Država bi da žene rađaju sve više, puno se priča o padu nataliteta, priča se o zaštiti majki…Kako se država doista brine o natalitetu, neke žene, međutim, shvate još i prije no što rode, na ´čuvanju trudnoće´. Naknade su, kažu buduće mame, premale. Veće su ako slomite nogu nego ako čuvate trudnoću…


Često se naglašava kako je u Hrvatskoj natalitet u padu i da trebamo rađati više djece. Većina se za prinovu odlučuje iz ljubavi. No, stavimo ruku na srce, dijete i košta. Maloj bebi potrebna je skrb, ljubav ali i štošta drugo za što je potreban novac, kojeg pak država daje na kapaljku. Problemi ponekad počnu i prije poroda i to onda kada trudnica zbog prijetećeg prijevremenog poroda mora ostaviti posao i krenuti na bolovanje. Podrazumijeva se mirovanje. To se zove bolovanje zbog komplikacija u trudnoći. I tu se buduće mame počinju spoticati o naš zakon. Kako život nije za sve isti, nije ni zakon.

Bolovanje zbog komplikacija u trudnoći po novom je zakonu izjednačeno s bolovanjem. Kako to već obično biva, u zakonu lijepo piše kako naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom iznosi 100% od osnovice za naknadu i od prvog dana isplaćuje se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U praksi to znači ovako: ako je trudnica koja je otišla na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći radila kao prodavačica u dućanu i primala recimo 1700 kuna, isti iznos isplaćivat će joj HZZO na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.1600 kuna je minimalna vrijednost, maksimalna 4.257,28 kuna. Taj limit odredio je HZZO.

Objašnjenje: ionako je mali broj žena koje puno zarađuju

Ako je buduća mama radila bolje plaćeni posao, recimo, bila je sutkinja općinskog suda i primala plaću od oko 6.500,00 kuna, kad ode na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći najviše može primiti 4.257,28 kuna i ni lipe više. To je granica. Ta buduća mama nije zadovoljna, jer gubi poveći iznos. Prodavačica se neće buniti jer je njezina naknada ista kao i plaća i iznosi 100% jer ima manje od tih često spominjanih limitiranih 4.257,28. Zašto je to tako? U HZZO ističu kako je taj iznos određen jer realno gledajući, mali broj žena prima veću plaću od tih 4257,28 kuna. - Čak 99,9 % ispod je te granice – kažu.

No, najvjernije su istinite priče, pa smo slijedeći taj primjer posjetili Opću bolnicu Zabok i razgovarali sa dvjema hrabrim budućim mamama, trudnicama koje leže na bolničkom odjelu jer čuvaju trudnoću zbog komplikacija. Pitali smo ih što misle o važećem zakonu. I naravno da smo pogodili u sridu, jer problema uvijek ima. To što čuvaju plod i leže u bolnici im ne pada teško, jer to čine za dobrobit svojeg djeteta. Naše trudnice ne spadaju u one koje primaju plaću preko 4000 kuna, no ipak imaju zamjerki jer kažu kako je minimalna naknada stvarno minimalna.

Kašnjenje isplate

Đurđica Matejaš (26) iz Dukovca pokraj Svetog Križa Začretja radila je prije odlaska na bolovanje u Herucu. Plaća joj je bila oko1800 kuna. Toliko Đurđica dobiva i na bolovanju. Na odjelu gdje čuva trudnoću leži punih mjesec dana, s tim da se prije mjesec dana vodila u Zagrebu. Željno slatko iščekivanje završit će za kojih 15 dana. Ovdje će ležati do samog poroda.

- Od prvog sam dana na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći, no nisam cijeli period odležala u bolnici - rekla nam je Đurđica. - Naknade koje dobivamo, a koje su ionako minimalne, znaju kasniti i po pet, šest dana. Recimo, trebali bi je isplatiti 20. u mjesecu, ali kasne, stignu 26. I onda ovako trudna, s trbuhom, čekaj svaki dan i provjeravaj pred bankomatom.

- Dva puta tjedno odlazila sam u Zagreb na Rebro, u Petrovu. Trošiš gorivo, potratiš cijeli dan, toliko te izmaltretiraju da nemaš volje za niš. Naruče te za ultrazvuk i čekaš k´o budala od 8 – 12, ne mičeš se, a oni te ne znaju obavijestiti da ultrazvuk ne radi. Naše osoblje u zabočkoj bolnici je daleko ljubaznije - naglasila je Đurđica.

