U vezi jučerašnjeg štrajka u tvrtki Dekor tvornica rasvjete d.o.o.Zabok, dobili smo priopćenje uprave. Priopćenje objavljujemo u cijelosti.

"Točno je kako svim radnicima Dekora tvornice rasvjete d.o.o. nisu isplaćene plaće za mjesec travanj i svibanj 2013.g., koje su dospjele na naplatu, premda su plaćeni svi porezi vezani uz te plaće i doprinosi za mjesec travanj 2013.g. .

Točno je isto tako da postoje problemi s redovitom isplatom plaća sve od konca prošle 2012.g. Točno je i to da je svim radnicima umanjena plaća za deset posto 2010.g., da je početkom 2013.godine još dopunski umanjivana plaća svim stručnijim radnicima između 10 i 15 posto, dok se dijelu radnika plaća više nije smanjivala.

S radnicima se nekoliko puta razgovaralo na skupovima zaposlenika . Objašnjavalo se stanje stvari na čestim sastancima s radničkim vijećem i predstavnicima sindikata . Nikad takve sastanke predstavnik većinskog vlasnika Aquae Vivae d.d. Krapinske Toplice i zakonski zastupnik Dekora tvornice rasvjete d.o.o. nisu izbjegavali.

Zbog kašnjenja spomenutih plaća ,u najboljoj vjeri, pregovaralo se s ovlaštenim predstavnicima radnika u niz navrata. Na sve moguće načine pokušavala se svaki mjesec osigurati zarađena plaća radnicima, naplatom potraživanja, a ponekad i pozajmicama od strane vlasničkom strukturom povezanih društava i tvrtkama s kojima je Dekor u poslovnim odnosima. Makar sa zakašnjenjem uspijevala se ispuniti obaveza plaćanja radnika. Posljednja isplaćena potpuna plaća bila je za mjesec ožujak i to početkom lipnja ove godine.

Činjenica jest da je ukupan godišnji prihod Dekora posljednje godine prije gospodarske krize 2008. iznosio 30 milijuna kuna, a danas se na tržište ne uspije plasirati više od 15 milijuna kuna. Dekor je tvrtka koja radi ukrasnu unutarnju i vanjsku rasvjetu. Specijalizirana je za uređenje interijera i eksterijera prvenstveno hotelskih i drugih poslovnih prostora.

Svatko dobronamjeran priznat će vidljiv i očit manjak investicija u Hrvatskoj, pa i šire u regiji, u proteklih nekoliko godina. Ako se ne grade objekti, a ne grade se , jasno je kako neće biti potreba ni za dekorativnom rasvjetom kao našim glavnim proizvodnim programom. Mogli bismo pričati o tome kako je niz hrvatskih proizvodnih tvrtki naše branše propalo prije Dekora, tako da mišljenje radnika kako Dekor može biti najbolji proizvođač u Hrvatskoj je istinito, jer drugih proizvođača takvog tipa rasvjete više nema. Mogli bismo pričati o tome da uvozimo , da smo preplavljeni u Hrvatskoj jeftinom rasvjetom niske kvalitete iz Dalekog Istoka .

Mogli bismo pričati o tome da i ono malo hotela ili drugih poslovnih objekata što se grade ili preuređuju u našoj zemlji pripadaju strancima, koji ugovaraju rasvjetu i ostale poslove iz našeg proizvodnog programa u zemljama iz kojih ti investitori dolaze. Za razliku od takvog poimanja poslovanja i otvorenosti tržišta , naše lokalne vlasti kao potencijalni investitori rasvjeta na ulicama i trgovima nemaju uvijek senzibilitet prema domaćoj proizvodnji. I pri dodjeli poslova striktno se drže složenih procedura javne nabave. To im ne možemo zamjeriti, ako je to uvijek pošteno, transparentno i u interesu brižnog gospodarenja javnim novcem. Da li je to tako najbolje znaju oni sami, ali ponešto znaju i građani.

Malo više mogli bi zamjeriti činjenicu da kad ipak dobijemo i odradimo takav posao, bude naglašenih problema s naplatom. Nama u gospodarstvu jasno je kako se iz realnog sektora besparica i kriza širi na sferu javnih financija , kao i u sferu uslužnih , sekundarnih djelatnosti. Nama je iskreno teško kad nema novaca za plaće, jer nas radnici s pravom pitaju za ono što je njihov primarni interes da za odrađeno vrijeme budu plaćeni. Radnici ne pitaju one koji nama nisu platili.

Radnike ne zanima ogroman broj onih koji su krenuli u proceduru predstečajnih nagodbi, a samim time onemogućili naplatu naših potraživanja prema njima u ugovorenim rokovima. Radnici ne pitaju one koji su nama nametnuli nekoliko stotina različitih javnih i državnih nameta i kojih se ne tiče što mi sada možemo realizirati tek 15-ak milijuna kuna prometa na tržištu. A nositelji tih javnih i državnih nameta od nas traže pravovremeno plaćanje svih tih doprinosa i naknada, daća svih vrsta i to prije nego isplate plaća radnicima, kao da na tržištu ostvarujemo ranije spomenutih 30 milijuna kuna prometa iz vremena prije krize. Da se razumijemo. Ne želimo za sve probleme osuđivati državnu i javnu vlast.

Ljudi neka sami razmisle je li njihova politika prema realnom sektoru minulih godina bila dobra, je li stvarana pozitivna poduzetnička klima u kojoj ljudi žele sudjelovati u kreiranju novih vrijednosti ili su ljudi radije bježali iz realnog sektora u sigurna mjesta gdje se novac distribuira iz proračuna ili barem iz monopolističkih pozicija. Učestalo se pitamo što se je moglo u Dekoru uraditi bolje.

Priznajemo da se moglo bolje. Okrenuli smo se vanjskom tržištu, jer u domovini nema kruha. Samo što je proces traženja novog tržišta dugotrajan i mukotrpan . Prvo smo osuvremenili tvrtku kao nužan uvjet osvajanja novih inozemnih tržišta . U čemu smo uspjeli. Proizvode izvozimo u Njemačku, Francusku, Italiju, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i druge zemlje. Međutim, rast prihoda koje ostvarujemo na tim tržištima jest dobar put, ali je još uvijek nedostatan.

Za zakašnjenja u plaćama ispričavamo se svim onim radnicima kojima plaća kasni, a osobito onima koji su tijekom svog radnog odnosa u Dekoru radili pošteno , kvalitetno i samoprijegorno. Svatko od njih najbolje zna spada li u tu kategoriju. Vezano uz priopćenje navodnih legitimnih predstavnika radnika dužni smo se očitovati o ovome:

1. spominje se kako razlog najavljenog štrajka nije samo neisplata plaća, već i sumnja da stvarni većinski vlasnik Dragutin Plahutar ,uz pomoć zakonskog zastupnika tvrtke Miroslava Rasonje žele „uništiti tvornicu s namjerom da je zatvore“. Na prvom mirenju zbog kašnjenja plaće , pred nekoliko mjeseci, jasno i glasno je većinski vlasnik pozvao da se uradi sve što se može kako bi se tvrtka održala, ali isto tako kako neće dozvoliti agoniju, neće dozvoliti da obveze firme postanu veće od njene imovine, što bi dovelo do stečaja. Dakle, ne treba insinuirati neke skrivene namjere, odnosno otkrivanje nekih sumnji po autorima pamfleta i, kad su uprava i nadzorni odbor radili sve na održavanju proizvodnje.

2.potpuno je netočno kako je iz Dekora izvlačen bilo kakav novac kojim bi se kupovala članska prava na dionice Strahinjčice d.d., Samoborske banke d.d. i Stražaplastike d.d. Ako je i bilo kakvih pozajmica, koje su dopuštene, one su redovito imale obrnuti smjer, što pak ne znači da ih Dekor u skladu s propisima nije vraćao. A Samoborska banka nit' je smjela , nit' je mogla, po propisima koji obvezuju banke, kreditirati Dekor i to isključivo zbog vlasničke povezanosti.

3.netočno je kako radnicima nisu dane potvrde o plaći, koja im nije sjela na račun. Onima koji su ih tražili davane su potvrde u propisanoj proceduri

4.točno je da se moralo prići i otkazivanju viškova radnika , da se koncem prošle godine pripremio i počeo provoditi zakonom propisani program zbrinjavanja viškova. Ali točno je i to da je koncem prošle godine , kad nije bilo dovoljno posla, ponuđeno dvadesetorici radnika da im se privremeno osigura posao u vlasničkoj strukturi povezanoj Stražaplastici d.d. koja je trebala radnike. Samo šest radnika Dekora ponudu je prihvatilo i radili su u Humu na Sutli do trenutka kad je i u Dekoru u razdoblju veljača - lipanj ove godine bilo dovoljno posla. Tada su vraćeni u Dekor i osigurano im je da se njihov privremeni prijelaz u drugu firmu, u smislu svih prava iz radnih odnosa, smatra neprekidnim radom u Dekoru. Toliko o odgovornosti prema ljudima u trenucima krize i besparice.

Primanja direktora također su smanjivana u proteklom razdoblju u postotno i apsolutno najvišem iznosu u firmi, a ta se primanja direktora isplaćuju nakon što se za konkretan mjesec radnicima isplati njihova plaća.

Neistina je iznijeti podatak da je matično društvo Aquae Vivae d.d. dužno ovisnom društvu Dekoru d.o.o. iznos kojim bi se podmirilo šest plaća. Aquae Vivae d.d. ispunila je sve svoje dospjele obaveze.

Bilo bi nam drago da su državne institucije, koje sindikalna organizacija poziva u tvrtku, i ranije pokazale interes za Dekor kao proizvodnu firmu, da su brinule za ona poduzeća od čijeg rada i stvorenog novca se živjelo.

Dekor je prema društvenoj zajednici godinama uredno ispunjavao sve svoje dospjele obveze, nikad od porezne uprave nije tražio toliko omiljene mjere otpisa kamata, reprograma duga ili bilo koje pogodnosti vezane uz ispunjavanje fiskalnih obveza, pa nemamo ništa protiv da pozvane institucije po tko zna koji puta dođu sve to ponovno provjeriti.

Mi smo bili uvjereni da se za opstanak Dekora valja boriti, ali način na koji to čine potpisnici pamfleta, bojimo se, nije pomoć u traženjima putova razvoja. Otvoreno se u tvornici nastojalo razgovarati o problemima, ali iznošenje neistina u široj javnosti sigurno ne pomaže tvrtci. Isto tako, za tvrdnju da su zarade radnika izvlačene u Aquae Vivae d.d. jamčimo da je namjerno plasirana laž..

I na kraju, jučerje održan sastanak s predstavnicima sindikata i štrajkačkog odbora. Oni su se ogradili od autorstva pamfleta, u kojem je jedina iznijeta da plaće kasne u isplati, dok je sve ostalo potpuna laž. S predstavnicima sindikata potpisan je i sporazum o načinu isplate zakašnjelih plaća.

A tijekom jučerašnjeg dana Dekor je naplatio dospjelo potraživanje u iznosu dostatnom za isplatu kompletne plaće za mjesec travanj 2013.g, te je neovisno o štrajku isplatio plaću svim radnicima.

ZA DEKOR TVORNICU RASVJETE D.O.O.
Miroslav Rasonja,dipl.ing.el