Krapinsko – zagorska županija adminsitrativno je podijeljena na 7 gradova i 25 općina. Kad gledamo ukupan broj stanovnika koji su popisani krajem prošle godine, kako na nivou cijele županije, tako i u svim gradovima i općinama, zabilježen je pad broja stanovnika u odnosu na popis iz 2011. Istina, pad je negdje veći, negdje manji, no o tome se već proteklih tjedana puno pisalo i govorilo, a kad budu objavljeni detaljni podaci popisa, bit će vremena i za neke nove, dodatne, detaljnije analize.  Ipak, nama je već prilikom analize prvih rezultata popisa za oko zapela činjenica da u Zagorju ima i naselja u kojima je broj stanovnika znatno povećan u proteklih deset godina, a, barem ovako 'na prvu', nisu nam bili očiti razlozi zbog kojih se je to dogodilo baš u tim naseljima. Stoga smo naselja s porastom broja stanovnika većim od 15% odlučili obići u potrazi za mogućim razlozima.

Zabočko 'povećanje'

Naime, nije riječ o nekim urbanim naseljima u središtu zagorskih gradova, niti o naseljima uz koje bi se vezala neka specifična i neobično velika ulaganja u proteklih deset godina. Čak štoviše, vjerojatno veći dio Zagoraca za neka od tih naselja nije nikada ni čuo, a kamoli u njima bio. No, prije svega, trebamo napomenuti da je najveći porast broja stanovnika među naseljima u proteklih deset godina službeno zabilježen u naselju Zabok, i to čak 25,9%. Ipak, do ovog povećanja nije došlo zbog nataliteta ili doseljavanja, već je riječ o tome da je gradskom odlukom naselju Zabok pripojeno naselje Grabrovec, kao i naselje Bregi Zabočki Gornji. Iako je ta odluka donesena još u rujnu 2010. godine, državna administracija nije ju provela do popisa stanovništva 2011. godine, tako da su tada ta naselja popisana zasebno, a na prošlogodišnjem popisu svih 3417 stanovnika tih triju naselja popisana su kao stanovnici 'novog', proširenog naselja Zabok. Stoga taj podatak o povećanju broja stanovnika nije relevantan. Čak naprotiv, ukupan broj stanovnika tih ujedinjenih naselja nije se povećao u proteklih deset godina.

Mladi su ostali

No, zato se u naselju Draše, u Općini Kraljevec na Sutli, broj stanovnika povećao za čak 19,51%. To je malo naselje uz granicu sa Slovenijom na popisu 2011. godine imalo 123 stanovnika, dok prema zadnjem popisu broji njih 147. Ruku na srce, riječ je o naselju koje ima predivnu konfiguraciju terena za gradnju kuća s lijepim dvorištem. Nalazi se na blagoj uzvisini lijevo od glavne ceste od Klanjca prema Zaprešiću, no čitavo je naselje na potpunoj ravnici, odnosno visoravni. Prava mala oaza ravnih, većinom pravilnih građevinskih parcela prostire se s obje strane lijepo uređene ceste koja prolazi kroz naselje, a te se parcele postupno već godinama pune novim kućama, dok se stare polako obnavljaju. Ipak, jedna od mještanki koju smo sreli u Drašu, upravo kad je šetala sa svojim unukom Adrijanom, Renata Antolić, kaže kako do povećanja broja stanovnika nije došlo zbog nekog velikog doseljavanja. – To vam je zato jer imamo puno dece. Nije se baš jako puno ljudi doselilo, nego su naši mladi ostali ovdje. I ti mladi ljudi su se pooženili, poudavali ovdje, sad imaju decu i normalno da nam se povećao broj stanovnika. Evo, samo za primer, mi sve cure iz moje generacije, rođene u drugoj polovici šezdesetih, kad smo našle dečke i udavale se, sve smo ih dopeljale ovde i sve tu živimo. Zato jer je ovde lepo – ispričala nam je Renata.

