Prethodni članak
Sljedeći članak

Medicinske sestre poručile: 'Ovo je upozorenje. Nadamo se pomoći od Županije'


Medicinske sestre i tehničari cijeloga svijeta 12. svibnja obilježavaju Međunarodni dan sestrinstva u spomen na rođendan Florence Nightingale, britanske medicinske sestre, začetnice modernog sestrinstva, koja je sestrinstvo oformila kao priznatu profesiju. Međunarodni dan sestrinstva je prilika da se ovim zdravstvenim djelatnicima još jednom zahvali na brizi za bolesne i na zaštiti zdravih ljudi, ali i da se progovori o izazovima i problemima s kojima se susreću pa je krapinsko – zagorski župan tom prilikom u Poslovno-tehnološkom inkubatoru u ponedjeljak organizirao prijem za njih.

Palijativna skrb

Predsjednica podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara KZŽ Jelena Martinec zahvalila je Županiji na organizaciji predstave povodom Dana sestrinstva koja je bila održana u četvrtak u POU Krapina, uz nazočnost preko 400 sestara iz svih ustanova naše županije.

- Ovogodišnji Dan sestrinstva obilježava se pod geslom 'Naše medicinske sestre – naša budućnost'. Sve zajedno nas pri kraju te naše budućnosti čeka potreba za nekim oblikom palijativne skrbi. Ove godine prvi je puta u RH obilježen nacionalni dan palijativne skrbi 11. svibnja i mi smo se u ovom susretu dotakli palijativne skrbi. Razgovarali smo sa županom o tom segmentu jer smo mišljenja kako nam u županiji već sada kronično nedostaje palijativnih odjela, a s obzirom na produženje životnog vijeka, taj nedostatak će sigurno biti i veći – rekla je Martinec u nadi da će im Županija u narednim godinama pomoći riješiti taj problem. Barem djelomično.

Tajnica podružnice Hrvatske udruge medicinskih sestara Bedekovčina Nikolina Ferenčak zahvalila je Županiji što je prepoznala bit da pozove na ovako važan dan i medicinske sestre iz Hrvatske udruge medicinskih sestara.

- Hrvatska udruga medicinskih sestara je jedna od najstarijih i najbrojnijih udruga u RH. 2019. godine pod entuzijazmom nekolicine medicinskih sestara s područja KZŽ osnovana je i podružnica Bedekovčina. Težimo volonterskom djelovanju, u suradnji s KZŽ organizirali smo različite interaktivne radionice za našu najosjetljiviju populaciju, umirovljenike, organizirane su brojne tribine i javnozdravstvene akcije – rekla je Ferenčak.

Uloga sestara

Župan Željko Kolar medicinskim je sestrama zahvalio na njihovom trudu u ime svih pacijenata.

- Kada je čovjek zdrav, ima stotinu želja, a kada je bolestan, samo jednu – da ozdravi. Svaki naš kontakt s liječnikom, bez obzira koja je to bolnica ili dom zdravlja, je medicinska je sestra ili tehničar. Taj njihov angažman, njihova ljubav prema poslu koji rade, zapravo pridonosi tome da i kada se osjećaš loše, lakše to podneseš. To je ključna uloga sestara u zdravstvenom sustavu – rekao je župan i dodao da izazova puno. - Čitav zdravstveni sustav u RH treba pothitno reorganizirati jer on stvara veliki financijski gubitak, niti su posloženi dobro limiti, niti cijene usluga, a ne može sustav funkcionirati niti da Zavod bude kao nositelj sustava pozitivan, a ostale zdravstvene ustanove, posebno u bolničkom sustavu, negativne. Znači, nešto ne štima, čim prije si to priznamo, tim prije ćemo početi rješavati te probleme. Ono što kod naših medicinskih sestara i tehničara treba posebno naglasiti je spremnost da zamijene kolege koje su na bolovanju, spremnost za učenje, za dodatnu edukaciju i to je nešto što se osjeti kada dođete u naše zdravstvene ustanove. To je humano zanimanje, to nije posao i svi koji se odluče da idu u to zanimanje, imaju tu jednu posebnu iskru u oku i malo veće srce nego što imaju drugi ljudi – poručio je Kolar i dodao je da Županija kroz investicije, što u same zgrade, što u medicinsku opremu, što u educiranje ljudi pokušava stvoriti bolji sustav. - Ono što ste vi mogli napraviti sami je već napravljeno, a sada je na resornom ministarstvu i Zavodu da naprave drugi dio koji je očit, a nije napravljen. Nadam se da ćemo iduće godine moći reći da smo neke od sadašnjih izazova i riješili i da ćemo svi zajedno doprinijeti još boljem funkcioniranju zdravstvenog sustava – poručio je Kolar.

Prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara, njih 1421 radi u zdravstvenim ustanovama na području Krapinsko – zagorske županije, a pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug opisala ih je kao osobe koje su često srce i duša neke zdravstvene ustanove, ambulante i prve osobe koje pacijenti susreću u najranjivijem stanju, prve osobe utjehe i potpore, ali i zadnja osoba s kojom se pacijent koji završava svoj život pozdravlja. - To je struka koja je svjesna svojih kompetencija i mogućnosti, ali i odgovornosti, struka koja iznimno puno ulaže u svoj profesionalni rast. Većina izazova s kojima se susreću medicinske sestre i tehničari na području naše županije izazovi su s kojima se susreću svi na razini Republike Hrvatske. Bez obzira na sav nedostatak kadra, naše zdravstvene ustanove još uvijek uspijevaju pronaći adekvatan kadar – poručila je Gregurović Šanjug.

Problemi i nada

Ipak, s druge strane, a u ime primarne zdravstvene zaštite Doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinu, Zavoda za javno zdravstva, ustanova zdravstvene njege u kući, ali i ustanova socijalne skrbi glavna medicinska sestra Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije Biserka Sviben istaknula je nedostatak kadra s kojima se susreću sve ustanove, taj problem ih čeka i u budućnost, a on će se svakako morati riješiti. Kako?

- Susrećemo se s time da se sve više sestara obrazuje u svoje slobodno vrijeme kako bi ta skrb bila na nivou za naše pacijente i naravno da, sukladno tome, očekujemo da nas se vrednuje i priznaje u sustavu. Problema ima puno, ali veseli nas sve veći broj učenika koji će završiti medicinske škole, ali obzirom na potrebe stanovnika naše županije, i u budućnosti ćemo se susretati s nedostatkom kadra – poručila je Sviben.

Glavna sestra OB Zabok i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Danica Horvat nadovezala se kazavši kako ovogodišnje geslo Dana sestrinstva upozorava na ekonomsku snagu skrbi. - To je upozorenje da se više treba ulagati u sestrinstvo zbog nedostatka medicinskih sestara. Nije problem plaća, već je problem ono što mi sve za tu plaću radimo. Postoji nesrazmjer onog što radite na poslu i onog što nosite kući kako biste odradili, ali vjerujem da dolaze bolja vremena za nas i naše pacijente – zaključila je Horvat.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook