Nezakonito prodali plinsku mrežu varaždinskom Termoplinu?
Susjedne općine Radoboj, Mihovljan i Novi Golubovec na Općinskom vijeću i poglavarstvu donijele su odluku o prodaju plin
Susjedne općine Radoboj, Mihovljan i Novi Golubovec na Općinskom vijeću i poglavarstvu donijele su odluku o prodaju plinske mreže na svom području, na dijelu gdje je distributer plina krapinsko poduzeće Krakom, novom poduzeću, Termoplinu iz Varaždina.
Odluku o prodaji svoje plinske mreže prvo je donijela općina Radoboj, a nakon što se složilo Vijeće i poglavarstvo raspisan je natječaj. Svoju ponudu dao je Termoplin iz Varaždina, kome je plinska mreža prodana za 1.600.000 kuna, a ovih dana na adresu općine Radoboj stigao je i prijedlog ugovora. Sredstva od prodaje plinske mreže Radoboj će uložiti u izgradnju gospodarske zone.
Kako je krapinski Krakom dosad bio distributer plina i njima je dana ponuda, no Krakom nije pokazao zanimanje. - Odlučili smo prodati plinsku mrežu jer plin ´po novom´ spada pod Zakon o energetici u kojem mi kao jedinica lokalne samouprave nemamo nikakvog interesa da budemo vlasnici, pošto nemamo stručnih ljudi. Nemamo utjecaja na distributera, a cijene ovise o njemu - objasnio je radobojski načelnik Anđelko Topolovec.
Općini Novi Golubovec na raspisanom natječaju jedini se javio Termoplin iz Varaždina koji je plinsku mrežu kupio za oko 270 tisuća kuna. Mihovljan je također na Poglavarstvu donio odluku o prodaji plinske mreže istom distributeru, varaždinskom Termoplinu u vrijednosti 1.150.000 kuna.
Pelin: ´Mreža je Krakomova´
Varaždinski Termoplin dioničko je društvo koje se bavi opskrbom plina, toplinske energije i održavanjem sistema za distribuciju plina i jedan je od vodećih u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ima 38 distributera plina i taj se broj nastoji smanjiti. Zbog toga je i varaždinski Termoplin počeo otkupljivati poslovne udjele od lokalnih jedinica koje su pokazale zanimanje za prodaju. Otkupljen je udio u novomarofskom distributeru, te u konjščinskom Komunalcu udio od 66,36%. Njihov je cilj stvoriti vodeću ulogu među distributerima prirodnog plina na području SZ Hrvatske. Termoplin sada ima 1200 kilometara plinovoda, a prodaje 110 milijuna kubika plina. Većinski vlasnik Termoplina je Grad Varaždin.
Direktor Krakoma Stjepan Pelin pak tvrdi kako plinska mreža koju su ove tri jedinice lokalne samouprave odlučile prodati nije u njihovom vlasništvu, već u vlasništvu Krakoma.
- Krakom distribuira plin na području Krapine, općina Đurmanec, Petrovsko i Jesenje te također na području triju općina Radoboj, Mihovljan i Golubovec, koje prodaju nešto što nije njihovo. Nema razloga da kupujemo nešto što već je naše. Izgradnja plinske mreže na području tih općina započela je 90 - ih godina, završila krajem 98.´, 99´. g. Završetkom plinske mreže i dobivanjem uporabne dozvole te su općine svojom odlukom ovlastile Krakom o obavljaju distribucije plina - rekao je direktor Krakoma Stjepan Pelin.
- Prema tim odlukama Krakom i dandanas distribuira plin, opskrbljuje potrošače, kao i industriju, ustanove, škole i dr. Pitanje vlasništva plinske mreže na području tih općina, izuzev grada Krapine, ostala je neriješena uz napomenu da je na području Krapine vlasnik mreže Krakom, jer se plinofikacija u Krapini obavljala u razdoblju 1978. do 1999.g. Neriješen status tih triju općina proizlazi iz toga razloga što je financiranje izgradnje plinske mreže obavljano na način da su se sklapali ugovori s korisnicima, tj. kućanstvima direktno s Krakomom koji je bio i izvođač radova - objašnjava direktor Pelin.