– Naravno da zakoni nisu idealno posloženi i da taj minimalac nije dovoljan, ali beba mi je u ovom trenutku ipak najvažnija - dodala je. Koliko će joj biti točno porodiljni iznos, kaže, još uvijek ne zna.

I njezina ´cimerica´ Alina Rakinić rado je popričala s nama. Alina je iz Zlatara i ovo joj je treća beba. Zbog komplikacija u trudnoći, bebu također čuva na zabočkom odjelu. Na bolovanju je od samog početka. Bila je prijavljena na kućnu radinost, kao kućna pomoćnica i na minimalac od 1600 kuna. Taj ionako mali iznos joj je prepolovljen pa je primala samo 800 kuna.

Kažemo, primala, jer se sada prebacila na rodiljni dopust kojeg po Zakonu o radu zaposlena žena može početi koristiti 45 dana prije očekivanog poroda, a obavezno se mora početi koristiti rodiljni dopust 28 dana prije poroda.

Mortalitet veći od nataliteta

Ako je trudnoća uredna i buduća majka radi za vrijeme trudnoće, rodiljni dopust može otvoriti bilo kada između 45 i 28 dana prije predviđenog poroda. Kod trudnica koje su na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći, rodiljini dopust se otvara u pravilu 45 dana prije očekivanog poroda. Nije li Alina trebala primati na bolovanju minimalno 1600 kuna kolika je i minimalna naknada za bolovanje zbog komplikacija? Naravno, razdvojenost od djece dok leži u bolnici teško joj pada, no cure su već velike, pa se Alina toliko ne brine. –

S tim novcem ne možeš uzdržavati djecu, da suprug ne radi, bilo bi teško. Ja sam ´72.godište i mislim da se sa svojom karijerom mogu oprostiti. Iskoristit ću te tri godine porodiljnog na koje imam pravo budući da mi je ovo treće dijete, jer znam da me ne čeka nikakav posao - ispričala je naša druga trudnica Alina koja ´samo što nije rodila´.

I viša medicinska sestra Josipa Vdović misli kao bi se država trebala više brinuti za trudnice i osigurati im veća sredstva, jer činjenica jest kako nam je mortalitet veći od nataliteta. - To ne ovisi o nama, ovisi o našim zakonima i rukovodećim strukturama naše države - rekla je. Na odjelu je puno svih 29 kreveta, a zbog komplikacija trudnoću čuva 10-ak trudnica – dodala je sestra Josipa.

Suhoparni zakoni

Rezimirajući, ove naše trudnice primale su malu plaću, pa im je ostala i mala naknada. S druge stane trudnica s plaćom od 7000 kuna, kuka zbog limita od 4.257,28, i to s pravom. Dodajmo kako taj raspon od 1.600 do 4.257,28 kuna vrijedi za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći i za rodiljni dopust za prvih 6 mjeseci djetetova života. Drugih 6 mjeseci iznos je od 1.600 do najviše 2.500 kuna.

Pitanja smo slali i na mail glasnogovornice HZZO- a. Njihovi odgovori najčešće su stručno pisani i prepisani zakoni tako da i nismo dobili jasne odgovore, a i objašnjene su samo neke situacije. Naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u trudnoći i porođaj iznosi 100% od osnovice za naknadu i od prvog dana isplaćuje se na teret HZZO -a.

Visinu naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje utvrđuje Zavod, s tim da se najviši mjesečni iznos naknade plaće obračunava prema odredbama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i propisa donesenih na temelju Zakona i ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

Malo, kako god okreneš

Dakle, osnovna razlika između naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti u vezi s trudnoćom i porođajem iznosi 100% od osnovice za naknadu i od prvog dana isplaćuje je HZZO, a naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti zbog bolesti ili ozljede iznosi najmanje 70% od osnovice za plaće i isplaćuje se na teret sredstava Zavoda tek od 43. odnosno 8.dana bolovanja. I u jednom i u drugom slučaju bolovanja, osnovicu za naknadu plaće čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena posljednih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

No, ni u jednom ni u drugom slučaju naknada plaće ne može iznositi više od 4257,28 kuna kada se isplaćuje na teret Zavoda. S jedne stane minimalni iznos je premali, a s druge strane maksimalni iznos nije pošten prema onim budućim majkama koje su zarađivale veći iznos od 4000 kuna. Treba ga mijenjati, jer nije pošten ni prema jednima.