Općinski vijećnik Stubičkih Toplica i bivši kandidat za načelnika Općine, Roman Rogović, tužio je svog bivšeg protukandidata, aktualnog načelnika Stubičkih Toplica, Josipa Beljaka, zbog objava koje je Beljak pisao na Facebooku. Glavna i javna rasprava na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, zaključena je 23. studenog 2022. godine, a sud je svoju presudu donio ovog petka, 30. prosinca.

Rogović je, naime, Beljaka tužio jer, kako je naveo u tužbi, smatra da je Beljak objavama na društvenoj mreži Facebook od 21. svibnja 2021. godine do 22. svibnja 2021. godine u 10:00 sati, te dana 23. svibnja 2021. godine u 10:10 sati, povrijedio njegovo pravo na jednako postupanje na način da je javno poticao na njegovu diskriminaciju na osnovi rođenja, podrijetla, odnosno nacionalnog i socijalnog podrijetla, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, obrazovanja i društvenog položaja.

Naime, kako stoji u javno objavljenom obrazloženju sudske presude, Rogović je podnio tužbu u kojoj je naveo da je on ugledni poduzetnik s prebivalištem u Stubičkim Toplicama, gdje radi i živi sa svojom obitelji te aktivno sudjeluje u političkom i društvenom životu općine, počevši od donacija školama, općini i potrebitima pa do otvaranja radnih mjesta za stanovnike općine. Osim socijalnog djelovanja, navodi Rogović, na proteklim se lokalnim izborima aktivirao na način da se kandidirao za načelnika općine Stubičke Toplice te za općinskog vijećnika.

Rogović je u tužbi podsjetio da je „Ustavom Republike Hrvatske (čl. 45. Ustava RH) i Zakonom o lokalnim izborima (čl. 2.) zajamčeno pravo svakog građanina birati i biti biran, zbog čega nitko ne bi trebao biti izvrgnut diskriminaciji“. Naveo je i da je Beljak također bio kandidat na prošlim lokalnim izborima te da je za vrijeme kampanje „svojim objavama na Facebooku kontinuirano poticao na diskriminaciju tužitelja na temelju rođenja, podrijetla, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, obrazovanja i društvenog položaja.“

Naime, Beljak je u razdoblju od 21. do 23. svibnja 2021. godine na Facebooku objavljivao sljedeće objave, koje Rogović smata diskriminatornima:

1. "...Dok sam ja živ, općinu nam sigurno neju vodili Peđi Grbini, Dončići, Kristići, Gospodarići ili Rogovići... Nitko nema naše Toplice više rada od nas kaj sme tu od navek! " (objavljeno 21.svibnja 2021. godine).

2."GROSSEN DIREKTOR" ROMAN ROGOVIĆ - ”bečki mesija i spasitelj”, sam kaže kako je imao problema sastaviti listu. Nisam iznenađen. Birao je ljude po psihološkom profilu s kojima može manipulirati jer s obzirom da je prvo imao problema sa školovanjem pa je kasnije u kratkom roku završio nekoliko fakulteta..."

3. "...jedan (1) od trinaest (13) poslovnih subjekata s kojima je veliki "Diša" povezan (doduše otprilike 5 ih je propalo do sad) Sve firme koje su u sudskom registru povezane su na slici. Al zanimljivi su im nazivi tih firmi, čovjek voli latinski:

1. Beati d.o.o. - lat. beati possidentes srećni su oni koji imaju, blago onima koji imaju.

2. Pecunisa d.o.o. - lat. Pecunia - novac

3. Immensus j.d.o.o. - lat. Immensus - neizmjeran, beskrajan, bezgraničan,

ogroman..." (objavljeno 22. svibnja 2021. godine u 10:00 sati)

4. "...I za kraj hoćeju me prikazati mrziteljem dotepencov..." (objavljeno 23. svibnja 2021. godine u 10:10 sati).

Rogović je u tužbi ustvrdio kako smatra da su u navedenim objavama čvrsto sadržani elementi poticanja na diskriminaciju na temelju podrijetla i rođenja, stoga je tražio od suda deklaratorno utvrđenje da je Beljak javno poticao na diskriminaciju Rogovića po osnovi rođenja, podrijetla, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, obrazovanja i društvenog položaja te je posljedično tražio dosudu novčane naknade u visini od 5.500,00 kuna, kao i nadoknadu troškova sudskog postupka u iznosu od 8.437,50 kuna, dakako, plus zatezne kamate.

U odgovoru na tužbu, Beljak je osporavao osnovu i visinu tužbe. Priznao je da su objave navedene u tužbi objavljene na društvenoj mreži Facebook od 21.do 23. svibnja, a objavljeni su u sklopu političke utakmice dvaju kandidata za dužnost načelnika općine. Naveo je da ni Kazneni zakon ne poznaje odgovornost za djela protiv časti i ugleda kada su objavljeni radi obavljanja političke ili druge javne djelatnosti. Također, ustvrdio je i da Europski sud za ljudska prava također u svojim presudama definira granice prihvatljive kritike glede političara širima jer podliježu strožoj kritici riječi.

Isto tako, Beljak je naveo i kako je Rogović na svojem Facebook profilu za njega napisao da je "podivljali alkos " i "parazitni alkoholičar". Nadalje, Beljak je naveo i da Rogović nije dokazao pravo na novčanu naknadu ni stoga što nije podnio medicinsku dokumentaciju ili druge dokaze koji bi opravdali novčanu naknadu. Također, Beljak je u odgovoru na tužbu naveo i da su njegove objave na Facebooku uslijedile nakon što je Rogović izgubio u prvom krugu lokalnih izbora koji su se održali 16. svibnja 2021., odnosno, objavljene su 21. i 23. svibnja i time nisu stavile u nepovoljniji položaj tužitelja jer više formalno nije sudjelovao u izbornoj utakmici.

Na koncu, sud je ovog petka odbacio Rogovićevu tužbu protiv Beljaka. Čak štoviše, presudio je da Rogović sad mora Beljaku nadoknaditi troškove sudskog postupka i odvjetničkih usluga u iznosu od 8.437,50 kuna. No, riječ je prvostupanjskoj presudi na koju se obje strane imaju pravo žaliti u roku od 15 dana nadženom županijskom sudu.

„U ovome postupku utvrđeno je da su objave na društvenoj mreži Facebook objavljene u vrijeme kada tužitelj više nije sudjelovao u izbornoj utakmici i stoga nije mogao biti stavljen u nepovoljniji položaj od položaja tuženika u izboru za općinskog načelnika. Naime, objave su objavljene 21-23. svibnja, a prvi krug izbora za načelnika općine održavao se 16. svibnja i toga dana je tužitelj završio s izbornom utakmicom. U drugi krug izbora za općinskog načelnika ušli su tuženik i treća osoba.

Nadalje, osnove po kojima se tužitelj smatra diskriminiranim, po mjestu rođenja (inozemstvo), socijalno podrijetlo (bolji socijalni status), po osnovi obrazovanja (završeno više škola), političkog uvjerenja, nisu bile uvedene kao formalni kriteriji u izbornoj utakmici, a što bi bilo protivno i drugim propisima u Republici Hrvatskoj. Zakon o lokalnim izborima sadrži propis po kojem na lokalnim izborima mogu aktivno sudjelovati ( biti birane) punoljetne osobe s prebivalištem na području dotične lokalne jedinice. Provedeni postupak pokazao je da se kandidati u izbornoj utakmici, pa i kada ista formalno prestane, "časte epitetima" kojima nastoje diskreditirati protivnika kao osobu i prelaze granice unutar koji bi trebalo voditi političku borbu za naklonost birača i podršku određenom političkom programu, što je aktualno izraženo u političkom životu Hrvatske, iako odbojno mnogim biračima. Ulazak u politički život, dakle, podrazumijeva i takvu mogućnost.

Temeljem iznijetoga, sud ne nalazi osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je isti objavama tuženika na društvenoj mreži Facebook bio diskriminiran po bilo kojoj zakonskoj osnovi te stoga ne postoje ni osnove za dosudu pravične novčane naknade (nije ni dokazivana osnova za novčanu naknadu).“, navodi se u obrazloženju presude.