U svih 30 osnovnih te 9 srednjih škola na području naše županije započela je nova školska godina. Od ukupno 12 tisuća osnovnoškolaca, u prve razrede krenulo je njih 1383, odnosno 105 manje nego lani. Broj srednjoškolaca u prvim razredima također je manji i to za 57 tako da je od 5,5 tisuća zagorskih srednjoškolaca u prve razrede krenulo njih 1567.


Pregradski srednjoškolci uspješni na upisima

Kakva je kvaliteta školstva u Krapinsko-zagorskoj županiji tema je za koju je nije lako naći empirijske pokazatelje, no pomaže jedan zanimljiv primjer iz Srednje škole Pregrada, točnije, uspjeh njezinih gimnazijalaca koji su svoje srednjoškolsko obrazovanje završili protekle školske godine.

-Svake godine, osim prve godine kada smo upisali dva odjela (1997. op.a.), Srednja škola Pregrada upisuje po jedan odjel gimnazijalaca, u pravilu uvijek preko 30 učenika. Prošle školske godine maturiralo je njih 31 i zanimljivo je da se njih čak 29 u ljetnom upisnom roku uspjelo upisati na željeni fakultet, s time da su na prijemnim ispitima postigli iznimne rezultate. Koliko mi je poznato, ovo dvoje koje se nije uspjelo upisati u ljetnom roku, pokušat će sad na jesenskom – rekla nam je ravnateljica Vilmica Kapac te dodala da je veći dio gimnazijalaca uspio upisati fakultete na teret države, što je, naglasila je, itekako važno.

Koliko je zaslužna škola?

Da nije riječ samo o jednoj talentiranoj generaciji, ravnateljica Kapac potkrepljuje činjenicom da se iz SŠ Pregrada svake godine učenici uspješno upisuju na najzahtjevnije fakultete, kao što su medicina, pravo, FER, ekonomija i slični. Prema svemu sudeći, rezultat je to dobrih priprema za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja.

-Što se tiče formalnog školskog programa, mi nudimo različite izborne programe, odnosno, u svakom se odjelu od drugog do četvrtog razreda nude dva programa. Dakle, učenici su svake godine mogli dijeliti svoj interes na jedan od ta dva različita programa, od kojih jedan obično pokriva društveno, a drugi prirodno područje. Međutim, ja slobodno kažem da gimnazija, a to ovisi o usmjerenju organizacije rada u školi, o interesima nastavnika i viziji konačnog rezultata rada s učenicima, ima puno prostora. Postoje još različiti oblici kao dodatna nastava, postoji način rada u redovnoj nastavi, a kod nas je nastava bila organizirana najčešće da su se učenici mogli prema svom afinitetu mogli uključivati u različite projekte, koji su obrađivali ta područja, a koja su im kasnije koristila prvo za njihovu orijentaciju, a kasnije za prijemni ispit – rekla je ravnateljica Kapac.

Najuspješniji

Kad su u pitanju ovogodišnji uspjesi na prijemnim ispitima na fakultete, među, sad već bivšim pregradskim gimnazijalcima, najuspješniji su bili Martin Golubić i Jasminka Ilić iz Pegrade, Ivana Škrnjug iz Svedruže, Tea Brezinščak iz Huma na Sutli te Davor Špoljar iz Krapinskih Toplica.

Posebno je zanimljivo da će Jasminka Ilić i Ivana Škrnjug i dalje ostati kolegice i to na studiju na kojem se primalo četrdeset studenata, studiju molekularne biologije na PMF-u, pri čemu je Jasminka bila sedma, a Ivana jedanaesta na upisnoj listi, bez da su pohađale nekakve posebne pripreme izvan pregradske srednje škole.

Također, njihov kolega Davor Špoljar nakon prijemnih ispita bio je prvi na upisnoj listi na studiju arheologije zagrebačkog Filozofskog fakulteta, gdje se uz potporu ministarstva upisivalo tek pet studenata, a prijavilo ih se preko 500. Svoj uspjeh, kako nam je rekao, zahvaljuje brojnim projektima koje je «odrađivao» u sklopu povjesničarske grupe u svojoj srednjoj školi.

Tea Brezinšćak, kako kaže, željela je upisati psihologiju i prijavila se na Hrvatske studije i Filozofski fakultet. Na oba fakulteta uspješno je položila prijemni ispit, mogla je upisati kojeg je željela, a zbog načina rada, kaže, izabrala je Hrvatske studije, gdje je bila druga na listi.
Ništa manje značajan nije uspjeh njezinog srednjoškolskog kolege Martina Golubića, koji je upisao Fakultet elektrotehnike i računarstva, gdje je bilo oko tisuću dvjesto kandidata za četiristotinjak mjesta.

Ako se može suditi po njihovim primjerima, zagorsko školstvo, na dobrom je putu. Da će biti uspješni i na odabranim studijima, nitko od tih mladih ljudi ne sumnja, no hoće li danas sutra s diplomom preko granice, pitanje je na koje odgovaraju tek sa smiješkom.