Nastavljen je trend smanjenja broja nezaposlenih osoba – višestruko je smanjen broj nezaposlenih osoba, i u Krapinsko – zagorskoj županiji i u Hrvatskoj, kaže Goran Vukmanić iz HZZ Područnog ureda Krapina.

-Od preko 8.500 nezaposlenih osoba tijekom 2013., u 2022. i 2023. imamo prosječno ispod 2.000 nezaposlenih osoba. U navedenom razdoblju najveći mjesečni broj nezaposlenih osoba zabilježen je u veljači 2013. (9.131), a najmanji u svibnju 2023. (1.722), što predstavlja smanjenje za preko 7.400 osoba – dodaje. Krajem 2023. godine evidentirano je 1.925 nezaposlenih osoba.

Raste broja osiguranika HZMO (zaposlenih)
Bilježi se kontinuirani rast broja zaposlenih osoba na području Krapinsko-zagorske županije od 2013. godine. Prosječan broj zaposlenih u navedenom razdoblju povećan je za gotovo 6.900 osoba (s prosječnih 33.114 u 2013. na 40.012 u 2023.). Najniži broj zaposlenih prema mjesecima zabilježen je u siječnju 2013. (32.597), a najviši u studenom 2023. (40.613) – radi se o razlici od preko 8.000 radnika. Krajem prosinca 2023. godine evidentirano je 40.418 zaposlenih osoba na području Krapinsko-zagorske županije.

Pada stopa nezaposlenosti
Rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti posljedično uzrokuju pad stopa nezaposlenosti. Tako je od 2013. godine kada je prosječna stopa nezaposlenosti iznosila 20,5% u 2022. i 2023. stopa nezaposlenosti pala ispod 5% (4,8% odnosno 4,7%). I na nacionalnoj razini isti je trend s time da je stopa nezaposlenosti nešto viša nego na razini KZŽ (npr. 6,7% u 2022. odnosno 6,2% u 2023.).

Traženi radnici
Broj traženih radnika u porastu je od 2013. godine (traženo 3.750 radnika), a od 2016. godine uglavnom je na području Krapinsko-zagorske županije traženo preko 6.000 radnika godišnje (najviše 2021. – 6.661 radnik). Tako je u 2023. godini tražen 6.471 radnik odnosno za 4,7% ili 290 radnika više u odnosu na 2022. godinu.

Raste broj korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja u 2023. godini
Mjere aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje tijekom 2023. godine koristile su ukupno 1.844 osobe, pri čemu je bilo 828 aktivnih korisnika iz prethodne godine, dok je 1.016 korisnika novouključeno tijekom 2023. godine. Broj ukupnih korisnika mjera u 2023. godini bio je 10,4% veći od broja sudionika u 2022. godini, a na to je uglavnom utjecao rast broja novouključenih korisnika tijekom godine za 28,9% u odnosu na broj novouključenih u 2022. godini.

Najviše je korisnika novouključeno u obrazovanje i osposobljavanje (364 osobe ili 35,8%), što je za preko 92% više nego u 2022. godini. Kod toga je najviše osoba uključeno u mjeru obrazovanje nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja (312), što je za 175 osoba više nego 2022. godine. Na rast broja osoba koje su uključene u obrazovanje u posljednje dvije godine utjecala je aktivacija mogućnosti obrazovanja kroz vaučere (od travnja 2022. godine). Vaučer za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba predstavlja financijski instrument dodjele javnih sredstava za obrazovanje odraslih. Korisnik sam bira obrazovni program i pružatelja obrazovanja, a trošak programa obrazovanja u iznosu odobrenog vaučera isplaćuje se izravno odabranom pružatelju usluge obrazovanja. Od uspostave sustava vaučera do kraja prosinca 2023. zaprimljena su ukupno 494 zahtjeva za dodjelu vaučera za stjecanje digitalnih, zelenih i ostalih vještina. Odobreno je ukupno 427 zahtjeva (uključujući zahtjeve korisnika koji su završili obrazovanje) dok je 7 zahtjeva u obradi od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Od svih zahtjeva najviše je vaučera traženo za slijedeće programe stjecanja vještina: Knjigovođa/Knjigovotkinja (129), Internetski marketing i brendiranje (73), Rukovanje viličarom u skladišnom prostoru (50), Asistent za
upravljanje projektima/Asistentica za upravljanje projektima (38), Python developer/Python developerka (32), Front-End developer/Front-End developerka (31), Web programiranje (21), Administrator baze podataka/Administratorica baze podataka (18), Grafički dizajner – specijalist digitalnog izdavaštva/Grafička dizajnerica – specijalistica digitalnog izdavaštva (16), te UX dizajner/UX dizajnerica (14).

Osim u obrazovanje najviše novouključenih korisnika mjera bilježi se u potpore za zapošljavanje (285 osoba ili 28,1%) s rastom broja novouključenih u odnosu na 2022. godinu od 20% te potpore za samozapošljavanje (145 osoba ili 14,3%). Relativno manji opseg novouključenih korisnika odnosi se na potpore za usavršavanje (122 osobe ili 12,0%), potpore za očuvanje radnih mjesta - skraćivanje radnog vremena (82 osobe ili 8,1%), te javne radove (18 osoba ili 1,8%). - Ukupno je za mjere aktivne politike zapošljavanja u 2023. isplaćeno nešto više od 4,1 mil. eura. Kod toga je najviše sredstava isplaćeno za mjere potpore za samozapošljavanje (preko 1,7 mil. eura ili gotovo 42% svih isplata), te potpore za zapošljavanje (preko 1,6 mil. eura ili 40%), a slijedi obrazovanje i osposobljavanje (nešto manje od 360 tis. eura ili 8,7%) – dodaju u HZZ – u.

Mišljenja za dozvolu za boravak i rad stranih radnika
Od 1. siječnja 2021. godine stupio je na snagu Zakon o strancima („Narodne novine“, br. 133/20) koji regulira uvjete ulaska, boravka i rada državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. Uvjete koje poslodavac mora ispunjavati za izdavanjem pozitivnog mišljenja provjerava Hrvatski zavod za zapošljavanje, a uvjete za boravak državljanina treće zemlje Ministarstvo unutarnjih poslova, putem nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje. Hrvatski zavod za zapošljavanje može izdati pozitivno ili negativno mišljenje koje dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova odnosno nadležnoj policijskoj postaji. Tijekom 2023. izdano je ukupno 3.087 pozitivnih mišljenja za zahtjeve sa područja Krapinsko-zagorske županije, što je za gotovo tisuću ili 47% više u odnosu na 2022. godinu. Najviše je pozitivnih mišljenja za zapošljavanje stranih državljana izdano u djelatnosti građevinarstva, te u prijevozu i skladištenju.
Pet najtraženijih zanimanja prema zahtjevima za radne dozvole za zapošljavanje stranaca u 2023. godini bila su radnik visokogradnje, radnik niskogradnje, zidar, vozač teretnog vozila te elektroinstalater. Pet zemalja iz kojih je najviše radnika prema zahtjevima su Bosna i Hercegovina, Srbija, Indija, Kosovo i Nepal.