Prethodni članak
Sljedeći članak

Hrvatsku bi mogao zatrpati snijeg: 'Prijeti kolaps'



Iznenadni rast snježnog pokrivača od Sibira do Sjeverne Amerike krajem listopada mogao bi imati značajan utjecaj na predstojeću zimu na sjevernoj hemisferi. Ovaj fenomen može destabilizirati polarni vrtlog, što bi rezultiralo hladnijim i oštrijim zimskim uvjetima u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Europi, a također donijeti obilne snježne padaline, donosi Dnevno.hr.

Prema analizama Andreja Flisa iz Severe Weather Europe, neobično visoke razine snijega u ovim područjima za ovo doba godine imaju potencijal da drastično izmijene dinamiku zimskog vremena, prenosi portal Dnevno.hr. Naime, kumulacija snijega u listopadu ima izravan utjecaj na stabilnost polarnog vrtloga, atmosferske ciklone koja kruži oko Sjevernog pola. Ako dođe do destabilizacije ove ciklone, hladan arktički zrak lakše može prodrijeti prema južnijim predjelima, donoseći oštriju zimu.

Polarno vrtložno strujanje predstavlja veliki zračni sustav koji se kreće u kružnim obrascima oko Arktika, zadržavajući hladne mase zraka u polarnim područjima. Kada je vrtlog stabilan, zimski uvjeti u nižim geografskim širinama su blaži. No, destabilizacija vrtloga omogućuje hladnim zračnim masama da se šire prema jugu, što uzrokuje niže temperature i veće snježne padaline.

Povećani snježni pokrivač može oslabiti polarni vrtlog, čineći ga ranjivijim na destabilizaciju, što stvara uvjete za intenzivnije zimske poremećaje u regijama poput SAD-a, Kanade i Europe. Trenutni podaci pokazuju da je snježni pokrivač nad Euroazijom dosegnuo preko 10 milijuna kvadratnih kilometara, što je jedna od najvećih zabilježenih razina u posljednja dva desetljeća. Ova velika količina snijega ukazuje na mogućnost atmosferske nestabilnosti tijekom zime.

Velike količine snijega u jesen mogu ojačati sustave visokog tlaka u atmosferi, što posljedično dovodi do slabljenja polarnog vrtloga. Ovaj domino efekt može uzrokovati snažne zimske oluje, nagle padove temperatura i obilne snježne padaline.

Jedan od ključnih efekata destabilizacije vrtloga jest pojava iznenadnog stratosferskog zagrijavanja, što može drastično promijeniti vremenske obrasce. U tim uvjetima dolazi do naglog porasta temperature u stratosferi, što često vodi do kolapsa vrtloga. Kao rezultat toga, hladni zrak iz Arktika širi se prema južnijim geografskim širinama, donoseći sa sobom velike količine snijega u Europu i istočne dijelove SAD-a.

Kolaps polarnog vrtloga može dovesti do ekstremnih vremenskih uvjeta, s oštrim padom temperature koji može potrajati tjednima. Posljedice ovih događaja uključuju prometne zastoje, prekide u opskrbi energijom i druge probleme povezane s infrastrukturom, posebno u regijama koje nisu pripremljene za takve teške uvjete.

Meteorolozi već prate razvoj atmosferskih sustava iznad Sibira, uključujući velik sustav niskog tlaka koji bi mogao donijeti snježne padaline sjevernim dijelovima SAD-a krajem listopada. Očekuje se da će ovaj sustav dodatno povećati snježni pokrivač, stvarajući uvjete za hladniju zimu.

S obzirom na trenutnu situaciju, stručnjaci preporučuju pravovremene pripreme za zimu, osobito u područjima koja bi mogla biti najteže pogođena. Zima koja je pred nama mogla bi donijeti ekstremne vremenske uvjete, a promjene u polarnom vrtlogu ključni su pokazatelj ozbiljnosti tih promjena.

 

 

 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook