Zanimljivo je kako u životu često zanemarimo one stvari koju bi nam trebale biti najvažnije. One uključuju našu prehranu, koliko spavamo i kako se nosimo sa stresom. Zanimljiva je činjenica koja kaže kako su ljudi jedini sisavci na planetu koji svojevoljno odgađaju san. Iako je to nekad potrebno kako bi mogli obaviti što moramo, ako to radimo prečesto može nam samo naškoditi. Uz fizičku aktivnost, san i odmor su jednako važni kako bi se tijelo moglo efikasnije oporaviti i to je vrlo važno znati.

Kao i u svemu, tako je i kod povećanja aktivnosti i vježbanja najteži dio sam početak. Nije uvijek lako naći motivaciju, ali ona je uistinu najvažnija u gotovo svemu što radimo. Važno ju je pronaći iz bilo kojeg izvora, a on mogu biti i neke osobe i sportaši koje pratimo i volimo gledati koristeći stranice kao recimo ove na linku za bet365. Kao još jedan oblik motivacije možda vam pomogne i naš popis koji prikazuje razne korisne utjecaje koje aktivnost može imati na vaše tijelo, ali i um. Neke od njih ste znali i prije, ali neki vas možda iznenade.

Povećanje energije

Vježbanje i aktivnost povećavaju potrošnju energije, ali i produktivnost te fokus. Kao rezultat svakodnevne aktivnosti, osoba će stvoriti svojevrsnu naviku odlučivanja za solucije koje zahtijevaju fizičku aktivnost. Primjerice, kada je riječ o izboru između dizala i stepenica, osoba koja je često fizički aktivna neće imati nikakvih problema odlučiti se za stepenice, a to će biti odlična rekreacija i aktivnost iako se niti ne radi o planiranom vježbanju. Povećanjem energije rekreaciju je moguće naći u svemu, bez da uopće razmišljamo o tome koliko nam koristi tijelu.

Bolji san

Fizička aktivnost nam može omogućiti kvalitetniji san i povećati trajanje istoga. To može na razne načine koristiti našem tijelu i dugoročnom zdravlju. Iako ne postoji određena količina sna kojoj trebamo težiti jer to ovisi od osobe do osobe, velika većina ljudi najviše profitira nakon šest do devet sati sna. Ovdje se može primijeniti ona misao kako je kvaliteta puno važnija od kvantitete.

Kontrola stresa

Svakodnevna fizička aktivnost može pomoći kod kontroliranja stresa. To se postiže otpuštanjem endorfina (hormona sreće), ali i tehnikom odvlačenja pažnje gdje jednostavno ne razmišljamo o drugim stvarima dok vježbamo ili radimo nešto jer smo okupirani time. Kao što smo rekli, aktivnijim životom bolje spavamo, a san je također važan u kontroliranju stresa. Vježbanjem je moguće na neki način kontrolirati dijelove našeg mozga koji nam pomažu u racionaliziranju nekih zamršenih situacija što će nam pomoći da se bolje nosimo s raznim oblicima pritiska.

Izgled tijela

Mnogima je glavni razlog vježbanja kako bi bili fizički privlačniji. U tome nema ništa loše jer upravo je to još jedna od pogodnosti svakodnevne aktivnosti. Kada smo zadovoljni svojim izgledom povećava nam se samopouzdanje i osjećamo se puno ugodnije u raznim situacijama.

Smanjen rizik od bolesti

Aktivnost je jedan od najmoćnijih oblika smanjivanja rizika od bolesti, a ne zahtijeva unošenje nikakvih lijekova i preparata. Čak i oni koji već boluju od nekog tipa bolesti kao što je šećerna bolest, redovnom aktivnošću mogu kontrolirati njezine različite čimbenike.

Preporučena dužina vježbe

Mnogi će stručnjaci i osobe koje se bave vježbanjem preporučiti slično vrijeme vježbe svaki dan, a ono će biti u periodu od oko sat vremena dnevno za one koji žele postići odlične rezultate. Za osobe koje žele biti aktivne bez neke pretjerane potrebe da budu sportaši ili nešto više, do 150 minuta tjedno je sasvim normalna količina vježbe i aktivnosti za njih. Također, za ovaj drugi tip osoba, aktivnost ne mora uključivati strogo planirane vježbe kao trčanje, sklekovi, trbušnjaci i slično, već je i obična šetnja te ranije spomenuto korištenje stepenica sasvim dobar oblik aktivnosti.