dizajneru Igoru Vranješu na realizaciji svih zamisli, brzini, profesionalnosti i kreativnosti, Slavenu Janđelu koji je ustupio fotografije koje krase ovaj broj Godišnjaka. Na kraju izlaganja urednica je pozvala sve dosadašnje autore, ali i nove autore na nova stvaranja, pisanja i istraživanja. 

Uslijedilo je čitanje ulomaka iz Godišnjaka br. 10 koje su čitali članovi OMH Zabok Marko Bilić i Ksenija Miškulin i autorica Mirjana Mikulec.

U glazbenom intermezzu između predstavljanja sudjelovali su Dora Šarić i Vid Kotarski.

Još članaka iz "Zabok"

Facebook