Ne skrenete li u Dubrovčanu prema Tuhelju, te produžite prema spomeniku Lijepoj našoj u Risvici, ili pak u pohode Klanjcu ili Kumrovcu, za vas prava cestovna noćna mora počinje na uskome prijevoju koji je zavojit i uništen, k tome i bez riješene odvodnje. To je dionica ceste nekoliko kilometara prije Klanjca, na dijelu ceste na kojemu se kolnik ranije urušavao zbog klizišta. Zbog njih je tim dijelom promet bio obustavljan u više navrata. Mogao bi biti opet, što nikoga valjda neće iznenaditi jer opasnost nije nestala. Uz to je na tom prijevoju asfalt gotovo posve uništen na nekoliko mjesta, pa ni pokušaji da se rupe i pukotine ublaže krpanjem, nemaju nikakva učinka. To može biti tek privremeno rješenje, ali na dugi rok – to je bačen novac. Jedino što dolazi u obzir je temeljita rekonstrukcija. Ali od nje zasad još ništa.

Kamioni uništili cestu

Apsurdno je da otkako je sagrađena prije 60-ak godina, gotovo nikakve temeljite rekonstrukcije nije bilo, izuzmu li se povremena krpanja. Naime, dionica ceste Dubrovčan – Klanjec – Risvica u doba kad je sagrađena, bila je najsuvremenije od cesta što se u to doba moglo zamisliti. Zbog toga su je žitelji nazvali magistralom. Ali ondašnji standardi gradnje za današnje prometne potrebe više ne mogu biti zadovoljavajući. Tom magistralom danas voze neka drugačija vozila kakvih onda nije bilo.

Ova je prometnica već više godina prometni koridor teretnome prometu iz susjedne Slovenije, napose za prijevoznike iz smjera Celja i Maribora. Žitelji klanječkoga kraja nemaju miran san zbog kamiona koji ovuda danonoćno tutnje. Slovenskim je prijevoznicima ovuda najjeftinije doći do Zagreba i dalje, jer izbjegavaju (i svoje i naše) autoceste, tj. plaćanje (pre)skupih cestarina. U Klanjcu su izrazito nezadovoljni jer svoju budućnost vide u turizmu. S kamionima na cesti ta je vizija nezamisliva. Upravo su kamioni, uz starost prometnice, najvažniji razlog zašto je prometnica Dubrovčan – Klanjec – Risvica – Kumrovec u tako lošem stanju.

Projekti uskoro dovršeni

Ova dionica nije kategorizirana kao županijska cesta nego kao državna cesta, pa ne spada u djelokrug Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije, nego Hrvatskih cesta. Ali viši rang, začudo, ne znači i viši prioritet. Gradsko poglavarstvo Klanjca već se više puta žalilo Hrvatskim cestama. Dobili su neka obećanja za sanaciju. Posljednje u nizu obećanje dalo je nagovijestiti da će se cesta rekonstruirati do kraja ove godine. Ali, ništa se ne zbiva, a obećanjima su, naravno, odavno prestali vjerovati.

I doista, ove godine cesta se neće rekonstruirati, doznajemo iz prve ruke, od Tome Vidovića, direktora Sektora za održavanje cesta u Hrvatskim cestama, u središnjici u Zagrebu. Ali, kaže nam, to ne znači da se odustalo od planova. „

- Dionica od Dubrovčana do Risvice u aktualnom je planu sanacije Hrvatskih cesta do 2010., i to u okrilju programa betterment 2 - rekao nam je Vidović i napomenuo da je projektiranje povjereno tvrtki IGH iz Zagreba.

Projekti su u završnoj fazi, i prema njima, ciljevi rekonstrukcije jasno su definirani.

Klizište zaseban problem

- Prema tim projektima, predviđeno je proširenje kolnika, napose u zavojima. Štoviše, neki će zavoji biti poravnati, tj. ispeglani kako to volimo reći, što će uvelike povećati sigurnost prometa - najavljuje Vidović.

U sklopu rekonstrukcije bi, kaže, trebao biti riješen i problem odvodnje koji je također vrlo velik na tom prijevoju, što se vidi u slijevanju vode kolnikom za svake veće kiše. I usjeci će biti zaštićeni mrežom kako bi se spriječilo odronjavanje kamenja. Osim posve novoga asfalta, cesta bi u završnoj fazi trebala dobiti i novu horizontalnu i vertikalnu signalizaciju. Vrijednost svih ovih radova procjenjuje se na oko 50 milijuna kuna.

No, u to nije uključena i sanacija klizišta. To je, kažu u Hrvatskim cestama, zaseban problem koji se mora riješiti zasebnim projektom.

- Upravo sada u zemlju ispod ceste na toj dionici postavljeni su mjerni uređaji kojima ćemo u narednih nekoliko mjeseci ispitivati klizišta. Nakon toga, ovisno o izmjerenim vrijednostima, izradit ćemo i taj drugi projekt za sanaciju klizišta - objasnio je T. Vidović.

No, još se ne zna koliko će dodatno koštati sanacija klizišta, što se i neće znati prije nego se završe terenska ispitivanja. A to bi se trebalo dogoditi ove jeseni. Naime, Vidović vjeruje da će do kraja ove godine oba ova projekta, za kolnik, i za klizište, biti dovršeni. Tada će se i raspisati javni natječaj za izvođača radova, pa je, ako sve doista i bude kako se planira, iduće godine realno očekivati i početak radova na velikoj rekonstrukciji. Dotad se mogu očekivati neki manji, pripremni radovi. U svakom slučaju, 2010. dionica ceste Dubrovčan – Klanjec – Risvica napokon bi mogla biti potpuno sanirana i modernizirana.

Uvesti tranzitne dozvole

A ako se doista za dvije godine, prema najavama, dionica državne ceste Dubrovčan – Klanjec – Risvica napokon temeljito modernizira i rekonstruira, valjda će se tada, ako već ne prije, netko mjerodavan dosjetiti zabraniti ovuda promet teškim kamionima. Jer riječ je doista o prekrasnom kraju u kojemu turizam uistinu može i mora biti budućnost. Dosad, naime, nikome u našemu Ministarstvu prometa nije palo na pamet nešto poduzeti kako bi se kamione preusmjerilo nekamo drugamo. Recimo, baš na autoceste koje svi oni izbjegavaju. U zemljama u kojima drže do sebe, a zbog očuvanja prirode i smanjivanja onečišćenja okoliša, kamionima se zabranjuje prijevoz nekim prometnicama izdavanjem tranzitnih dozvola. Cijelo je Zagorje, a pritom posebno sutlanski kraj, iznimno bogat izvornom prirodom, pa prema tome, dvojbi ne bi trebalo biti.

Kamione na vlakove!

Kad se govori o problemu tranzitnih kamiona koji uništavaju ionako loše zagorske prometnice, nije zgorega spomenuti ni još jedan mogući način prijevoza kamiona koji dobro poznaju i primjenjuju u nekim europskim zemljana, na primjer, u Austriji. Prevoze ih, naime, vlakovima, na za to namijenjenim specijaliziranim niskopodnim vagonima. Hrvatska ima takve vagone, čak je krajem 2006. uvela eksperimentalni vlak za prijevoz kamiona, ali je probna faza propala zbog preskupe usluge za prijevoznike i nedovoljno volje od strane Ministarstva prometa da subvencijama potakne strane prijevoznike na ovaj vid usluge. Umjesto toga, poražavajuće, Ministarstvo je udvostručilo broj tranzitnih dozvola za kamione, za promet cestom. Izvan svake pameti!

A kada bi ponovno počeo voziti vlak od Zagreba do Klanjca i Kumrovca, nije teško zamisliti prednosti koje bi čitav sutlanski kraj imao od zabrane prometa kamionima cestom. Umjesto toga, pruga Zagreb – Kumrovec - Imeno (SLO), osim za prijevoz putnika, mogla bi savršeno poslužiti za prijevoz stranih tranzitnih kamiona vlakovima. Od toga bi i država i Županija krapinsko-zagorska i gradovi Klanjec i Kumrovec, mogli imati koristi. Ali, kod nas zasad ništa ni od vlaka koji se već pet godina vraća, ali nikako da stigne, ni od nestanka kamiona s cesta, kojih je, baš suprotno, sve više...

Apsurdna signalizacija

Pomalo smiješno djeluje entuzijazam nadležnih cestarskih službi kad je riječ o postavljanju prometnih znakova. Kad se od Dubrovčana i raskrižja za Tuhelj produži prema Klanjcu, na samom početku prijevoja vozača dočekuju dva prometna znaka, jedan ispod drugoga: prvi, prestanak zabrane pretjecanja, i drugi, prestanak svih ograničenja. Prvi još donekle ima smisla jer sljedećih stotinjak metra ravnine može biti dovoljno za neko manje pretjecanje. Ali drugi znak, prestanak svih ograničenja djeluje kao komedija zabune jer samo stotinjak metara dalje stoje ne jedan, nego dva nova znaka ograničenja: prvi, ograničenje brzine na 30 km/h, i drugi, izbočine na cesti. Kao da netko vozače potiče da dodaju gas („prestanak svih ograničenja“), kako bi sa stilom preletjeli rupe na cesti koja nikome ne služi na čast…

Ruski rulet od Zagreba do Dubrovčana

Put od Zagreba u Hrvatsko zagorje zacijelo ne može proći, a da se na svakome koraku iznova ne primijeti sva bijeda prometnica sjeverne Hrvatske. Svaki vozač dobro uočava, a i osjeti, pravu „raskoš“ te asfaltne tuge naših prometnica na kojima se izmjenjuju rupe, odroni, klizišta te pohabani i dotrajali asfalt, s rijetkim dionicama koje (još uvijek) izgledaju pristojno. Kako to izgleda, lijepo se vidi na putu od Zagreba, preko Zaboka, do Dubrovčana.

Već je stara zagorska magistrala od Zaprešića do Zaboka cesta smrti. Vozačima je vožnja tim dijelom otprilike kao i igra ruskoga ruleta, osobito ako je i sami potenciraju svojom nesmotrenošću. Imajući to na umu, prijelaz iz Zagrebačke u Krapinsko-zagorsku županiju nedaleko od Jakovlja djeluje kao pravo olakšanje jer taj dio, u nadležnosti Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije, nedavno je obnovljen. Tko od Zaboka nastavlja prema Klanjcu, uočava da je nedavno saniran i dio prometnice kroz Dubrovčan. Poslije sanacije brzina je ondje ograničena samo na 70 km/h, iako je cesta ravna i objektivno, moglo se dozvoliti 90 km/h.