Veliko zajedništvo

Uzimajući u obzir činjenicu  da Draše ima svu potrebnu infrastrukturu na istoj razini na kojoj je imaju i većina ostalih naselja Krapinsko – zagorske županije, načelnicu Općine Kraljevec na Sutli, Blanku Stipčić Berić, pitali smo koji su, prema njenom mišljenju, mogući razlozi da upravo Draše ima najveći porast broja stanovnika u čitavom Zagorju. – Ono kaj vas negdje drži je to da ste negdje stvorili nekakvo društvo i prijatelje, nekakav društveni život i onda se mladi radije odlučuju ostati tu. Bez obzira što možda i nemaju onakve uvjete kakvi su u gradovima. Mislim da je upravo to presudilo u Drašama, gdje su svi mladi jako međusobno povezani, druže se i jedni drugima puno pomažu, bilo privatno, bilo kad je u pitanju posao ili zaposlenje. S druge strane, kao što ste spomenuli, tamo postoji potrebna infrastuktura, nedavno smo im i 'pokrpali' cestu, odnosno ulaz u naselje, na što su čekali tri godine, i sve to, uz tu lijepu konfiguraciju terena, dovelo je do toga da su se neki ljudi doselili, a domaći mladi odlučili ostati – rekla je načelnica Stipčić Berić.

Puno djece

Po postotku povećanja broja stanovnika među zagorskim naseljima na drugom je mjestu Črešnjevec u Općini Tuhelj, kojem je u deset godina broj stanovnika porastao s 224 na 263, odnosno za 17,41%. Iako je riječ o naselju koje se nalazi uz same Tuheljske Toplice i njegova je južna granica samo stotinjak metara od popularnih Terma Tuhelj, riječ je o teritorijalno velikom naselju, u kojem ljudi žive i na bregima, neki i djelomično od poljoprivrede. Čak i činjenica da su neki od njih, kao i neke osobe iz Zagreba, napravili i uredili tamo kuće za odmor u turističke svrhe, ipak ne daje objašnjenje o tako velikom povećanju broja stanovnika u periodu u kojem te brojke u cijeloj Hrvatskoj drastično padaju. U prave razloge nije siguran ni mještanin Miljenko Turčin, kojeg smo tamo susreli u našem obilasku. – Ima nešto doseljavanja, ali mislim da je sve u našim mladim ljudima. Mnogi su ostali ovdje i nisu otišli van delat. I oni sad ovdje imaju djecu. Eto, ne znam, pretpostavljam da je to razlog jer ja primjećujem da ovdje viđam puno djece koju ne poznajem. Mnogi mladi su se nakon školovanja i studiranja, za vrijeme kojeg su bili u domovima ili na stanu, vratili doma i sad žive ovdje i imaju obitelji – rekao nam je Miljenko.

Doseljavanje

Načelnik Općine Tuhelj, Mladen Hercigonja, istaknuo je da je na nivou općine zabilježen pad broja stanovnika i da time nije zadovoljan, no naglasio je da je taj pad znatno manji od prosjeka u Republici Hrvatskoj, ali i znatno manji od prosjeka u Krapinsko – zagorskoj županiji. – Mi smo u deset godina na nivou općine pali za svega 70 osoba, što je smanjenje za nekih 3%. To jest pad i ne možemo biti zadovoljni, no ako se uspoređujemo s drugima, možemo reći da smo uspjeli da nam puno ljudi ovdje ostaje, odnosno, da se ne iseljavaju. Inače, ja uvijek naglašavam da jedinice lokalne samouprave, pa tako ni naša općina, nema fiskalnog kapaciteta da bi značajno doprinjela nekakvim demografskim mjerama. No, sve ono što se radi na poboljšanju komunalne infrastrukture i na poboljšanju uvjeta života za stanovnike, svakako doprinosi tome da ljudi ostaju ovdje i da se ne iseljavaju. Ovdje imamo velik broj kuća za odmor, a blizina Zagreba je dovela do toga da je velik broj ljudi odlučio doseliti u te svoje kuće za odmor i ovdje riješiti svoje stambeno pitanje, zadržavši svoje poslove u Zagrebu. I sigurno da je i to jednim dijelom doprinijelo povećanju broja stanovnika – rekao je Hercigonja dodavši kako je Općina Tuhelj jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja, barem za sada, još uvijek nije uvela prirez.

