Belma (Best European Learning Materials Awards) nagrada je za najbolji europski obrazovni materijal, kolokvijalnog naziva europski obrazovni Oscar. Nagradu dodjeljuje međunarodna organizacija specijalizirana za obrazovanje i obrazovne materijale u suradnji s Frankfurtskim sajmom knjiga.

Zlatna medalja za „Šesticu“

– Dobiti takvo priznanje zaista nije mala stvar i teško je opisati sve osjećaje. Naravno da sam oduševljena i da mi je silno drago da je naša Šestica dobila zlatnu medalju. Svi u autorskome timu vrlo smo sretni jer smo uživali u zajedničkome radu uz mnogo kreativnih ideja, pozitivne energije i zafrkancije. Profesionalno, to je priznanje mojemu dosadašnjem radu i nastojanju da se poučavanje i učenje hrvatskoga jezika i književnosti, ali i sam pristup odgoju i obrazovanju, mora mijenjati u skladu s novim generacijama i u skladu s promjenama u društvu i životu uopće. Najdraže su mi čestitke koje su mi uputili moji sadašnji, ali i bivši učenici, sad već odrasli ljudi, studenti i gimnazijalci – kaže nam naša sugovornica koja kaže da suvremena čitanka prije svega treba poticati čitanje da bi učenici razvili čitateljske navike i kulturu čitanja.

– Književni tekstovi, prateći zadatci i ilustracije u čitanci trebali bi učeniku pružiti uvid u drukčija iskustva, predstaviti nove svjetove i nove perspektive, jednom riječju proširiti njegovo znanje o svijetu. Suvremena čitanka treba ponuditi mnogo različitih književnih tekstova, novih i starijih, tzv. kanonskih, različitih vrsta i tematike. Treba sadržavati poeziju, bajke, kratke priče, ulomke iz romana, ulomke iz dramskih tekstova, stripove, grafičke romane… Uz to treba ponuditi i obavijesne tekstove u vezi s temom književnoga teksta, npr. različite novinske tekstove, popularnoznanstvene tekstove, kratke komentare, izvatke iz blogova, s webstranica, grafite i murale… Zadatci za rad na tekstu oblikovani su tako da potiču razgovor o učeničkim predodžbama o tekstu, o tome kakav je njihov doživljaj i njihovo razumijevanje teksta. Vrlo je važno da učenici povežu tekst, tj. temu ili sadržaj teksta s osobnim i čitateljskim iskustvom, sa svojim dosadašnjim znanjem i da tako prošire svoje iskustvo i doživljaj svijeta. Zadatci potiču razvijanje kritičkog razmišljanja i rješavanje problema. Također, razvijaju kreativnost pozivajući učenike da se različito izraze potaknuti tekstom: crtežom, asocijacijom, pokretom, da napišu sastavak, prikaz, poster, snime kratak film… Vizualni dio, kao sastavni dio čitanke, treba zaokupiti učenika na način da ga zainteresira i motivira na rad na tekstu. Suvremeni udžbenici prate razvoj društva općenito, ali i tehnološki razvoj, tj. izazove koje taj razvoj stavlja pred naše učenike i pred same učitelje – opisala je svoj udžbenik Greblički - Miculinić.

Među 510 najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika

– Otkad se sjećam, gutala sam knjige, redovno ih posuđivala u klanječkoj gradskoj knjižnici pa je studij hrvatskog jezika i književnosti bio logičan izbor. Osnovnu školu završila sam u Klanjcu, gimnaziju u Zaboku, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Hrvatski jezik i književnost predajem već 23 godine, tijekom kojih sam napredovala u zvanje učitelja savjetnika. Radim u OŠ Špansko Oranice u Zagrebu. Sudjelovala sam u Cjelovitoj kurikularnoj reformi 2015./2016. kao voditeljica stručne radne skupine za jezično-komunikacijsko područje kurikuluma i kao članica skupine za kurikulum hrvatskog jezika; u školskoj godini 2018./2019. sudjelovala sam u projektu Škola za život kao mentorica za hrvatski jezik. Godine 2019. dobila sam priznanje Ministarstva znanosti i obrazovanja kao jedna od 510 najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika – ukratko nam je predstavila svoj profesionalni put prof. Diana, koja već desetak godina izrađuje obrazovne materijale u suradnji s izdavačkom kućom Profil Klett.

– Budući da sam sudjelovala u kurikularnoj reformi i pisala kurikulum za hrvatski jezik, željela sam, ali i osjećala obvezu pokazati kako ono što piše u tim dokumentima ostvariti u razredu i prenijeti učenicima. I prijašnji rad na izradi priručnika za učitelje hrvatskog jezika bio je dobra priprema i vrijedno iskustvo koje mi je pomoglo u razmišljanju i stvaranju koncepta za suvremenije udžbenike prilagođene novim generacijama i novim vremenima. Od budućih planova, želim završiti čitanku i udžbenik iz jezika za osmi razred. Nakon toga planiram se malo odmoriti jer je zadnjih pet godina bilo vrlo intenzivno i naporno, premda izazovno i krajnje motivirajuće – kaže profesorica.

„Zagorje je moj zavičaj“

Iako živi i radi u Zagrebu, prof. Diana dolazi u Klanjec koliko joj to vrijeme i posao dopuštaju, no rjeđe nego što bi željela. – Nadoknađujem to ljeti jer mi nema do kupanja na Sutli i posjeta Tabor Film Festivalu. Zagorje je moj zavičaj i uvijek to s ponosom ističem. To je prekrasan kraj koji osim lijepih pejzaža obiluje i kulturnim događajima, a o povijesno značajnim ličnostima da i ne govorim: počevši od M. Gupca, jezikoslovaca LJ. Gaja, Klanjčana I. Broza, F. Ivekovića, A, Augustinčića, pa do J. Broza Tita i F. Tuđmana – kaže nagrađena profesorica koja čitateljima Zagorskog lista poručuje da uživaju u čitanju i otkrivanju novih iskustava i novih svjetova, upravo u knjigama.