Britanski pregovarači trenutno su uključeni u "intenzivne rasprave" s američkom stranom kako bi ojačali trgovinske veze, potvrdila je britanska ministrica financija – s ciljem ublažavanja učinaka mogućih carina koje je najavio tadašnji predsjednik Donald Trump. Jedan od proizvoda koji se ističe u kontekstu tih pregovora je piletina tretirana klorom – kontroverzna metoda dezinfekcije mesa koja se koristi za uništavanje štetnih bakterija, piše tportal.

Reformski čelnik UK-a, Nigel Farage, izjavio je da bi podržao prodaju američke piletine tretirane klorom u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao dio potencijalnog sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Iako znanstveni dokazi sugeriraju da samo tretiranje klorom ne predstavlja neposrednu zdravstvenu opasnost, kritičari upozoravaju kako ova praksa može prikriti loše higijenske uvjete tijekom ranijih faza proizvodnje.

Farage je izjavio da bi američki predsjednik "želio vidjeti američke poljoprivredne proizvode u britanskim trgovinama", ističući kloriranu piletinu kao jedan od njih.

S druge strane, Liz Webster, osnivačica organizacije Save British Farming, izjavila je za The Independent: "Britanska javnost s pravom je zgrožena idejom klorirane piletine i govedine tretirane kemikalijama i hormonima. Mi smo narod koji voli životinje, poštuje visoke standarde proizvodnje i ne smijemo ih tek tako odbaciti."

Što znanost kaže o kloriranoj piletini?

Klorirana piletina odnosi se na piletinu koja je isprana ili uronjena u vodu s dodatkom kemikalija poput klor-dioksida, s ciljem uništavanja patogena poput E. coli, Campylobacter i Salmonelle– bakterija koje mogu izazvati ozbiljne bolesti kod ljudi.

Prema Europskoj komisiji, konzumiranje velike količine klorirane piletine – primjerice, količine koja iznosi 5% nečije tjelesne mase u jednom danu – moglo bi dovesti do unosa opasnih količina spoja poznatog kao klorat.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) upozorava da dugotrajna izloženost kloratu, osobito putem pitke vode, može predstavljati zdravstveni rizik za djecu, osobito onu s blagim do umjerenim nedostatkom joda. Kratkoročni visok unos klorata može ometati sposobnost krvi da prenosi kisik, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do zatajenja bubrega. Kronična izloženost može pak smanjiti sposobnost organizma za apsorpciju joda.

Ipak, EFSA navodi da kemikalije koje ostaju u peradi nakon pranja vjerojatno ne predstavljaju akutni zdravstveni rizik za potrošače.

Rizik trovanja hranom u SAD-u puno veći nego u EU

Prema izvješću američke neprofitne organizacije Consumer Reports iz 2014., 97 % od 300 testiranih uzoraka američkih pilećih prsa sadržavalo je štetne bakterije, uključujući Salmonellu, Campylobacter i E. coli. Oko polovice tih uzoraka sadržavalo je i barem jednu bakteriju otpornu na tri ili više antibiotika.

Statistike britanske Agencije za standarde hrane (FSA) i američkog CDC-a pokazuju da postoji više od sedam puta veća vjerojatnost trovanja hranom u SAD-u nego u Velikoj Britaniji.

Dodatno, studija Sveučilišta Southampton iz 2018. pokazala je da kloriranje nije u potpunosti učinkovito u uklanjanju patogena sa svježeg povrća. Štoviše, istraživanje je ukazalo na mogućnost da klor zapravo prikrije prisutnost bakterija, umjesto da ih u potpunosti eliminira.

Zašto se u EU ne smije koristiti ova tehnika?

Europska unija je još 1997. zabranila praksu kloriranja piletine. U skladu s pravilima EU, piletina se smije prati samo čistom vodom ili supstancama koje je izričito odobrila Europska komisija.

Protivnici ove metode tvrde da problem nije sam klor, već to što njegovom primjenom proizvođači mogu prikriti niske higijenske standarde tijekom uzgoja i prerade. Umjesto da održavaju visoku razinu higijene kroz cijeli lanac proizvodnje, oslanjaju se na kemijsku obradu na kraju procesa.

Ken Isley iz američkog Ministarstva poljoprivrede, međutim, poručuje: "Mislim da su mnoge zabrinutosti i strahovi neutemeljeni. Uvjeren sam da je sigurnost hrane u SAD-u usporediva s bilo kojom drugom zemljom na svijetu."

Kako potrošači mogu znati je li piletina klorirana?

U SAD-u, ne postoji obaveza označavanja da je piletina oprana u kloru. Zagovornici uvoza američke piletine u UK tvrde da bi odluka trebala biti prepuštena potrošačima – pod uvjetom da proizvodi budu jasno označeni.

No prema organizaciji Sustain, koja se zalaže za održiviju prehranu i poljoprivredu, trenutačno ne postoji nikakav zakon koji obvezuje proizvođače da informiraju potrošače o tome je li meso tretirano klorom. Isto tako, restorani i ugostitelji nisu dužni otkriti podrijetlo mesa koje poslužuju.

Bez promjena u zakonodavstvu o označavanju, bit će gotovo nemoguće saznati je li njihova piletina tretirana kemikalijama poput klora. Dodatno, SAD se protivi obaveznom označavanju zemlje podrijetla, smatrajući to preprekom slobodnoj trgovini. Kao dio svojih trgovinskih sporazuma, Washington aktivno traži ukidanje takvih regulacija.

Hoće li klorirana piletina ući u novi trgovinski sporazum?

Mogućnost sklapanja novog trgovinskog sporazuma između SAD-a i UK-a uslijed novih carina ponovno je otvorila raspravu o kloriranoj piletini i mesu tretiranom hormonima – temama na koje britanska javnost već godinama snažno negativno reagira.

Kancelarka Rachel Reeves jasno je odbacila mogućnost ustupaka po pitanju tih proizvoda, naglasivši da Laburistička stranka neće mijenjati svoj stav. Prema istraživanju iz 2020., čak 80 % britanske javnosti protivi se uvozu klorirane piletine, dok isti postotak odbacuje i govedinu tretiranu hormonima.

Zbog snažnog pritiska javnosti, bivši premijeri Liz Truss i Rishi Sunak bili su prisiljeni isključiti bilo kakve kompromise vezane uz te proizvode u budućim trgovinskim pregovorima sa Sjedinjenim Državama.