Premda do početka ovogodišnjih Svečanosti kajkavskih popevki ima još mjesec i pol dana vremena, većina organizacijskih i umjetničkih poslova je u završnici, što jamči kako s 41. izdanjem nekadašnjeg festivala ne bi smjelo biti problema.

Kako je Stjepana Mihaljinca na mjestu umjetničkoga direktora nakon četiri desetljeća naslijedio mlađahni akademski obrazovani glazbenik Josip Cvitanović iz Zagreba, mnogi s neskrivenom znatiželjom očekuju kako će najveću smotru kajkavskih nota zapljusnuti neki novi vjetrovi. Uostalom, nije tajna kako i sami Krapinčani očekuju i željni su određenih festivalskih promjena.

Ima i «nevjernih Toma» koji osluškuju kuloarske priče i nagađanja i sumnjičavi su prema eventualnim promjenama. Stoga valja čuti samoga Cvitanovića kojemu, zacijelo, prva krapinska glazbena godina neće biti laka.

Povratak natjecanja i nagrada


U čemu se sastoje novine ovogodišnjih Svečanosti kajkavskih popevki?

-Festivalu se vraća natjecateljski karakter i bit će samo jedna festivalska večer. U konkurenciji za Grand prix bit će 18 pjesama koje će biti izvedene na koncertu 9. rujna. Njihovi su autori Arsen Dedić, Zrinko Tutić, Đelo Jusić, Hrvoje Hegedušić, Nenad Kukovačec, Dalibor Paulik, Lidija Bajuk, Siniša Doronjga, Viktor Crnek, Igor Brešan, Adela Dobrić Jelača, Zlatko Dvoržak, Ivica Pepelko, Mirjana Pospiš, Krešimir Herceg, Branko Ovčarić, Rajko Dujmić i Zoran Markulj. Stručni žiri dodijelit će tri nagrade i nagradu za tekst, a publika u dvorani izabrat će svojega favorita. Što se pjevača tiče, nove kajkavske popevke pjevat će Adam Končić, Vladimir Kočiš Zec, Tereza Kesovija, Ksenija Erker, Đani Stipaničev, Zdenka Kovačićek, Lidija Bajuk, Radek Brodarec, Iva Ranogajec u duetu s Antonijom Maričevićem, Boris Babarović, Višnja Korbar uz kvartet «Melos», Mladen Hitrec, duet Ivica Pepelko i Renata Kos, Mirjana Pospiš, Marija Jurina, Lea Bulić, Rajko Dujmić i Adalbert Turner Juci. Orkestar će biti smanjen. Više će se koristiti ritam sekcija, što je u zabavnoj glazbi već uobičajeno, ostaju gudači i puhači , nešto tambura i bit će vokalna pratnja umjesto mješovitog pjevačkog zbora KUD-a «Ilirci». Određene će inovacije biti i u samoj inscenaciji i koliko će to prostor omogućiti udovoljit će se tv zahtjevima .Scenograf je Igor Juras. Krapinska je pozornica mala i nema mnogo izbora, ali kako na pozornici neće biti velikoga zbora moći će se dobiti drukčija slika pozornice, što i ljudima u dvorani neće biti mrsko.

Hoće li pjevači nastupiti u narodnim nošnjama?

-Nastupit će se, u principu, u narodnim nošnjama. Ja sam to na sjednici Izvršnog odbora Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo namjerno malo zatalasao da vidim kako ljudi dišu. Ove godine će biti tako, a iduće, tko to zna…Moj je osnovni moto kako je za festival važniji vrhunski pjevač nego narodna nošnja i od toga principa ne odstupam.

Što je s koncertnom popevkom? Čini se kako je sa Krapine protjerana?!

-Na natječaj su prispjele dvije ili tri koncertne pjesme. Taj deficit koncertne popevke traje već godinama, stoga je, vjerojatno, svojedobno i ukinuta koncertna večer. Dakle, Krapina ne ignorira koncertne pjesme. U revijalnoj večeri jednu će izvesti Lidija Horvat Dunjko.

Sjećanje na Britvića

Spomenuli ste revijalnu večer. O čemu je, zapravo, riječ?

-Svečanosti kajkavskih popevki Krapina 2006. odvijat će se tijekom tri večeri. Prva, u četvrtak, 7.rujna, je tradicionalna priredba «Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu» i namijenjena je najmlađim sudionicima, o čemu skrbi direktor Tjedna kajkavske kulture Viktor Crnek. Dan poslije, u petak, 8. rujna, revijalna je večer posvećena stihovima Drage Britvića koji je trajno zadužio Krapinski festival. Odabrano je dvadesetak pjesama koje će uz pratnju festivalskog orkestra pod ravnanjem Pere Gotovca, Stjepana Mihaljinca, Viktora Crneka, Siniše Leopolda i mojim vodstvom pjevati Gabi Novak, Marko Novosel, Višnja Korbar, Radojka Šverko, Elvira Voća, Radek Brodarec, Ivana Kindl, Đuka Čaić, Ksenija Erker, «Ilirci», Ivica Pepelko i Renata Kos , Ksenija Erker, Tomislav Brajša i nekolicina mladih pjevača.

Hoće li «Krapina» izgubiti svoju prepoznatljivost u šarolikom svijetu domaće festivalomanije?

-Vjerujem kako će nakon festivala biti kritika na koju svatko ima pravo. Ne iznenađuju me ni komentari. «Krapina» kakvu znamo možda će nešto i izgubiti, ali ne globalno. Smatram kako su promjene nužne, što, vjerojatno, smatraju i članovi Izvršnog odbora i Skupštine Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo koje je organizator festivala. U svojim počecima «Krapina» je bila avangardna, sedamdesetih i dijelom osamdesetih godina bila je uobičajena zabavna glazba pjevana na kajkavskom, ali s vremenom je malo zastala u razvoju. Nije pratila trendove. Kajkavski jezik ostaje temelj, a sve ostalo je stvar vremena. Da bismo pridobili današnje slušatelje, moramo im prići.

S kakvim ste se osjećajima prihvatili nezahvalne zadaće umjetničkog direktora?

-Doći na nešto što traje 40 godina, s namjerom da se to modificira, apsolutno je izazov. Znam da će biti ljudi koji će reći kako je sve to super i onih koji će tvrditi kako to ništa ne valja. Na to i računam, ali se ne bojim. Imam viziju i znam kako doći do nje, a imam i temeljnu potporu iz same Krapine. S održanih sastanaka na HTV-u stekao sam dojam kako i tamo imam potporu. Televizija će izravno prenositi festivalsku večer i proglašenje rezultata. Urednica TV prijenosa bit će Lejdi Oreb. Revijalna večer i prva , s najmlađima, bit će snimljene i odloženo emitirane, a još se razmatra mogućnost da se na programu HRT plus izravno prenose sve tri večeri, koje će moći pratiti i radijski slušatelji. Svi žele da «Krapina» ima medijski tretman kao nekada.