U dvorcu Miljana u Zagorskim Selima danas se održava Nacionalni susret nezavisnih u organizaciji Udruge nezavisnih, koja okuplja nezavisne gradonačelnike, načelnike i vijećnike s područja RH. U sklopu susreta održana je panel rasprava na temu 'Kulturna baština u funkciji razvoja turizma', u kojoj su sudjelovali ministar turizma Gari Cappelli, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar financija Zdravko Marić, ministar za gospodarski razvoj i tehnologiju u Vladi Republike Slovenije Zdravko Počivalšek, župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar, Ninoslav Dusper iz Urbanističkog instituta Hrvatske, Miroslav Dragičević iz Horwath HTL te vlasnik dvorca Miljana Dragutin Kamenski.

Sve sudionike na početku panel rasprave pozdravili s načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak kao i Goran Aladić, predsjedavajući Udruge nezavisnih te domaćin Dragutin Kamenski.

Prema podacima dobivenim u anketama, oko 12,5 % turista izjasnilo se da u Hrvatsku dolazi zbog kulturnog turizma, istaknuo je ministar turizma Gari Capelli i dodao je, isto tako, da čak 40% ljudi u svojim putovanjima Hrvatskom obavezno posjeti neki kulturni sadržaj. – Evo, mogu spomenuti neke primjere koje svjedoče da je kultura dosta jak pokretač razvoja turizma. Tako je Muzej Apoksimena na Malom Lošinju na taj otok privukao 30 tisuća gostiju, a tvrđava na Klisu, zbog nekoliko snimljenih filmova na tom prostoru, od nekoliko tisuća posjetitelja došao je na 70 tisuća posjetitelja – naglasio je Capelli dodajući da uz dobru gastronomiju i sve ostalo što Hrvatska nudi, kulturni turizam može još više jačati.

Zdravko Počivalšek, slovenski ministar gospodarskog razvoja i tehnologije, na panelu je prepričao iskustvo svoje zemlje kada je u pitanju razvoj kulturnog turizma. Istaknuo je kako Slovenija ima novu strategiju održivog razvoja u razdoblju 2017-2021 u kojoj je jedan od glavnih faktora upravo kultura. - Smatramo da je to pravi temelj za našu promociju. Mi promoviramo našu destinaciju kao destinaciju aktivnog zdravlja s pet zvjezdica, kulturni turizam potičemo u sve većoj mjeri. Sada nam kulturni turizam donosi oko 20 % ukupnog prihoda od turizma – objasnio je slovenski ministar Počivalšek uz riječi da se turizam u Sloveniji razlikuje od onoga u Hrvatskoj jer ljudi u njihovu državu ne dolaze na dugi period ili na odmor, nego na kratke boravke od tri do četiri dana. Kulturni turizam je, dodao je Počivalšek, temelj slovenske turističke promocije u sljedeće dvije godine, a smatra kako bi kroz dogledno vrijeme mogao nositi jednu trećinu ukupne turističke zarade.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek govorila je o tome kolika je odgovornost Ministarstva kulture za što bolji turizam u Hrvatskoj. - Svi zajedno prepoznajemo veliki potencijal razvoja kulture kao jednog od pokretača turizma u malim sredinama. Sve ono što radimo i kroz nacionalno financiranje, kroz unapređenje zakonskog okvira za djelovanja kulture pa i kroz Europske fondove na razini Vlade u najbližoj suradnji s Ministarstvom turizma radimo upravo zato da bismo potaknuli one projekte koji su samoodrživi ili su u velikoj mjeri samoodrživi i koji mogu u malim sredinama prezentirati bogatu kulturnu baštinu i biti jedan od pokretača razvoja koji će privući posjetitelje i stvoriti dodanu vrijednost za građane diljem Hrvatske - istaknula je Obuljen Koržinek i dodala kako je Hrvatska prepuna takvih pozitivnih primjera i to ne samo na obali. - Tu je i sjever Hrvatske, pa i Slavonija gdje smo jedni od prvih uočili potencijale i pokrenuli projekt Vukovar-Vučedol-Ilok kao najkompleksniji projekt poslijeratne obnove - objasnila je Obuljen Koržinek. Spomenula je i Muzeje Hrvatskog zagorja među kojima je posebno istaknula Muzej krapinskih neandertalaca, koji je, kako je naglasila, pokazao da se inovativnim pristupom može privući velik broj posjetitelja.

Na događaju je sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić koji je naglasio kako Hrvatska ne treba ovisiti samo o turizmu, no da je to jaka grana s velikim kapacitetom i potencijalom na koju se trebaju naslanjati i druge djelatnosti. Istaknuo je važnost kreativnih industrija, koje su usko vezane uz kulturu, a gdje Hrvatska već sada čini znatne iskorake.

Nacionalni susret nezavisnih načelnika i gradonačelnika podržao je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar koji je napomenuo kako je do sada mnogo puta kontaktirao s vodstvom nezavisnih, jer su im zajednički problemi u funkcioniranju lokalne i regionalne samouprave, bez obzira na stranačku pripadnost. – Problemi, izazovi, želje za povlačenjem europskih sredstava i realizacijom projekata su nam isti, pa je logično da sam ovdje, sudjelujem u panelu i sam dam svoj doprinos da dođemo do nekih rješenja koja bi se mogla poslije primijeniti na nacionalnoj razini – rekao je Kolar te je kao jedan od najvećih problema istaknuo način financiranja lokalne i regionalne samouprave. Napomenuo je kako ovakav način financiranja može funkcionirati samo do nove financijske omotnice. - U tom trenutku sa vjerojatno 30 posto sufinanciranja, mi ćemo biti nijemi promatrači onoga što će se dgoađati. Ako se ne promijeni način financiranja mi nećemo moći aplicirati, jer već smo sada prenapregnuti, već smo se sada morali kreditno zadužiti da bi isfinancirali svoj udio od 15 posto, s obzirom da je cijena na tržištu rada u građevini rasla, naše sufinanciranje već sada prelazi preko 30 ili 35 posto – rekao je Kolar, dodavši kako bi država trebala povećati udio u sufinanciranju poreza na dohodak, ali i vidjeti koji bi bili drugi modeli financiranja. Neki su modeli, kaže Kolar, već i prezentirani, pa se čeka reakcija Ministarstva financija te njihov prijedlog.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako nitko nema razloga biti nezadovoljan, jer su, nakon novog zakona o financiranju jedinica regionalne i lokalne samouprave one dobile 2 milijarde 100 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. – Nitko nije na gubitku. Mi smo taj zakon lansirali na početku mandata mnogih načelnika što je dobra stvar, jer sada imaju razdoblje ispred sebe kada ta sredstva na pametan i adekvatan način mogu uložiti. Mislim da sve skupa mogu biti zadovoljne s ovim dodatnim sredstvima – rekao je Marić, dodavši kako je jak i jasan stav države da može podržati povećanje postotka nacionalne komponente u financiranju projekata, iako brojne zemlje na tome inzistiraju. – To nas stavlja u nepovoljan položaj, no komunicirat ćemo da je Hrvatska nakon pet godina članstva konačno krenula jačim smjerom iskoristivosti EU fondova, ali daleko smo još od onih razina na kojima želimo biti – rekao je Marić.