Prethodni članak
Sljedeći članak

Kajkavski valcer optužbi

Umjesto da Društvom za kajkavsko kulturno stvaralaštvo potkraj godine caruju vesele note kajkavskih polki, zaplesao se v


Umjesto da Društvom za kajkavsko kulturno stvaralaštvo potkraj godine caruju vesele note kajkavskih polki, zaplesao se valcer međusobnih optužaba. Višemjesečna trvenja i netrpeljivost dvojice najodgovornijih za djelovanje Društva, njegova direktora Viktora Crneka i umjetničkog direktora Svečanosti kajkavskih popevki Josipa Cvitanovića, rezultirala su podnošenjem ostavke Josipa Cvitanovića, na sjednici izvršnog odbora 29. studenoga, o čemu je sam obavijestio medije ovog utorka. Premda ima četverogodišnji mandat, Krapinu napušta na polovici svoje umjetničke kajkavske misije.

Crnekovi ´grijesi´

- Nije jednostavno ukratko opisati sve grijehe Viktora Crneka. Najprije njegovo miješanje u ovlasti umjetničkog direktora, istupanje u javnosti (na oba zadnja festivala) s ciljem omalovažavanja festivala, blokiranje rada Izvršnog odbora izbjegavanjem sazivanja sjednice tri mjeseca nakon festivala, ignoriranje odluka Izvršnog odbora, primjerice o potpisivanju ugovora s umjetnicima, što do danas nije učinjeno. Isplatio je sam sebe i neke svoje najbliže suradnike, dok svi ostali, uključivši i moju malenkost, još čekaju ugovore…

Najtužnija je spoznaja da Viktor Crnek shvaća festival kao svoje privatno vlasništvo, pa se tako i ponaša. Ja sam glazbenik i prihvatio sam se toga u želji da napravim nešto pozitivno u Krapini. Negativni odnosi me ne zanimaju, pa sam stoga dao ostavku jer ne želim više tolerirati stalnu opstrukciju i podmetanja direktora Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Viktora Crneka. Činjenica je da je ovo drugi odlazak umjetničkog direktora festivala u dvije godine, jer je i maestro Stjepan Mihaljinec odstupio iz istog razloga - kazao je Josip Cvitanović, optužujući Viktora Crneka da iskorištava Društvo i festival kao poligon za svoja iživljavanja.

Razgovarajući s «optuženim» Viktorom Crnekom shvatili smo da nije najsretniji što se «prljavi veš» pere pred javnošću, spominjući kako je Josip Cvitanović ostavku podnio na sjednici Izvršnog odbora, kako nitko od prisutnih članova nije rekao ni riječi, a na skupštini koja slijedi to će se i potvrditi. Cvitanovića na ostavku nitko nije prisiljavao, ali «on je čovjek koji nije za timski rad, voli naređivati i ni za što odgovarati, stvara financijske obveze bez konzultacije s direktorom i suglasnosti Izvršnog odbora, a direktor Društva statutarno je odgovoran za financije, jer Društvo za njega ne postoji».

A penezov ni

Već na početku sjednice Izvršnog odbora Josip Cvitanović je tražio da Viktor Crnek podnese ostavku i tu je puklo, odnosno kulminiralo je ono što je dugo poput žeravice tinjalo. Crnek podastire brojke. Prošlogodišnje Svečanosti kajkavskih popevki bile su 30 posto skuplje od onih godinu ranije, a ovogodišnje čak 67 posto u odnosu na 2005. godinu, a «penezov ni». Što se maestra Stjepana Mihaljinca tiče, on je četrdeset godina prijateljevao s Krapinom i kajkavskom popevkom, a nakon jubileja na skupštini se zahvalio na dužnosti «iz zdravstvenih razloga». Je li nešto drugo bilo posrijedi, zna samo on.

- Sa Stjepanom Mihaljincom uvijek se raspravljalo o svakoj stavci, analiziralo, diskutiralo, prije nego je odlučeno o financijskoj obvezi - kazao je Viktor Crnek.

Oni koji pažljivije prate kajkavska glazbena zbivanja u Krapini skloni su tvrdnji kako je posrijedi sudar dviju umjetničkih osobnosti, krapinskog doajena i ambicioznog zagrebačkog glazbenika koji je tek zakoračio u krapinski glazbeni svijet, festivalskih koncepcija i njihovih poimanja, a možda i generacijski jaz. Jedan je pobornik tradicije, drugi modernijih festivalskih iskoraka, a obojica za svoja festivalska viđenja imaju argumente i istomišljenike.

Između dvije vatre

Najteže je u ovoj situaciji članovima Izvršnog odbora Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo od kojih, istina, nitko ne traži opredjeljivanje, ali su nerijetko bili u situaciji smirivanja strasti i posredovanja u pomirenju «dva ovna na brvi». Za dobro kajkavske popevke bilo bi najbolje međusobna prepucavanja i optuživanja što prije rasvijetliti i pomesti iz Društva, a vrijeme i stvaralačke potencijale uložiti u pravodobne i temeljitije pripreme ovogodišnjih Svečanosti kajkavskih popevki.


Još članaka iz "Vijesti"

Facebook