'Radimo na tome'

Na trećem mjestu po postotku povećanja broja stanovnika u Zagorju, i posljednje koje smo ovom prigodom obišli, je naselje Zagorska Sela, u istoimenoj općini. Tamošnji se broj stanovnika u proteklih deset godina povećao za 15,42%, odnosno, s nekadašnjih 227 popeo se na 262. Jedna od mještanki koju smo sreli, Gordana Maček, kaže da ni sama ne zna koji bi mogao biti razlog tome. – A ne znam. Uglavnom, kod nas ima dosta djece. Nešto se radi na tome tu kod nas. Moramo biti aktivni. Ja imam tri kćeri, jednu od 22, jednu od 17 i jednu od 14 godina. Jedan susjed ih ima četiri. Ja se nadam da će i naše kćeri ostati ovdje, da ne bumo na kraju ostali ovdje samo mi. No, to se nikad ne zna. To je na njima. Eto, jedna kćer je već dopeljala dečka doma. A neki se i dosele izvana, no to su većinom vikendaši. U svakom slučaju, kod nas imate mogućnost bavit se i poljoprivredom, a nisu vam svi protiv poljoprivrede. Ko hoće radit, ovdje uvijek uvijek ima što – ispričala nam je Gordana.

Novi trendovi

Načelnica Općine, Ksenija Krivec Jurak, smatra kako je glavni razlog povećanja broja stanovnika u naselju Zagorska Sela upravo međusobno povezana kombinacija stope nataliteta i ostanka, odnosno, ne-odlaska mladih. – Mi smo u proteklih deset godina imali jedan period u kojem smo svake godine imali jako velik broj novorođenih, iako je unazad tri godine stopa nataliteta dosta loša. Sad godišnje imamo po troje ili četvero novorođenih na području čitave općine, što je izrazito malo. No, mi imamo jednu generaciju mladih koji su ostali ovdje. Dakle, sad je taj natalitet u jednoj stagnaciji, no, očekujemo da će ti mladi uskoro krenuti u osnivanje svojih obitelji i da će stopa nataliteta ponovno porasti. S druge strane, primjećujem i velik interes za nekretnine u samom naselju Zagorska Sela, koje ima, recimo, zadovoljavajuću prometnu i komunalnu infrastrukturu, dok je s druge strane riječ o, takoreći, netaknutoj prirodi u kojoj su stope kriminaliteta izrazito niske tako da ovdje ljudi imaju osjećaj sigurnosti. Vjerujem i da su tome doprinijeli i novi trendovi da se iz gradskih sredina odlazi u ruralne sredine, gdje je nekakva antistres atmosfera, dok istovremeno postoji adekvatna dostupnost prometne infrastrukture. Tako osoba može odlaziti na posao u Zagreb na brz i siguran način, brže nego iz Črnomerca tramvajem u Dubravu – zaključila je načelnica Krivec Jurak.

Bez prireza

Na kraju, nekakav suvisli i kvalitetan analitički zaključak iz ovih naših kratkih razgovora  nemoguće je izvesti, no stručna analiza nešto je što, uostalom, u potpnosti nadmašuje ambicije ovog teksta. Ono što je, dakle, vidljivo u tri spomenuta naselja jest činjenica da se uz manji broj novodoseljenih obitelji, najveće zasluge za povećanje stanovnika mogu pripisati mladima koji ostaju u svom rodnom mjestu, tamo dovedu svoje partnere, osnuju obitelj i rađaju djecu. Nadalje, ova tri naselja imaju iznadprosječno lijepa prirodna obilježja i konfiguraciju građevinskih terena, iako je tu riječ o apsolutno subjektivnom dojmu autora ovog teksta. Isto tako, barem sudeći po mještanima koje smo sreli, riječ je o poprilično susretljivim ljudima, pa je za pretpostaviti i da ta atmosfera susretljivosti i ljubaznosti, ukoliko se posebno ističe u određenom naselju, daje dodatnu prevagu nečijoj dvojbi 'ostati ili otići'. I kad se tome svemu doda činjenica da, za razliku od Zagreba ili nekih drugih zagorskih gradova i općina, ovdje ne trebate plaćati nikakav prirez, zasigurno vam je odluka o ostanku ili doseljavanju nešto draža nego drugdje. Pogotovo kad petnaestoga u mjesecu pogledate isplatnu listu za isplaćenu plaću, dok u miru i tišini svog dvorišta, ispijate kavu dovoljno daleko, a opet ne predaleko od gradske vreve.