Danas se obilježava Nacionalni dan hitne medicinske službe, a tim su povodom Zlatarščani na Trgu slobode mogli pogledati edukacijski program, u sklopu kojeg su pripadnici Hitne medicinske službe demonstrirali postupke održavanja života kod djece i odraslih uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora, prezentali postupanja u slučaju gušenja stranim tijelom kod djece i odraslih, kao i vozila hitne medicinske službe te dijelili promotivne letke.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije Krešimir Božićrekao je da je ovo rpilika da se sjetimo svih ‘hitnjaka’, onih koji spašavaju ljudske živote u svim uvjetima i terenima te da se dade podrška Hitnoj medicinskoj službi u RH i KZŽ koja je na zavidnom nivou.

- Imamo dobro opremljena vozila, prostore za reanimaciju, i što je ključ, dobro educirane ljude, koji su spremni odazvati se i pomoći, koji izlažu svoj žiovt da bi spasili tuđi. Prosječno vrijeme brzine odaziva od prijema poziva do dolaska na intervenciju je 16 minuta u našoj županiji, a standard suvermene svjetske medicine je 20 minuta. Moramo reći da su naša vozila su u godinu dana prošla 600 tisuća km, a to je kao da su 15 puta prošla oko ekvatora. Ta činjenica govori koliko se radi. Iza nas je u godinu dana 25000 obrađenih pacijenata, 15 tisuća na terenu, a 9 do 10 tisuća u prostorima za reanimaciju. Ključ svega, prijavno – dojavna jedinica, broj 194, srce našeg Zavoda, zaprimio je 32700 poziva. Danas je prilika da naši djelatnici pokažu na koji način pružiti hitnu medicinsku pomoć, posebno kod postupaka reanimacije, kako postupati u slučaju gušenja stranim tijelom, prilika da se otvorimo nakon pandemije koja se stišala – rekao je Božić.

Gradonačenica Zlatar Jasenka Auguštan – Pentek čestitala je svim djelatnicima Hitne njihov dan. - Drago mi je da smo u Zlataru da bi građanima laicima približili što možemo učiniti kako bi nekome prije dolaska hitne pomogli da prežive neku situaciju – rekla je gradonačelnica.

Saborska zastupnica Mirela Ahmetović rekla je da je u socijalnoj državi poput Hrvatske zdravstvo vrlo važan sektor, o u vrlo je teškom položaju. - Uvjeti u kojima ljudi rade u hitnim službama, ali i općenito u zdravstvenim ustanovama, nisu dobri, čak i u razvijenim krajevima Hrvatske hitne službe nemaju dovoljnu opremljenost kadrova, financijskih resursa da pruže uslugu koja svim korisnicima treba biti na najvišem nivou. Uloga svih nas je da počnemo brinuti zaista o zdravlju čovjeka, a hitne službe su upravo ona prva vrata gdje trebamo očekivati najbolju pomoć – rekla je Ahmetović.

Župan Željko Kolar čestitao je djelatnicima hitne njihov dan i rekao da je naša Hitna jedna od najboljih u Hrvatskoj. - Njihov vremenski dolazak na mjesto nesreće je između 15 i 17 minuta što je fenomenalno. Sve je to zahvaljujući 145 djelatnika i djelatnica koji rade u Hitnoj, 36 doktora i doktorica, svi naši zaposlenici su maksimalno motivirani, strahovito puno rade na svojoj edukaciji, a mi se kao osnivač trudimo da ih opremimo novom tehnologijom i opremom i držimo visoki standard. Nastavit ćemo se truditi da u budućem razdoblju nastavimo s takvim intenzitetom ulaganja, ako ne i većim – rekao je župan.

Osvrnuo se i na zahtjev ‘hitnjaka’ za beneficiranim radnim stažom, koji podržava. - Javne hitne službe moraju biti u jednakom položaju, imati jednaka prava i jednake obaveze. Ako imaju vatrogasci i djelatnici MUP – a, a ja smatram da moraju imati, onda smatram da moraju imati i djelatnici Hitne. A pod kojim uvjetima, to je stvar pregovora između sindikata Hitne i nadležnog ministarstva. U svakom slučaju, kada pogledate s kakvim se slučajevima susreću u svojem svakodnevnom poslu, naprosto bi bilo nevjerojatno da to na tim ljudima ne ostavi traga, a s druge strane, neki poslovi se jednostavno ne mogu raditi u određenim godinama – istaknuo je župan, osvrnuvši se i na reorganizaciju mreže hitne službe.

– Na žalost, ministar još do danas nije donio novu mrežu, iako je zakon stupio na snagu 1.1.2019. godine, što je sramota, jer je prema zakonu on dužan 6 mjeseci nakon donošenja zakona napraviti novu mrežu. Pandemija nije opravdanje za ministra što to nije napravio i Županija iz vlastitih sredstava sufinancira rad dva puntka hitne medicinske službe gdje idemo iz tima T2 u tim T1 , Konjščina i Klanjec, sa skoro 3 milijuna kuna godišnje. Ti punktovi su trebali ući u novu mrežu hitne i da to je država napravila, za tri godine bi nam ostalo 8 milijuna kuna, za koje smo mogli kupiti 9 novih jumpera. To nije jedini problem u zdravstvu, dugovi u zdravstvu su opet preko 5 milijardi kuna, veledrogerije pozivaju zdravstvene ustanove da plaćaju dugovanja jer ne mogu više kreditirati dobavu lijekova, a cijena zdravstvenih usluga je neodrživa. Ministarstvo potpisuje kolektivne ugovore oko povećanja plaća s medicinskim djelatnicima, a ne osigurava sredstva, zdravstvene ustanove ne mogu pozitivno poslovati i došlo je vrijeme da se napravi reforma zdravstvenog sustava, ali to ne znači centralizaciju zdravstvenog sustava, jer će onda biti još gore – zaključio je Kolar.