Prethodni članak
Sljedeći članak

Mnogi Zagorci dižu kredite da bi obavili zahvat u Akromionu

Idejni začetnik čitave priče je ravnatelj 'Akromiona', prof.dr.sc. Nikola Čičak, u razgovoru s kojim smo doznali zašto je nekolicina vrhunskih stručnjaka, sveučilišnih profesora i kirurga Klinike za ortopediju Medicinskog fakulteta u Zagrebu na Šalati, prije više od deset godina odlučila napustiti 'sigurnu državnu službu' i pokrenuti privatnu bolnicu

  • Bolnica Akromion

    Bolnica Akromion


Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju 'Akromion' u Krapinskim Toplicama ove godine obilježava desetu godišnjicu od kako je počela s radom, a proteklog tjedna, uz Dan općine Krapinske Toplice, ova je privatna bolnica primila i općinsku Povelju, koja se inače dodjeljuje za izuzetne zasluge i rezultate koji doprinose razvoju ili ugledu Općine. I to 'Akromion', složit će se mnogi, upravo i radi, ne samo činjenicom da je riječ o najmodernijoj i najopremljenijoj ortopedskoj bolnici u ovom dijelu Europe, nego prije svega činjenicom da u njoj rade ponajbolji hrvatski kirurzi i ortopedi.

Od nule
Vodeći među njima i idejni začetnik čitave priče je ravnatelj 'Akromiona', prof.dr.sc. Nikola Čičak, u razgovoru s kojim smo doznali zašto je nekolicina vrhunskih stručnjaka, sveučilišnih profesora i kirurga Klinike za ortopediju Medicinskog fakulteta u Zagrebu na Šalati, prije više od deset godina odlučila napustiti 'sigurnu državnu službu' i pokrenuti privatnu bolnicu. - Za vrijeme bivše države bila je to najbolja ortopedska bolnica, no, polako su stvari išle tako da nije bilo napretka. Infrastruktura je bila loša i danas je u još gorem stanju nego je bila tada jer se nije investiralo. S druge strane, ako radite jako puno, oni koji bi vam trebali odati svojevrsno priznanje i pustiti vas da radite, oni su nas kočili. A mladi ljudi žele napredovati i raditi. I treći razlog je što sam se dva puta kandidirao da budem predstojnik Klinike za ortopediju, kao i kolega Hašpl, ali ni jednog od nas nisu izabrali, iako smo imali dobre programe. Tad sam shvatio da ne želim da političari odlučuju o mojoj sudbini, nego želim sam odlučivati. Dakle, više se stvari poklopilo i rekli smo 'Doviđenja. Idemo od nule' - otvoren je bio ravnatelj Čičak.

Škegrin Quaestus
No, priznaje, nije bilo lako, tim više što su bili svjesni da se upuštaju u jednu ozbiljnu priču u privatnom sektoru i to na tržištu koje nisu poznavali, obzirom da su do tad radili u javnom sektoru. Sama ideja rodila se još 2005. godine, kad je prof. Čičak počeo okupljati zainteresirane kolege te potom godinu dana tražio zainteresirane investitore, koje je na kraju pronašao u fondu Quaestus, poznatom po svom osnivaču, nekadašnjem ministru financija Borislavu Škegri. Zajedno s prof. Čičkom i Quaestus fondom, 2007. godine ugovor su potpisali i prof.dr.sc. Miroslav Hašpl, dr. Denis Tršek i dr. Hrvoje Klobučar te su svi zajedno postali suvlasnici tvrtke Osteon d.o.o., koja je vlasnik 'Akromiona'.

Izbor lokacije
Krenuli su u potragu za povoljnim poslovnim prostorom ili zemljištem u Zagrebu, a kad ga nisu pronašli, išli su u Varaždinske Toplice, ali i u Stubičke Toplice. Na koncu, ipak su se odlučili za Krapinske Toplice, gdje su od tamošnje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju uzeli u zakup staru zgradu Katinog Dvora te je u potpunosti rekonstruirali i opremili, u što su uložili gotovo 45 milijuna kuna. Na koncu, 14. travnja 2008. godine 'Akromion' je započeo s radom i tog je dana obavljena i prva operacija. - Istina je da smo razmatrali nekoliko različitih lokacija, iako smo na početku namjeravali bolnicu otvoriti u Zagrebu. No, na primjeru 'Magdalene' vidjeli smo da se može uspješno poslovati i u Krapinskim Toplicama pa smo na koncu odlučili doći ovdje - rekao nam je ravnatelj Čičak.

