Prethodni članak
Sljedeći članak

Kako da vino bude manje kiselo, ali s više postotka alkohola?


U organizaciji ogranka Matice hrvatske u Zaboku u Gradskoj galeriji jučer je održano predavanje Patrika Jureše, mag. phys. – geophyus, asisstenta na Geofizičkom odsjeku PMF-a. Nakon uvodnih riječi predsjednice Ogranka prof. Sandre Babnik Lončar koja je pozdravila sve prisutne uslijedilo je predavanje. Tako se moglo saznati da je u posljednjih 25. godina trend porasta u godišnjoj temperaturi zraka tijekom kojih osjećamo velike ekstreme u mjerenoj oborini (od suša do poplava) i povećanje u trajanju srednje godišnje duljine sušnih razdoblja. A taj porast prosječne temperature zraka utječe na promjene u odvijanju fenofaza svih biljaka, a osobito vinove loze.

Uslijed klimatskih promjena dolazi ne samo do promjene u odvijanju fenofaza nego i do promjena u prinosu, rokovima berbe i kemijskom sastavu grožđa. Hrvatska ima veliki broj autohtonih sorata vinove loze – 125 primki koje se nalaze u nacionalnom kolekcijskom nasadu autohtonih sorata. Povoljni klimatski uvjeti, reljef i tlo te raznolikost sorti, kao i suvremena tehnologija učinili su da Hrvatska bude zapažena vinogradarska zemlja koja može ponuditi kvalitetne i vrhunske proizvode koji svoje mjesto pronalaze i na najzahtjevnijem turističkom tržištu, a osobito naše Zagorje jer je Krapinsko zagorska županija druga kontinentalna županija u Republici Hrvatskoj po broju noćenja i dolazaka turista kojima nudi bogatu eno-gastronomsku ponudu svojih proizvoda i usluga.

Samim time naša vina u Zagorju će postati manje kiselija, ali sa većim postotkom alkohola. Na tragu toga će se mijenjati i sorte. No ipak naše Zagorje će imati manje promjena i problema od Dalmacije i Slavonije – zaključak je predavača Jureše.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook