Da nedirnuta priroda Cesarske gore, Cesargrad i planinarski dom predstavljaju značajan potencijal za dopunu turističke ponude prepoznalo je Hrvatsko planinarsko društvo Cesargrad prošle godine kada je organiziralo prvi Noćni pohod na Cesargrad. S druge strane, potencijal je prepoznala i Krapinsko – zagorska županija koja se već jedno desetljeće ''bori'' s Ministarstvom kulture kako bi ovo zdanje krenulo u obnovu. Papiri još uvijek čekaju neka bolja vremena i više pameti, no to nije zaustavilo HPD Cesargrad koje je ove godine u organizaciju uključio i Turističku zajednicu Biser Zagorja, u suradnju inkorporirao Kulturni centar Klanjec i Družbu vitezova Zlatnog kaleža, a podršku su dali i Grad Klanjec i Krapinsko – zagorska županija kako bi organizirali uprizorenje Seljačke bune i napada na Cesargrad pod vodstvom Ilije Gregorića, klanječkih i susjednih kmetova, ali i susjeda iz Štajerske.

Predsjednica Hrvatskog planinarskog društva Cesargrad Sanja Smolčić podsjetila je kako se ove godine obilježava i 150. obljetnica organiziranog planinarstva u Hrvatskoj pa je i ovaj događaj uvršten u kalendar akcija pod nazivom 150 izleta za 150 godina organiziranog planinarstva. - Ono što nam je slijedio nakon puntanja kmetova je pokret prema Cesargradu i gore smo pobijedili cesarsku stražu, a s nama su bili i planinari iz Zagreba, Varaždina, Murskog Središća, Krapine – rekla je Smolčić.

Ovom prilikom, predsjednik Udruge družbe vitezova Zlatnog kaleža Donja Stubica Ivan Štefek koji je utjelovio Iliju Gregorića odmah je početku rekao kako je buna počela prije 451 godinu i, zapravo, nikad nije završila. - Ja, kakti Ilija Gregorić, i kmeti došli smo napasti Cesargrad jer - buna je počela. Veliju kad prvi sneg opadne kreće prvi napad na Cesargrad! Nas je tu 23 iz Udruge, pokazali smo prvi napad na Cesargrad, dok su Gubec i ostali bili na ostalim pozicijama – ispričao nam je Štefek, a na pitanje o pripremama rekao kako nakon 16 godina sudjelovanja na manifestaciji u Stubici, posebne pripreme i nisu potrebne. – Uhodani smo, sve ide po planu, pa tak i današnji kmeti već znaju kaj trebaju delati, ali i viteška vojska koja je držala stražu i čuvala Cesargrad – kazao je Štefek i dodao kako su želuci puni, a i logistika je bolja od prošle godine.

Da je ovo jedna malo drugačija prigoda za obilježavanje Bune, rekla je direktorica Turističke zajednice Biser Zagorja Tatjana Petranović Capar i dodala zanimljivu činjenicu kako se obitelj Erdody koja je u to vrijeme živjela na Cesargradu preselila se u Nove dvore nakon što je on izgorio. - Ovo upriličenje pokazalo se zanimljivo našim mještanima i gostima prošle godine na 450. obljetnicu pa smo zato odlučili sve ponoviti. Ove godine smo obogatili sadržaj sa žonglerima i akrobatima tako da bude zanimljivije i djeci, a tu su i neizostavne fritule, kobasice, kuhano vino, gin... U centru Klanjca krenulo je puntanje jer mali čovjek oduvijek diže glas, a kad se ujedinimo smo jači – rekla je Petranović Capar, a o projekcijama za iduću godinu rekla kako će se Noćni pohod zasigurno nastaviti i postati tradicija, a prostora za nadogradnju ima.

Klanječki gradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice Biser Zagorja Zlatko Brlek nije krio da je ponosan na upriličenje drugog Noćnog pohoda posebice na malo bogatiji način. – Ovo je lijepi, novi turistički proizvod za Turističku zajednicu Biser Zagorja, kao i za sam grad Klanjec. Kroz naredne godine planiramo to još proširiti sa Slovencima na malo drugačiji način pa da to bude prethodnica bune koja se upriličuje u Gornjoj Stubici – rekao je Brlek zadovoljan brojem posjetitelja koji se ove godine popeo na čak tisuću posjetitelja.

Krapinsko - zagorski župan Željko Kolar, inače i član Planinarskog društva Cesargrad, kazao je kako je upravo Noćni pohod popunio sadržaj Seljačke bune koja traje tri tjedna, a odaziv ljudi je i više nego zadovoljavajući. – Prošle godine je manifestacija počela gotovo spontano preko Planinarskog društva uz poziv svim planinarima da se pridruže pohodu, a ovaj put je razrađen i scenarij. Vjerujem da će manifestacija rasti i nuditi svake godine sve više sadržaja. Cesargrad je vrlo popularno planinarsko područje, vrlo je puno posjetitelja, no, ono što smo mi pokušavali preko Ministarstva kulture je da se zaštite cesargradske zidine. Samo je njegova zadnja kula ostala koja dočarava kako je Cesargrad zapravo izgledao, ali nažalost propada. Naš zahtjev je već desetak godina u Ministarstvu pa vjerujem da će biti dovoljno pameti da se krene s obnovom kao što se krenulo recimo s obnovom Kostela ili kako se to realiziralo u gradu Samoboru. Naša inicijativa je tu, financijski smo se spremni uključiti kako bismo sačuvali ovu posebnu građevinu koja je imala vrlo važno značenje u Seljačkoj buni. Kada su se napravili cesargradski Novi dvori, on je nekako ostao zapušten, nažalost – poručio je župan Kolar i zaključio kako su se ove godine uvidjeli neki detalji koji će se poboljšati iduće godine. - U čitavu kolonu ubaciti glumce koji sudjeluju u vojsci samih seljaka jer bolje treba rasporediti raspored baklji tako da dugačka kolona osjeti taj ugođaj. Treba ugasiti lampe i mobitele i vjerujem da će onda još ovaj fenomenalan doživljaj biti još bolje – zaključio je Kolar.

A klanječku kmeticu utjelovila je ravnateljica Kulturnog centra Klanjec Snježana Horvatin i sinoć se puntala, kako je rekla, zbog raznih nepravdi. – Okupljanje je počelo ovdje ispod Cesargrada negdje oko 1573. godine i točno s 27. na 28. siječnja, i krenulo istim putem kojim smo i mi krenuli sinoć. Kmeti su se okupili da bi se naoružali, osvojili Utvrdu Cesargrad i krenuli prema Stubici. Ono što je manje poznato je da su se svi oni, nakon one bitke nad bitkama koja nije slavno prošla, opet vratili ovdje, njih otprilike pet tisuća seljaka i jednako toliko suprotne strane – navela je ravnateljica Horvatin.