Moderna bolnica
Bolnica 'Akromion', inače, već u startu je bila tehnološki najmodernija i najopremljenija bolnica u Hrvatskoj, prva e-bolnica u Europi, opremljena tehnologijom integriranih operacijskih dvorana i Olympusovim HD EndoAlpha sustavom, koji u svakom trenutku omogućuje liječnicima i medicinskom osoblju kompletan pristup slikovnim i tekstualnim podacima o pacijentu. No, usprkos tome, u 'Akromionu' konstantno ulažu i dalje, kaže prof. Čičak, te napominje kako su za 12 milijuna kuna ove godine nabavili najmoderniji uređaj za magnetsku rezonancu i rendgen, a samo u novu nadogradnju informatičkog sustava, modernizaciju i poboljšanje internetskih veza, uložili su nedavno dva milijuna kuna. Uz to, četvorica liječnika, suvlasnika tvrtke Osteon, prošle su godine u potpunosti otkupili udjele Quaestus fonda te postali stopostotni vlasnici tvrtke, a tako i bolnice 'Akromion'.

Bez ugovora s HZZO-m
U početku svog rada imali su za nekoliko zahvata i predugovor s HZZO-om, no već godinama ga nemaju. Iako imaju ugovore s mnogim domaćim, ali i stranim osiguravajućim kućama, zbog čega im dolaze i mnogi stranci, građani koji nemaju osiguranje izvan HZZO-a usluge u bolnici moraju sami platiti. Kako tvrdi ravnatelj Čičak, cijene usluga i zahvata u 'Akromionu' su zapravo vrlo niske obzirom na troškove, ali, kako je rekao, razumije da je mnogim građanima to skupo i da si ih ne mogu priuštiti. Ipak, kaže, među pacijentima ima i velik broj Zagoraca. Neki od njih su imućniji, a neki dižu kredite za zahvate koji, ovisno o čemu se radi, koštaju od oko 7 do oko 50 tisuća kuna. - Nažalost, u državnim bolnicama stanje je sve teže i lošije, implantati su sve skuplji, bolnice su u gubicima, a mi nudimo vrhunske proizvode, ali to treba platiti. I sad, ja se trudim iz petnih žila da uđemo u sustav HZZO-a, ali ako uđemo u taj sustav po cijenama koji oni sada plaćaju, možemo odmah zatvoriti bolnicu, jer su cijene neekonomske i ne možete preživjeti ako radite po tim cijenama - kaže ravnatelj Čičak te napominje da se pod hitno treba napraviti ozbiljna reforma zdravstva, na način da se povećaju prihodi te smanjenjem broja bolnica smanje rashodi, jer je, smatra, ovakav sustav neodrživ.

Ravnatelj Nikola Čičak

Širenje prostora
Sama bolnica 'Akromion' u Krapinskim Toplicama ima operacijski blok s tri sale te 11 soba i apartmana, a ukupno se obavi tisuću operacija godišnje. Plus toga, u svojoj poliklinici u Zagrebu, ambulantama u Splitu i Zadru, svake godine ukupno obave preko 10 tisuća dijagnostičkih pregleda. Danas imaju 57 djelatnika, više od polovice njih su Zagorci, odlično surađuju i s topličkom Specijalnom bolnicom, čije usluge nerijetko koriste, no, kaže prof. Čičak, u posljednje vrijeme muku muče s prostorom. - Volio bih da Županija, koja je kao osnivač Specijalne bolnice i vlasnik ovih objekata, pronađe mogućnost da nam omogući širenje. Jer treba nam prostora. Imamo čak jednu operacijsku salu koja je spremna, ali ona ne radi jer nemamo dovoljno kreveta da bismo mogli tu salu popuniti. Znači, treba nam još barem pet, šest kreveta. Kumimo, molimo u Specijalnoj bolnici, ali oni kažu da nemaju mjesta i da ne znaju što napraviti. I nama je to veliki problem jer se mi u budućnosti moramo širiti. Ako to ne bude moguće, ne znamo što ćemo napraviti. Ovdje imamo 2000 kvadrata, ali to nam je premalo - kaže ravnatelj Čičak.

Privatni biznis
Općinska Povelja koju su dobili puno im znači, kaže Čičak te napominje da 'Akromion' redovito sponzorira i 'Badelfest', koji je upravo održan proteklog vikenda. - Surađujemo jako dobro s Općinom, Županijom, Specijalnom bolnicom i 'Magdalenom', ali ponekad mi se čini da neki političari često ne shvaćaju što znači privatna medicina, privatni biznis. Ne znam je li u pitanju 'zagorski jal' ili jednostavno ne shvaćanje, ali pojedinci imaju stav 'To je privatna bolnica, oni tamo mlate lovu, oni nama ne pomažu'. A ne samo mi i 'Magdalena', nego i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, dobili smo dosta privatnih pacijenata, koji dođu iz, recimo, Splita, Dubrovnika, ali i iz inozemstva. Oni spavaju tu u apartmanima ili hotelu, jedu, piju, troše, kupuju. Stoga smo mi svojim prisustvom povećali i financijske prihode Općini. Srećom, vodeći ljudi iz Općine to su prepoznali, no, prosječan čovjek to najčešće ne razumije - komentirao je prof.dr.sc. Nikola Čičak, koji naglašava kako ni u jednom trenutku nije požalio što je sa svojim kolegama, također vrhunskim stručnjacima, napustio 'javnu službu' i otvorio ovu po mnogočemu najnapredniju hrvatsku zdravstvenu ustanovu.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook