Kandidati Amsterdamske koalicije za izbore za Europski parlament danas su posjetili Zagorje. Nakon druženja s građanima na sajmu u Zlataru, u Krapini su održali konferenciju za novinare, na kojoj su na temu europskih izbora govorili Anka Mrak – Taritaš (GLAS), 12. na listi Amsterdamske koalicije, Jozo Radoš (GLAS), aktualni zastupnik u EU parlamentu, 2. na listi koalicije te Diana Topčić – Rosenberg (GLAS), 7. na listi Amsterdamske koalicije.

Da Amsterdamska koalicija, koju čini 7 stranaka, zagovara najžešće proeuropske politike, istaknula je Anka Mrak – Taritaš. - Cijelu svoju kampanju baziramo na činjenici da Europa nije savršen projekt, ali nije ni završen projekt i mi želimo graditi dalje Europu. Vidimo budućnost Hrvatske na način da Hrvatska ide ruku pod ruku s EU. Živimo na vrlo nemirnom kontinentu i zaboravljamo da smo kroz protekle godine dobili smo mir, blagostanje, mogućnost da se naša djeca kvalitetno školuju, dobili smo zaštitu ljudskih prava i to su vrijednosti koje niti u jednom trenutku ne trebamo zaboraviti. S druge strane su oni koji nemaju problem imati žilet žicu i te vrijednosti žele rušiti – napomenula je Mrak – Taritaš dodavši da Amsterdamska kolacija želi da Hrvatska bude otvorena, slobodna zemlja, u okviru Europske unije te upozorila na važnost izlaska građana na europske izbore. - Europski izbori kod nas su oni gdje je vrlo niska izlaznost. Ovo su nam drugi pravi izbori, imali smo one jedne pokusne, i koristimo priliku da ukažemo građanima da biraju kandidate s liste imenom i prezimenom, koji će zastupati njihove interese u Europskom parlamentu, interese i radnika i studenata i učenika. Nije svejedno tko će sudjelovati i glasati za pojedine direktive jer treba imati na pameti da se 75 posto propisa donosi u Europskom parlamentu, a mi ih samo implementiramo u svoje zakonodavstvo – naglasila je Mrak – Taritaš.

Upozorila je da je Hrvatska, kada se ocjenjuje prema statusu ljudskih prava, na samom dnu. – Vladajući se oko toga uopće ne uzbuđuju i to im je normalno. Nama u Amsterdamskoj koalciji i nama u GLAS – u to nije normalno, mi ćemo uvijek zastupati prava žena, djece, prava slabijih, manjina, jednako u Hrvatskoj i EU. Budućnost Hrvatske vidimo na način da gradimo dalje institucije EU i zaista slikovito želimo ići ruku pod ruku zajedno u jednu budućnost, jer vidimo budućnost EU i nadalje kao neku gdje možemo ostvariti sva svoja prava, mogućnosti osobnog napretka i blagostanja i kroz obrazovanje i kroz rad – zaključila je Anka Mrak – Taritaš.

Jozo Radoš osvrnuo se na pitanje decentralizacije, istaknuvši da bi trebalo decentralizirati korištenje fondova. - U Hrvatskoj korištenje fondova ide preko središnjih vlasti, tako da jedinice reginonalne i lokalne samouprave nemaju mogućnost samostalnog pristupa fondovima, ovise o tome kojim tempom djeluju središnje državne vlassti. To ne bi trebalo biti tako. Dio fondova bi se trebao spustiti na niže razine i tada bi Hrvatska imala i veću iskorištenost fondova, spuštanjem tih fondova na niže razine sigurno bi došlo do njihovog boljeg i ravnomjernijeg iskorištavanja. To ćemo nastojati zagovarati unutar EU. Osobito je važno da je naš stav da bi se za timske male projekte za ruralna mala područja trebali napraviti programi i projekti bez velike birokoracije, sami po sebi razumljivi, kao što je izgradnja lokalnih vodovoda, rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, dječjih igrališta i na takve dijelove EU fondova bi JLS mogle pristupiti izravno, bez utjecaja središnje države – napomenuo je Radoš, dodajući da se uglavnom govori o decentraliziranim, kohezijskim fondovima, a premalo o centraliziranim fondovima, koji nisu distribuirani na razine država članica već članice na te fondove apliciraju. - Postoji puno takvih fondova, a naša je javnost vrlo malo upoznata s njihovim korištenjem, pa treba dići razinu svijesti medija i korisnika fondova o toj mogućnosti. To su sve prilike koje stoje pred nama – istaknuo je Radoš.

Diana Topčić – Rosenberg napomenula je da se ona u EU parlamentu želi zalagati za djecu. – Europskoj uniji trebalo bi biti svejedno da li su neka djeca rođena u Zlataru, Krapini, Rijeci, Zagrebu ili Amsterdamu, međutim nije svejedno. U Europskoj uniji živi 25 milijuna djece koja su na razini siromaštva, u Hrvatskoj između 200 i 300 tisuće djece smatra se siromašnom djecom. Još uvijek je u Hrvatskoj prisutna situacija da djeca koja imaju poteškoće u razvoju moraju skupo plaćati da bi došla u situaciju da mogu dobiti usluge koje su im potrebne, naležna ministarstva ugovaraju socijalne usluge po različitim cijenama, ovisno gdje se ta usluga pruža, pa npr. sat logopeda kojeg financira Ministarstvo demografije u Zagrebu košta 125 kuna, a istog tog logopeda u Splitu 25 kuna. To je nedopustivo. U EU parlamentu se trenutno vodi bitka oko proračuna za iduće programsko razdoblje i između ostalog, jedna od tema koje treba nametnuti oko tog proračuna je da djeca s rizikom siromaštva postanu jedan od prioriteta fondova EU, i to je dio bitke koje bih ja kao osoba koja se javno deklarira kao zaštitnik prava djece bila dio – zaključila je Topčić – Rosenberg.