Vapaj očajnog Ivana iz Skarićeva, oca devetogodišnjeg Patrika, osmogodišnje Ane i petogodišnjeg Josipa konačno se ugasio jer je njegova supruga i majka ove troje krasne djece danas konačno stigla u toplinu njihova doma. Nakon dugih 11 dana obitelj je ponovno u punom sastavu, ali uz duboku tugu zbog svega što su kao obitelj morali proći.

Podsjetimo, mračna sjena nadvila se nad obitelji Plahutar 29. siječnja kada je po Ivanu stigla policija i odvela je u zatvor zbog nepodmirenog alimentacijskog duga. Iako je dug u roku dva dana podmiren do zadnjeg centa procedura je trajala i povlačila se sve do danas.

Vapaj očajnog Ivana iz Zagorja, oca troje djece: 'Pustite moju suprugu iz zatvora'

Podsjetimo i kako su nakon objave našeg prvog članka reagirali Ivanin bivši muž, Ured pravobraniteljice za djecu, ali i vi, naši čitatelji koji ste nudili pomoć na sve moguće načine na čemu vam Ivan ovom prilikom zahvaljuje.

- Presuda je donesena. Ivana je danas trebala biti puštena na slobodu. Međutim, ujutro sam zvao Centar za dijagnostiku da još jednom provjerim. Rekli su mi da se ne može van jer presuda nije pravomoćna. Moj odvjetnik morao je napisati dokument u kojem piše da se nećemo žaliti i to je on odmah učinio. Sada se čeka Državno odvjetništvo i onda Ivana može van. Ja molim Boga da to bude sutra ujutro – ispričao nam je Ivan sinoć.

Reagirali bivši muž, pravobraniteljica i čitatelji. Mamu Ivanu pustit će iz zatvora

Kalvarija je završena. Danas niz Ivanovo i Ivanino lice teku suze, ali ovaj put radosnice. Sreću koju osjećaju, kažu ne mogu opisati.

- Neopisivo sam sretan jer je ipak pravda pobijedila. Nadam se da će se ljudi prepoznati jer nismo jedini koji su imali ili imaju ovakav problem. Nije da smo tražili financijsku pomoć, počeli smo funkcionirati, išlo nam je i teško je onda kad ti odvedu člana obitelji, to je kao da ti fali pola tijela. Djeca nisu kruha gladni, imamo poljoprivredu, ali to je valjda tako – kad ti najbolje krene, onda se sve sruši u nekoliko minuta – priča nam danas Ivan, ali dodaje kako nije zadovoljan s radom nadležnih institucija.

- Nisam zadovoljan s pravnim institucijama jer se sve to radi sporo, presporo. Prioritet su uvijek djeca, a Ivana ni danas ne bi bila vani da ja nisam zaprijetio na neki način. Meni je danas do 11 sati bilo rečeno da mi supruga neće izaći, da sutkinje nema i onda sam zvao Centar za dijagnostiku, rekao sam da sam slučaj dao u medije i da će ih se kontaktirati. Za pola sata je Ivana bila vani. Ovim putem svima koji se bore sa sličnom situacijom savjetujem da potraže pomoć medija – kaže Ivan.

Kratko smo razgovarali i s Ivanom iza koje su teški dani. Prepričava nam kako u zatvoru nitko nije bio zločest prema njoj, da su joj njeni jako nedostajali, ali i da hrvatsko pravosuđe može i mora bolje.

- Ne znam kako da vam to opišem. Mislim da nije okej da sam bila toliko dugo u zatvoru premda je dugovanje bilo podmireno. Moglo se to prije riješiti i mogli su me pustiti. Trebaju postojati neki mehanizmi. Ja nisam imala pojma što se vani događa tako da sam jako sretna da sam doma. Kad vidim svoju djecu, svog supruga i zavičaj srce mi je puno. Jako sam sretna – rekla nam je kroz suze.

Ova obitelj, kroz svoje snove i nade za bolje sutra, nosit će teret prošlosti, teret borbe koju su vodili zajedno, a ova priča nije samo o trenutku ponovnog susreta, već o putovanju kroz tamu, o borbi za ljubav, dostojanstvo i pravdu, o nadi koja je uspjela preživjeti čak i u najmračnijim trenucima. Neka nam to svima bude primjer.