ZL: Koje su to najznačajnije investicije koje su realizirane na području općine Lobor u proteklih godinu dana?
JEMBRIH: Najveći projekti koji su realizirani odnosili su se na upravo na izgradnju komunalne infrastrukture. Završena je rekonstrukcija nerazvrstane ceste Horvati – Viški, financirana sredstvima EU. Isto tako, završena je prva faza uređenja parkirališta kod mjesnog groblja u Loboru, sufinancirana od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Završili smo i projekt izrade LED rasvjete na potezu Velika Petrovagorska - Petrova Gora koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Završeni su i radovi na sanaciji dvaju klizišta, u Petrovoj Gori, financirano od strane Ministarstva graditeljstva, i u Starom Golubovcu koje je u 2018. godini sufinancirano sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Ove je godine naglasak bio upravo na poboljšanju infrastrukture jer su nam gotove sve ceste na području cijele općine u lošem stanju. Ove godine smo krenuli i završili rekonstrukciju i asfaltiranje nerazvrstanih cesta Pakšeci – Eršeki te Bezaki – Androići, a trenutno su u završnoj fazi radovi na nerazvrstanoj cesti Beljaki - Jakopići, Ulica Josipe Vedrine i Završje Gornje. Izgrađena je i vodoopskrba u Završju Loborskom koju su zajednički financirali Zagorski vodovod i Krapinsko – zagorska županija, a ove godine investicije u vodoopskrbi se nastavljaju na području naselja Šipki. Tu mogu još spomenuti projekt WI – FI koji je u realizaciji. Riječ je o postavljanju javnih pristupnih točaka bežićnom internetu za što je dobiveno 15.000 eura od EU. Bežićnim internetom pokrili smo centar i glavne dijelove najvećih okupljanja. Proraditi bi trebao za oko dva tjedna. 

ZL: Općina Lobor jedna je od deset zagorskih općina koja će graditi novi dječji vrtić. Kada će ti radovi krenuti?
JEMBRIH: Izgradnja dječjeg vrtića najveći je kapitalni projekt na području općine Lobor na kojeg se čeka više od deset godina. Trenutno smo u fazi postupka javne nabave. Otvaranje ponuda je 25. srpnja. Zainteresiranih izvođača imamo i nadam se da ćemo i taj projekt uspješno završiti. Gradnja bi, ako sve bude po planu, trebala početi krajem godine, a završetak vrtića s kompletnom opremom kroz dvije godine. Kapacitet dječjeg vrtića je za 80 –ero djece. 

ZL: Kada smo već kod djece, kakvo je natalitetno stanje i briga od strane Općine za djecu i mlade?
JEMBRIH: U proteklih godinu, ako gledamo od Janina do Janina rodilo se 26 djece i to je neki prosjek. Mogu reći da puno brinemo i izdvajamo za naše mlade. Dajemo potpore za novorođene, sufinanciramo dječje vrtiće i čuvaonice. Ukupno imamo 42 polaznika. Financiramo predškolu i igraonicu za naše najmlađe koja od ove godine radi cijelo ljeto, jer je bilo puno interesa, a osnovnoj školi pomažemo kroz različite donacije i projekte, u iznosu od oko 250 tisuća kuna. Od škole u prirodi, zamjeni stolarije na PŠ Petrova Gora, poklona za prvašiće, za sv. Nikolu, edukacijskom materijalu, u sufinanciranju maturalnog putovanja, prijevoza učenika itd. Od iduće školske godine u loborskoj osnovnoj školi počinje s radom i Glazbena škola, a Općina se uključila s nabavkom instrumenata. Stipendiramo također 10 učenika i 10 studenta, a sufinanciramo i smještaj učenika u učeničkim domovima. Moram napomenuti da je Općina dosada kupovala knjige, radne bilježnice i materijal za učenike s područja svoje općine bez obzira koju školu pohađali, no, od ove godine uključili su se u država u kupnji udžbenika i Županija s 50% u nabavci obveznih radnih bilježnica. Preko LAG-a Zeleni bregi prijavili smo i projekt uređenja dječjeg igrališta kod Plavog doma u Vinipotoku, koji obuhvaća uređenje ograđenog igrališta, parkirališta i ugibališta za autobuse te postavljanje autobusnih kućica.

ZL: Osim dječjeg vrtića, koji su to projekti još u planu?
JEMBRIH: Jedan od većih kapitalnih projekata nam je preseljenje nogometnog igrališta iz Cukovca u centar Lobora. Napravili smo elaborat koji je na ocjenjivanju u Županiji i nakon što dobijemo njihovu potvrdu možemo krenuti u pregovore s vlasnicima za otkup zemljišta i izradu projektne dokumentacije, a nakon toga i na natječaje za dobivanje sredstava. Nekoliko projekata imamo prijavljenih na raznim natječajima, a za koje se nadamo da ćemo dobiti sredstva. To je projekt sanacije općinske zgrade u tzv. Kulturni centar koji je prijavljen na mjeru 7.4.1. To je nam jako važan projekt, posebice jer je sama zgrada derutna i potrebna joj je kompletna rekonstrukcija. Zgrada bi išla u dogradnju, pa bi se na katu smjestile općinske prostorije, a u prizemlju bi bio Kulturno – turistički centar i prostor za udruge. Krećemo i u izradu strategije turizma jer želimo pokrenuti vjerski turizam s obzirom na bogatu povijest i vrijednost Svetišta Majke Božje Gorske, kojeg planiramo uklopiti i s ostalim prirodnim ljepotama koje Lobor ima. U planu je razvoj i nastavak poučne staze prema Cukovcu i izvorištu Zagorskog vodovoda. Isto tako u postupku smo izrade eloborata za postavljanje spomen obilježja poginulim loborskim braniteljima na mjesnom groblju u Loboru.

ZL: Građani se žale na lošu županijsku cestu od Vinipotoku prema Loboru, koja je puna klizišta i rupa. Imate li nove informacije kada bi ona došla na red?
JEMBRIH: To je jedan od najvećih problema, loša županijska cesta, koja je puna udarnih rupa. Što se tiče njezine rekonstrukcije mi smo sada samo na razgovorima sa ŽUC-om. Imamo obećanje od strane ravnatelja da će se krenuti s realizacijom odvodnje na toj županijskoj cesti, a rekonstrukcija zavoja kod Gljaja i njezina sanacija još ne. No, nadamo se da će ŽUC iznaći sredstva jer je toj cesti potrebna hitna sanacija. No, ono što će se sigurno ići u realizaciju ove godine je sanacija klizišta u Vojnovcu koje uz ŽUC sufinanciraju Hrvatske vode. Mi sami nastavljamo s komunalnim akcijama na održavanju naših nerazvrstanih i makadamskih cesta, ali i putova koja idu na poljoprivredna zemljišta. Trudimo se da bude što manje zapuštenog zemljišta. Tu veliku ulogu odrađuje poljoprivredni redar koji na području općine radi dva dana u tjednu i ima dobru suradnju s mještanima. No,
probleme nam stvaraju neriješeni imovinsko – pravni odnosi, pa je često teško doći do vlasnika zapuštenih zemljišta, a dodatne zavrzlame imamo ako su korisnici Centra za socijalnu skrb.