Neriješeni odnosi
- Istovremeno, određeni dio izgradnje plinske mreže sufinancirao je Krakom iz razloga što prema profitabilnoj kalkulaciji nije bilo dovoljno potrošača da bi se pokrili troškovi izgradnje plinske mreže na području pojedine općine. Prema ugovoru koji su sklapali s novonastalim općinama (prema Zakonu o lokalnoj samoupravi iz 1993. g. kada su formirane nove općine) Krakom je bio izvođač radova, a općine su ovjeravale stupanj izvedivosti radova pri čemu nisu bili rješavani vlasnički odnosi. Završetkom izgradnje plinske mreže Krakom postaje distributer na području svake od navedenih JLS i obavlja djelatnost distribucije pri čemu preuzima obvezu kompletnog održavanja plinske mreže ( kvarovi, zamjena plinomjera, plaćanje premije osiguranja za navedene plinske mreže i dr. ) - rekao je Pelin.
- S obzirom na neriješeni vlasnički odnos u poslovnim knjigama Krakoma navedene plinske mreže vode se kao mreže s neriješenim statusom, izvan bilančno (nisu u imovini i nisu kao takve evidentirane u temeljnom kapitalu društva). - Donošenje odluke o prodaji plinske mreže na području Radoboja, Mihovljana i Novog Golubovca je ishitreno. Unatoč pismenim upozorenjima od strane Krakoma o svim navedenim činjenicama te o tome da u nekim plinskim mrežama Krakom ima udjele (u smislu nedovoljne naplaćenosti izgradnje plinske mreže) te općine svojataju vlasništvo nad navedenom mrežom, a iz vlastitih općinskih proračuna nisu uopće sudjelovale u izgradnji plinske mreže. Upozorili smo i Termoplin, no oni su se također oglušili - objasnio je Pelin.
Općine nemaju dokaze o vlasništvu
- Općine Radoboj, Novi Golubovec i Mihovljan nemaju nikakvog dokumenta na temelju čega bi mogle tvrditi da je plinska mreža njihova, nema je ni u gruntovnom, ni u katastru. To što nije u temeljnom kapitalu Krakoma, automatski smatraju da je njihovo vlasništvo. Oni su gledali samo novac kojim bi napunili općinski proračun - smatra Pelin. - Ti odnosi se još uvijek mogu riješiti na miran i korektan način te ih ovim putem još jednom pozivamo na suradnju, a u protivnom bit ćemo prisiljeni vlasništvo i naša prava nad navedenom plinskom mrežom ostvariti putem nadležnog suda - završio je direktor Krakoma.
Odluku o prodaji svoje plinske mreže prvo je donijela općina Radoboj, a nakon što se složilo Vijeće i poglavarstvo raspisan je natječaj. Svoju ponudu dao je Termoplin iz Varaždina, kome je plinska mreža prodana za 1.600.000 kuna, a ovih dana na adresu općine Radoboj stigao je i prijedlog ugovora. Sredstva od prodaje plinske mreže Radoboj će uložiti u izgradnju gospodarske zone.
Kako je krapinski Krakom dosad bio distributer plina i njima je dana ponuda, no Krakom nije pokazao zanimanje. - Odlučili smo prodati plinsku mrežu jer plin ´po novom´ spada pod Zakon o energetici u kojem mi kao jedinica lokalne samouprave nemamo nikakvog interesa da budemo vlasnici, pošto nemamo stručnih ljudi. Nemamo utjecaja na distributera, a cijene ovise o njemu - objasnio je radobojski načelnik Anđelko Topolovec.
Općini Novi Golubovec na raspisanom natječaju jedini se javio Termoplin iz Varaždina koji je plinsku mrežu kupio za oko 270 tisuća kuna. Mihovljan je također na Poglavarstvu donio odluku o prodaji plinske mreže istom distributeru, varaždinskom Termoplinu u vrijednosti 1.150.000 kuna.
Pelin: ´Mreža je Krakomova´
Varaždinski Termoplin dioničko je društvo koje se bavi opskrbom plina, toplinske energije i održavanjem sistema za distribuciju plina i jedan je od vodećih u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ima 38 distributera plina i taj se broj nastoji smanjiti. Zbog toga je i varaždinski Termoplin počeo otkupljivati poslovne udjele od lokalnih jedinica koje su pokazale zanimanje za prodaju. Otkupljen je udio u novomarofskom distributeru, te u konjščinskom Komunalcu udio od 66,36%. Njihov je cilj stvoriti vodeću ulogu među distributerima prirodnog plina na području SZ Hrvatske. Termoplin sada ima 1200 kilometara plinovoda, a prodaje 110 milijuna kubika plina. Većinski vlasnik Termoplina je Grad Varaždin.
Direktor Krakoma Stjepan Pelin pak tvrdi kako plinska mreža koju su ove tri jedinice lokalne samouprave odlučile prodati nije u njihovom vlasništvu, već u vlasništvu Krakoma.
- Krakom distribuira plin na području Krapine, općina Đurmanec, Petrovsko i Jesenje te također na području triju općina Radoboj, Mihovljan i Golubovec, koje prodaju nešto što nije njihovo. Nema razloga da kupujemo nešto što već je naše. Izgradnja plinske mreže na području tih općina započela je 90 - ih godina, završila krajem 98.´, 99´. g. Završetkom plinske mreže i dobivanjem uporabne dozvole te su općine svojom odlukom ovlastile Krakom o obavljaju distribucije plina - rekao je direktor Krakoma Stjepan Pelin.
- Prema tim odlukama Krakom i dandanas distribuira plin, opskrbljuje potrošače, kao i industriju, ustanove, škole i dr. Pitanje vlasništva plinske mreže na području tih općina, izuzev grada Krapine, ostala je neriješena uz napomenu da je na području Krapine vlasnik mreže Krakom, jer se plinofikacija u Krapini obavljala u razdoblju 1978. do 1999.g. Neriješen status tih triju općina proizlazi iz toga razloga što je financiranje izgradnje plinske mreže obavljano na način da su se sklapali ugovori s korisnicima, tj. kućanstvima direktno s Krakomom koji je bio i izvođač radova - objašnjava direktor Pelin.
Neriješeni odnosi
- Istovremeno, određeni dio izgradnje plinske mreže sufinancirao je Krakom iz razloga što prema profitabilnoj kalkulaciji nije bilo dovoljno potrošača da bi se pokrili troškovi izgradnje plinske mreže na području pojedine općine. Prema ugovoru koji su sklapali s novonastalim općinama (prema Zakonu o lokalnoj samoupravi iz 1993. g. kada su formirane nove općine) Krakom je bio izvođač radova, a općine su ovjeravale stupanj izvedivosti radova pri čemu nisu bili rješavani vlasnički odnosi. Završetkom izgradnje plinske mreže Krakom postaje distributer na području svake od navedenih JLS i obavlja djelatnost distribucije pri čemu preuzima obvezu kompletnog održavanja plinske mreže ( kvarovi, zamjena plinomjera, plaćanje premije osiguranja za navedene plinske mreže i dr. ) - rekao je Pelin.
- S obzirom na neriješeni vlasnički odnos u poslovnim knjigama Krakoma navedene plinske mreže vode se kao mreže s neriješenim statusom, izvan bilančno (nisu u imovini i nisu kao takve evidentirane u temeljnom kapitalu društva). - Donošenje odluke o prodaji plinske mreže na području Radoboja, Mihovljana i Novog Golubovca je ishitreno. Unatoč pismenim upozorenjima od strane Krakoma o svim navedenim činjenicama te o tome da u nekim plinskim mrežama Krakom ima udjele (u smislu nedovoljne naplaćenosti izgradnje plinske mreže) te općine svojataju vlasništvo nad navedenom mrežom, a iz vlastitih općinskih proračuna nisu uopće sudjelovale u izgradnji plinske mreže. Upozorili smo i Termoplin, no oni su se također oglušili - objasnio je Pelin.
Općine nemaju dokaze o vlasništvu
- Općine Radoboj, Novi Golubovec i Mihovljan nemaju nikakvog dokumenta na temelju čega bi mogle tvrditi da je plinska mreža njihova, nema je ni u gruntovnom, ni u katastru. To što nije u temeljnom kapitalu Krakoma, automatski smatraju da je njihovo vlasništvo. Oni su gledali samo novac kojim bi napunili općinski proračun - smatra Pelin. - Ti odnosi se još uvijek mogu riješiti na miran i korektan način te ih ovim putem još jednom pozivamo na suradnju, a u protivnom bit ćemo prisiljeni vlasništvo i naša prava nad navedenom plinskom mrežom ostvariti putem nadležnog suda - završio je direktor Krakoma.