Foto: Ilustracija/Reddit

Koliko ste poruka jučer poslali preko WhatsAppa? Znate li uopće broj? U svakom slučaju, dodajte to znamenci od 100 milijardi poruka koliko se svaki dan razmjeni preko ove aplikacije u cijelom svijetu. WhatsApp ima 2 milijarde aktivnih korisnika i službeno je rangiran kao najkorištenija mobilna aplikacija za slanje poruka, piše Jutarnji.

Dok je s jedne strane najpopularnija aplikacija na pametnom telefonu, drugi će je prozvati najiritantnijom. O tome svjedoči jedna žustra rasprava na Redditu, u kojem njezini kritičari ističu sljedeće: "WhatsApp mi izaziva tjeskobu, stalno moram biti dostupan. Svi očekuju da odmah odgovorim na poruku, vide da sam online. A sve te grupe u kojima sam prisiljen biti... Dodaju te prijatelji ili rođaci, kolege s posla ili roditelji iz škole. Želiš izaći, ali ne možeš jer će ta prokleta informacija biti svima vidljiva. Ako izađeš, to će vam stvoriti probleme s ljudima..." I tako dalje.

Britanski mediji ovih dana javljaju o novom trendu gdje oni mlađi od 40 godina sve više napuštaju WhatsApp te je mijenjaju s Appleovom aplikacijom iMessage ili drugim sličnima, koje, kako tvrde, funkcioniraju sličnije starim dobrim tekstualnim porukama, znanim kao SMS.

Godinama se vodi bitka između servisa za slanje poruka. SMS-ovi su super, ali vrijeme ih je pregazilo. Nedostaje im puno značajki na koje su nas navikle aplikacije za chatanje na pametnim telefonima, ovisni su o dostupnosti i jačini signala, ne možemo slati poruke dulje od 160 znakova...

No, čini se kako će ih uskoro naslijediti nova usluga - Rich Communication Services (RCS) - kojeg je godinama forsirao Google, a koji kombinira Facebookov Messenger, Appleovu aplikaciju iMessage i WhatsApp u jedinstvenu platformu. RCS razmjena poruka vrlo je slična WhatsAppu, gdje se može odvijati live chat, uključujući multimedijsku podršku, a sve se obrađuje putem podatkovne mreže. Sličan je i Appleov iMessage, no ta je usluga bila rezervirana samo za korisnike iPhonea, piše Jutarnji.

Konačno, nakon godina odupiranja protiv RCS-a, Apple je nedavno najavio da će podrška za moderni standard slanja poruka stići na iPhone u 2024. godini. Apple je najavio promjenu za koju nitko nije očekivao da će se dogoditi bez izravne intervencije regulatora.

Prije svega, valja podsjetiti kako se i prije nekoliko godina pričalo se kako je WhatsAppu odzvonilo, te će ga zamijeniti Signal. To se naravno nije dogodilo. Teško je uopće vjerovati da će WhatsApp s takvim brojkama i navikama korisnika uskoro dobiti zamjenu, no dobro se drži i Appleov iMessage. Koristi ga 1.3 milijarde ljudi, a broj korisnika diljem svijeta skočio je za oko 20 posto između 2021. i 2022.

Britanski The Times tako donosi i svjedočanstva oduševljenih korisnika koji su WhatsApp zamijenili iMessageom ili su pak od prvog dana vjerni toj aplikaciji. Kažu da je korištenje ove apliacije previše je ‘invazivno‘ te da su izloženi stalnom bombardiranje obavijestima.

"Na WhatsApp mi stiže toliko obavijesti da na kraju ne stignem na njih odgovoriti. Zato se osjećam kao loša osoba. WhatsApp mi stvara osjećaj kako gubim privatnost", govore neki od njih.

Doći do egzaktne brojke koliko zapravo vremena mladi Hrvati dnevno provedu na WhatsAppu i s koliko ljudi u prosjeku istovremeno komuniciraju vrlo je kompleksan zadatak, no istraživanje koje su proveli Sebastijan Ivasović i Ivan Burić danas već daleke 2017., možda i najbolje otkriva koliko hrvatski tinejdžeri zapravo vremena provode prikovani za pametne telefone, piše Jutarnji.

Promatralo se deset skupina mladih za vrijeme druženja na javnim mjestima, poput trgova i kafića. Kod deset promatranih skupina, u periodu od dvadesetak minuta zabilježene su 124 pojedinačne upotrebe pametnog telefona. Prosječna zabilježena uporaba pametnog telefona po pojedinačnom sudioniku jest 3,6 puta u 24 minute i 30 sekundi. Osobe oba spola u prosjeku su jednako koristile pametni telefon za vrijeme druženja.

No upravo se u ovakvom načinu "lažnog oglašavanja" krije zamka, poručuje Jan Šnajder profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, te stručnjak za umjetnu inteligenciju, koji već niz godina upozorava na takozvani "teror mrežne umreženosti".

- Sve takve aplikacije na pametnim telefonima, kao i društvene mreže, funkcioniraju na principu emocionalne angažiranosti. Njihovi kreatori računaju na to da korisnici budu u stalnom iščekivanju hoće li im stići neka obavijest ili poruka. Ubrzo postanu ovisni o tome adrenalinu. Ključ je dakle u iščekivanju, stanju konstantne napetosti u kakva nas aplikacije poput WhatsAppa i sličnih planirano redovito dovode - objašnjava Šnajder.

Ovakvo viđenje stvari, zapravo ne čini veću razliku između komunikacije WhatsAppom i one kakve smo imali SMS-om. Princip je isti, razlike su u nijansama.

- Najočiglednija razlika između SMS poruka i aplikacije WhatsApp je u tome što drugospomenuta ima opciju na kojoj možete vidjeti je li vam netko pročitao poruku ili kada je tko bio online. No ne vjerujem kako bi uklanjanjem takvih opcija, stvari bilo bitno povoljnije po mentalno zdravlje korisnika - dodaje znanstvenik.

Jan Šnajder vjeruje da su "manje intenzivne varijacije" WhatsAppa tek još jedan način na koji će Big Tech izvući novac, a da pritom banalizira i otupi oštricu poruke kakvu zagovaraju internacionalni pokreti poput "Attention resistance".

Koncept iza takve ideje otpora jest digitalni minimalizam. Nije riječ o nikakvoj ludističkoj teoriji potpunog odbacivanja tehnologije, već čišćenju od nepotrebnog.

- Tehnologija je tu da nam bude alat. Kada se pred nama pojavi neki problem, onda bi trebali upotrijebiti digitalna rješenja da nam pomognu. No aplikacije i pametni telefoni funkcioniraju drugačije. Oni nam se prvo serviraju, pa se od nas očekuje da njihovoj logici prilagodimo svoj život - vjeruje Šnajder.

Rješenja za navedeni problem ne mogu biti individualna, dodaje. Primjerice, ako zaposlenik neke tvrtke odbaci skinuti aplikaciju koju koriste njegove kolege, u najboljem slučaju neće biti pravovremeno informiran. Ona, po njega gora opcija, vjerojatno jest otkaz.

- Pobijediti ovisnost o aplikacijama kakav je WhatsApp, neće biti moguće riješiti drugim sličnim aplikacijama. To bi značilo rješavati problem koji je stvorila tehnologija dodatnom tehnologijom. Vjerujem da je jedini odgovor kolektivno odbacivanje aplikacija i uređaja koje nas prisiljavaju da budemo stalno umreženi. No kako vrijeme teče, sve manje vjerujem da će se to uistinu i dogoditi - zaključuje Jan Šnajder za Jutarnji.