Ekološka udruga “Japica”, u suradnji s Udrugom “Korak po korak do zdravlja”, okupila je u četvrtak 28. studenog u Klanjcu eminentne stručnjake iz područja šumarstva kako bi posjetitelje javne tribine pod nazivom “Šume: ekološki i gospodarski značaj”, ali i širu javnost, upozorila na važnost šuma u našem suvremenom trenutku punom ekoloških izazova. Tribina je organizirana na inicijativu predsjednika “Japice” mr.sc. Milana Husnjaka, koji je procijenivši da je ova tema poprilično zanemarena, odlučio napraviti barem jedan korak ka potrebnoj edukaciji i boljoj informiranosti građana o neizmjernoj važnosti šuma za cijeli eko sustav.

Predavanje je održao jedan od vodećih šumarskih stručnjaka u Hrvatskoj, prof.dr.sc. Ivan Martinić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Uz zanimljivu prezentaciju sudionici tribine mogli su saznati sve važne činjenice o šumi i njezinom gospodarskom, ekološkom, ali i iznimno velikom socijalnom značaju. Prof. Martinić posebno se osvrnuo na utjecaj klimatskih promjena na šume te kako one utječu na bioraznolikost unutar šumskih sustava, ali i kako šume mogu pridonijeti smanjenju štetnih utjecaja promjena kojima svakodnevno svjedočimo. Na primjeru nekih europskih gradova, ali i susjednog Zaboka, profesor Martinić ukazao je i na činjenicu da bez ozbiljnog i sustavnog planiranja u urbanoj zelenoj infrastrukturi nema održivih gradova, pri čemu je šuma bila i ostala najvažniji dio.

Iako je šuma samoodrživa i samoobnovljiva, dokazano je da regulirano upravljanje šumama nimalo ne smanjuje njezin ekološki učinak. Mr.sc. Miljenko Županić, tajnik Saveza udruga privatnih šumoposjednika, u svojoj je prezentaciji i predavanju upozorio na problem nestručnog upravljanja privatnim šumama te posebno naglasio stručnost, iskustvo i dobar rad hrvatskih šumara. Treba istaknuti i važnost organiziranja privatnih šumovlasnika u udruge koje mogu odigrati važnu ulogu u edukaciji i povezivanju vlasnika i šumarskih stručnjaka.

Sudionici tribine dobili su od predavača, ali i prisutnih gostiju iz šumarske struke, odgovore na nekolicinu svojih zanimljivih pitanja. Primjerice o uvozu nekih invazivnih stranih vrsta, prednostima i nedostatcima sadnje paulovnije, a prisutnim privatnim šumovlasnicima zasigurno je bio važan i odgovor na pitanje o primijećenoj bolesti bukve tijekom ovog proljeća. Tako je prof.dr.sc. Martinić istaknuo da pri sadnji paulovnije kao prednost tog brzorastućeg stabla treba uzeti u obzir njezin gospodarski i komercijalni značaj, ali treba voditi računa i o tome da se radi o vrsti koja iznimno iscrpljuje tlo na kojem raste, a kada se radi o primjećenom “spaljenom” lišću bukve koje je ovoga travnja umjesto svijetlo zelene, proljetne boje, poprimilo smeđe jesenske nijanse, riječ je o bukovoj skočipipi te prema analizama šumarskih stručnjaka to neće ostaviti trajniju štetu na stablima te šumovlasnici ne trebaju biti zabrinuti.

Program tribine imao je i svoj poetski trenutak i to zahvaljujući Mariji Hlebec, višestruko nagrađivanoj pjesnikinji iz Krapine, dugogodišnjoj djelatnici Hrvatskih šuma, koja je čitala svoje stihove iz autorske zbirke pjesama “Pođi u šumu, zagrli stablo”.

Uz predavače prof.dr.sc. Ivana Martinića i mr.sc. Miljenka Županića, tribini su prisustvovali i župan Željko Kolar, načelnik Općine Luka Damir Kralj, ravnateljica Javne ustanove Zagorje zeleno Dijana Hršak, Dražen Drvenkar iz Zavoda za gozdove Slovenije, Nives Salopek iz Hrvatskih šuma, predsjednik Udruge privatnih šumovlasnika “Jela” Jesenje Stjepan Kovačec i Ignac Štrucl, predsjednik Udruge privatnih šumovlasnika “Hosta” iz Kraljevca na Sutli.

Na kraju klanječke tribine koju su moderirali mr.sc. Husnjak i Marta Sinković, okupljenima se obratio i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar. Pohvalivši inicijatu Eko udruge “Japice”, čiji je i sam član, da sustavno radi na edukaciji i osvješćivanju građana, istaknuo je važnost šumarske struke u zaštiti, ali i pravilnom gospodarenju šumama te najavio skoro proglašenje Parka prirode Zagorske gore na koje treba gledati ne samo kroz prizmu ograničenja u prostornom planiranju i izgradnji, već prvenstveno kao veliku šansu za nova ulaganja europskim sredstvima, važan preduvjet za sustavnu zaštitu bioraznolikosti i višu razinu upravljanja prirodnim vrijednostima kojima raspolažemo i koje trebamo sačuvati. O nama ovisi kakav ćemo generacijski otisak ostaviti u prirodi koju smo naslijedili onima koji će je naslijediti od nas, istaknuo je župan.