Hrašćina, mala pitoreskna općina, ima brojne kulturno – povijesne spomenike koji su se poput čuvara utaborili na bregovima ili pak zauzeli pozicije u podnožjima. Posjed Njeguš s kurijom Belošević na Krebrovini, kapela sv. Benedikta u Kraljevcu, piramida na „pećini“ prema Prešama, crkva Majke Božje Žalosne u Trgovišću, crkva sv. Nikole biskupa i poklonac sv. Ane Samotreće u Hrašćini... Tu je i mala čistina u zaseoku Kiternaši na koju je odlučio tresnuti čuveni meteorit 1751. godine.

Pil sv. Marka

U Domovcu, uz cestu i pri samom križanju gdje se put odvaja prema Kiternašima, stoji kameni stup, u narodu nazvan pil svetog Marka, iako nema njegovu figuru. Spominje se u kanonskim vizitacijama krajem 18. stoljeća. Pripada tipu stupaca s kubusom. Njegov donji dio čini monolitni stup pri dnu raščlanjen prstenovima te položen na kvadratičnu bazu. U njegovom gornjem dijelu ugrebena je godina kojoj su čitljive znamenke 6 i 4. Prema mišljenju povjesničarke Lelje Dobronić, riječ je o 1645.g. Monolit je zaključen prstenom nad kojim se nastavlja kratki stupić postavljen na kvadratnu bazu. Na njemu se nalazi kocka raščlanjena na sve četiri strane plitkim polukružno završenim nišama. U niši na prednjoj strani uklesano je raspelo rustičnih obilježja s Kristovim tijelom, u bočnim nišama uklesano je INRI i Kristov monogram, a u stražnjoj Marijin. Pil je zaključen vitkim, stožastim krovićem na čijem je produženom vrhu jabuka koja nosi željezni, tanki križ s trolisno završenim krakovima. Podložni kamen širok je 180 cm, a ukupna visina pila iznosi 380 cm. Pil je pun pukotina i oštećenja, rana vremena i propadanja koje su pokušane krpanjem prikriti.

Pil sv. Trojstva

Na osami, u polju ponad zaseoka Beseki u Vrbovu, nalazi se pil posvećen sv. Trojstvu. Čini ga monolitni stub koji počiva na četvrtastoj bazi odsječenih bridova. Na njega se nastavlja masivni kapitel koji nosi kamenu kocku raščlanjenu na sve četiri strane plitkim polukružno završenim nišama. Na vrhu se nalazi mali zaobljeni stupić u koji je bio zataknut željezni križ. U prednjoj niši je u niskom reljefu izvedeno raspelo rustičnih obilježja: Kristovo tijelo. Na prednjoj strani kapitela je čitljiv natpis ANNO DNI 1740. Pretpostavlja se da je to godina njegove obnove, jer je pil vjerojatno starije datacije. - U vrijeme zabilježbe pila u Registar baštine RH pil je srušen i raskoljen. Od monolitnog stupca odvojio se gornji aneks koji čini kamena kocka s malim zaobljenim stupićem. Brigom mještana, pil je naknadno podignut i učvršćen. Sv. Trojstvo bilo je ucrtano u vojne karte i služilo je kao orijentacijska kota. Uz njega je vezana simpatična priča da su ga mještani preselili kako bi nepoželjnoj vojsci pomrsili putove. Čini se u malo boljem stanju od pila sv. Marka jer je premazivan i krečen od strane nepoznate osobe pa su oštećenja prekrivena – kaže predsjednica Kluba zavičajne baštine Hrašćina Jasna Kranjec.

Klub ljubitelja zavičajne baštine

Prema nalazima Ministarstva kulture to su najstariji sačuvani primjerci te vrste pilova i datiraju iz 17.st. Njihovo se podizanje veže uz provale Turaka koji su harali i hrašćinskim krajem. Pilovi svojim jednostavnim rustikalnim oblikovanjem akcentiraju posebnost kulturnog krajolika zagorskih brega, naprosto se srodivši i stopivši s njima. Pilovi sv. Marka i sv. Trojstva na listi su zaštićenih kulturnih dobara RH. - Rijetki su primjerci javne sakralne plastike našega kraja koji su ostali sačuvani kroz stoljeća svjedočeći o svojoj iznimnoj povijesnoj, kulturnoj i umjetničkoj vrijednosti. Prema narodnoj predaji oni su nadograđeni miljokazi kojima su Rimljani označavali svoje ceste na razmacima od 1000 dvostrukih koraka (1 rimska milja=1481 m). Oba se pila nalaze na dionici rimske ceste koja je od Pyrria (Komin) preko Vrbova i Hrašćine prolazila za Aquae Jassae (Varaždinske Toplice). To je današnja cesta iz Bedenice prema Trgovišću na koju se dolazi biciklističkom rutom 4 KZŽ – kaže Jasna Kranjec. 2018. godine izvršeni su istražni analitički konzervatorsko - restauratorski radovi na pilu sv. Marka. Pregledani su postojeći dijelovi kamenog pila radi uvida u stanje stabilnosti gradivne materije, izvršena su mjerenja i uzorkovanje, izvršeno grafičko i foto dokumentiranje zatečenog stanja te izrađen elaborat konzervatorskog tretmana. Krajem 2019.g. pristupilo se obnovi pila. Zbog smještaja na kliznom terenu koji nije dodatno zaštićen i narušene statike pila, demontirani su gornji njegovi dijelovi i otpremljeni u restauratorsku radionicu gdje su nastavljeni radovi: pranje i čišćenje. Radove izvodi Marija Reberski, licencirana konzervatorica – restauratorica iz Zagreba uz strukovni nadzor Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Krapini. Projekt je pokrenuo i vodi ga Klub ljubitelja zavičajne baštine Hrašćina, a sva dosadašnja dobivena sredstva doznačena su od Krapinsko – zagorske županije po javnim pozivima u 2018. i 2019. godini.