Kompostiranje – višestruko korisna suradnja čovjeka i okoliša
Održimo našu Krapinu čistom
Živimo u vremenima kada se sve više pažnje pridaje zdravom načinu života. Nastojimo što više vremena provesti u čistoj, netaknutoj prirodi, na svježem zraku, biti aktivni, baviti se sportom i zdravo se hraniti.
Oni koji su u mogućnosti imaju i svoje male vrtove, koje nastoje obrađivati u načelima s prirodom, bez korištenja pesticida i herbicida, a da bi biljke bile zdrave, nerijetko i sami stvaraju svoje organsko gnojivo, odnosno kompost.
Zašto kompostirati?
Kompostiranje je prirodan proces razlaganja organskog materijala namijenjen ekološkoj preradi domaćeg gnojiva s visokim udjelom humusa, odnosno kompostiranje je zapravo proces reciklaže organskog, odnosno „bio otpada“ kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.
Kompostiranjem rješavamo problem otpadaka iz kuhinje i vrta, a istovremeno dobivamo kvalitetno organsko gnojivo koje itekako obogaćuje zemlju. Tako obogaćena zemlja u vrtu ili voćnjaku osnažuje biljke koje postaju otpornije na štetnike i bolesti. Posljedično, hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava imat će bolju kvalitetu i biti bez štetnih utjecaja na zdravlje ljudi. Zreli kompost sadrži od 70 do 80 % organskih tvari, dušik, fosfor, kalij i kalcij. Kompost sadrži i humusne spojeve koji zemlju čine plodnijom, jer humus apsorbira vlagu i zadržava minerale potrebne za napredovanje biljaka. Osim toga, kompost povećava mikrobiološku aktivnost tla.
Gdje i kako kompostirati
S obzirom da većina organskog materijala za kompost dolazi iz vrta, kamo se dobiveni kompost ponovno vraća, a puno organskih otpadaka dolazi i iz kućanstva, za kompostiranje je najbolje odabrati mjesto koje je, ukoliko je to izvedivo, između kuće i vrta. Što se tiče položaja u odnosu na sunce, najbolje je odabrati polusjenovite položaje. Toplina sunca će ubrzati procese razgradnje, dok, s druge strane, previše sunca i topline može isušiti kompost.
Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja su zrak, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo vrenje, a kod većih količina otpadaka, kompostnu hrpu potrebno je redovno prozračivati odnosno prevrtati.
Što ide, a što ne ide u kompost
Važan preduvjet za proizvodnju visokokvalitetnog komposta u prvom je redu pravilan odabir materijala za kompost te njegovo pravilno odlaganje. Veći otpadci se trebaju usitniti zbog ubrzavanja razgradnje. Otpad iz vrta i kuhinje se na kompostnu hrpu slaže u tanjim slojevima te se lagano zalijeva vodom.
Kompostirati se može trava, korov koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti; ostatci od voća i povrća; suho lišće i granje, kora drveta, piljevina, slama, sijeno; talog čaja i kave; ljuske jajeta; papir, karton; vuna, pamuk, perje, životinjska dlaka, kosa i pepeo.
Besplatni komposteri za građane Krapine
Korisnici javne usluge sakupljanja komunalnog otpada za kućanstva s područja Grada Krapine mogu ostvariti pravo na dodjelu kompostera bez naknade, te isti preuzeti u Reciklažnom dvorištu Društva Krakom d.o.o., na adresi Bobovje 52F, Krapina u radno vrijeme Reciklažnog dvorišta.
Pravo na dodjelu kompostera bez naknade, veličine 400 litara za kućno kompostiranje ima fizička osoba koja ima adresu stanovanja odnosno prebivalište na području Grada Krapine i korisnik je javne usluge sakupljanja komunalnog otpada za kućanstva društva „Krakom“ d.o.o. Krapina. Svaki korisnik javne usluge za obiteljske stambene zgrade (do najviše 3 stana) može dobiti bez naknade najviše dva spremnika.
Pravo na dodjelu kompostera bez naknade veličine 400 litara za kućno kompostiranje ima i fizička osoba, vlasnik stana u višestambenoj zgradi s područja Grada Krapine koji ima u vlasništvu zelenu površinu na kojoj može osigurati smještaj kompostera. Svaki korisnik javne usluge iz višestambene zgrade može dobiti bez naknade najviše jedan spremnik.
Projekt "Izobrazno - informativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom Grada Krapine“ financiran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.