Čuli ste priču i o beauty sleepu i tome kako nam je dnevno potrebno osam sati sna, no čini se kako se granice o idealnom vremenu spavanja stalno pomiču i mijenjaju.
Kažu da je inteligentnijim osobama potrebno manje sati sna. Nikola Tesla, Leonardo da Vinci i Čelična lady Margaret Thatcher spavali su do četiri sata dnevno jer su tada imali više vremena za rad.
No teoriju da inteligentnijim ljudima treba manje sati sna opovrgavaju navike spavanje Alberta Einsteina. Tvorac teorije relativnosti spavao je čak 11 sati u komadu i govorio da mu san poboljšava maštu.
Vjerujete li da zaista postoji kalkulator spavanja i da je zapravo vrlo lako izračunati koliko sati sna vam treba da biste se dovoljno odmorili?
Ako ste do sada vrijeme spavanja računali kao "moram se probuditi u sedam sati ujutro, spavati osam sati da se dovoljno odmorim, što znači da trebam otići u krevet najkasnije u 23 sata navečer", zaboravite na taj kalkulator.
Prava formula za računanje sna temelji se na fazama spavanja.
Pravo vrijeme za krevet ovisi o fazama spavanja
Spavamo u pet faza, a svaka od njih traje prosječno 90 minuta. Stručnjaci tvrde da nam za namještanje i traženje savršenog položaja treba do 15 minuta, a onda kreću faze spavanja:
1. U prvoj fazi laganog sna pokreti očiju i tijela polako se usporavaju, a često vam se događa da imate osjećaj kao da padate pa se trgnete iz sna. Mozak smanjuje aktivnosti za 50% i tjelesna temperatura je niža.
2. U drugoj fazi sna spavamo malo dublje i malo čvršće nego u prvoj. U toj se fazi moždana aktivnost još više usporava, a pokreti očiju zaustavljaju. Ako vam se nakon što zaspite bljeska pred očima i to je normalno u ovoj fazi sna.
3. Treća faza je ujedno i prva faza dubokog sna. U toj fazi teže nas je probuditi, ali zanimljivo je to da se ovdje povećava rad mozga. Pogađate - ovo je idealna faza da počnete sanjati. U njoj vas mogu probuditi jaki zvukovi poput laveža psa ili alarma, a ako se dogodi da se probudite, moguće je da će biti dezorijentirani nekoliko minuta.
4. Četvrta faza je druga faza dubokog sna. U ovoj fazi moždana aktivnost toliko radi da, ako se u ovoj fazi probudimo, nećemo znati jesmo li nešto sanjali ili se to zaista dogodilo. Ubrzano dišemo, povećava nam se krvni tlak i rad srca. Hodanje u snu događa se upravo u ovoj fazi, a češće je kod djece nego odraslih.
5. REM faza. Zvuči kao najmirnija faza spavanja. I jest jer čovjek u toj fazi zaista izgleda kao da spokojno spava. Ali stanje organizma u REM fazi zapravo je vrlo burno u odnosu na vanjski izgled onoga koji spava.
U ovoj fazi rad srca se naglo povećava, oči se ubrzano kreću lijevo-desno i to čak 50-60 puta u minuti. Tijelo se paralizira, a moždana aktivnost je najveća. Ako nas probude u toj fazi spavanja, sjetit ćemo se sna u najsitnije detalje.
Jeste li čuli za lucidne snove? Oni se događaju upravo u ovoj fazi, koja ujedno traje i najduže.
Zašto su bitne faze spavanja?
Upravo od faza spavanja ovisi hoćemo li se dovoljno odmoriti ili ne. Ako vas budilica, kosilica ili mamin poziv ujutro probudi u nekoj od ovih faza spavanja, osjećat ćete se umorno i pospano, piše perfectadreams.