Načelnik Policijske uprave krapinsko-zagorske, Željko Cujzek

Nedavni slučajevi ubojstva Ivane Hodak te postavljanje bombe koja je usmrtila Ivu Pukanića i Niku Franjića poljuljali su povjerenje građana u sigurnosni sustav. Kakva je sigurnosna situcija u našoj županiji razgovarali smo s načelnikom Policijske uprave krapinsko-zagorske, Željkom Cujzekom.

Koliko aktualna situacija u Zagrebu, koji je vrlo blizu, utječe na našu županiju, iako je situacija što se tiče sigurnosnih pokazatelja potpuno drugačija?

Cujzek: Kriminalitet nema međunarodnih granica, pa tako niti županijskih. Nama je vrlo nezgodno što smo u blizini Zagreba i zbog ovih posljednjih događanja i mi moramo biti u jačem oprezu. Nije dobro ako se nešto u blizini dešava, onda cijelokupni sastav policije ima jedan loš osjećaj, odnosno javnost to drugačije percipira. Građani Zagreba se ne osjećaju sigurno i to se dijelom reflektira na našu županiju, mada moram reći da mi nemamo neriješenih složenih i teških kaznenih djela, što je u prvom redu najbitnije. Time smatramo da građani naše županije mogu biti vrlo sigurni.

Jesu li i policajci iz naše PU upućeni na ispomoć u Zagreb?

Cujzek: Više policijskih uprava je u PU zagrebačku dalo ispomoć. Mi smo probali izdvojiti broj koji ne bi narušio stanje unutar naše policijske uprave tako da možemo normalno funkcionirati, raditi i garantirati stanje sigurnosti povoljno na razini županije. Svakodnevna suradnja, dnevna pomoć također postoji i tu nema nikakvih problema.

Ima li kakvih operativnih akcija vezanih za slučajeve u Zagrebu, koje se provode i na području naše županije?

Cujzek: Ne. Za sada naša županija nije uključena u rad na slučaju Pukanića i Franjića. To radi specijalizirani tim stručnjaka. Ako je potrebna kakva pomoć ili provjera mi to odradimo, što je naš redovni posao i zadaća naše policijske uprave.

Najavljene su promjene unutar sustava MUP-a, u nekim policijskim upravama poput PU dubrovačko-neretvanske one su već i provedene. PU krapinsko-zagorska nikada se nije spominjala kao problematična PU . S obzirom na to, očekujete li kakve promjene ili njih ne bi trebalo biti?

Cujzek: PU krapinsko-zagorska možemo reći da ima kontinurirano dobro stanje više godina. Radimo stvarno kvalitetno, profesionalizam je na visokoj razini. Ono što se od menadžmenta ministarstva očekuje to je depolitizacija policije. U tom smislu mislim da unutar naše PU nema nikakvih problema. Normalno, ja ne mogu odlučivati o tome. Ja odlučujem niže od sebe, o razmještaju svojih ljudi, a Ravnateljstvo policije i ministarstvo vodi brigu da nas prate i da li to funkcionira ili ne.

Kakva je suradnja?

Cujzek: Suradnja s novim menadžmentom je vrlo dobra.

Postoji osjećaj javnosti da PU krapinsko-zagorskoj 'fali' ljudi. 'Fali' li zaista ljudi u PU i hoće li se nešto po tom pitanju raditi?

Cujzek: Da anketirate sve policijske uprave, uvijek će reći 'fali' ljudi, ali mi moramo sami procijeniti na koji način funkcionirati i s eventualnom preraspodjelom posla organizirati PU da funkcionira. Za sada još uvijek to možemo, a što pokazuju i ovi rezultati koje smo postigli i po pitanju granice i po pitanju prometa i po pitanju kriminaliteta. Što se tiče kriminaliteta, nemamo neriješenih težih i složenih kaznenih djela. Ako bi statistički to prikazali, onda je to jedna subjektivna ocjena stanja, koja ne mora biti takva, ali ako se građani županije osjećaju sigurni, onda smatramo da se ovdje dobro radi. Primjerice, od devet razbojstava mi smo ih sedam riješili s materijalnim dokazima, tako da je to u samom vrhu razrješenosti na razini države. Kada kompariramo stanje s drugim PU, mi spadamo u četvrtu kategoriju policijskih uprava. Mogu reći da smo unutar tri uprave koje imaju najmanji broj kaznenih djela, znači stabilnu ukupnu problematiku, bez većih odstupanja. Svaki mjesec dobivam Pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja rada, tako da mogu komparirati sve oblike kriminaliteta, pitanja prometa, javnog reda i mira, znači svih sigurnosnih pokazatelja i temeljem toga dati jednu objektivnu ocjenu o stanju i kretanju na području naše PU.

Bez obzira što smo možda teritorijalno manji od nekih drugih županija i s manjim brojem stanovnika, ipak je tu državna granica što dodatno komplicira situaciju?

Cujzek: Što se tiče granice imamo ukupno 102 kilometra državne granice gdje graničimo s policijskim upravama Maribor, Krško i Celje. Tu moram naglasiti da nemamo većih problema, da je suradnja kvalitetna na svim razinama, što se manifestira i na rad mješovitih ophodnji. Problematika nam je što se tiče granice dosta dobra jer smo zabilježili smanjenje preko 60 posto ilegalnih prelazaka, zatim imali smo 15 slučajeva sprečavanja krijumčarenja razne vrste robe i od najbitnijih stvari, 20 zapljena opojnih droga. To su rezultati na koje sam ja osobno ponosan i koji su dobri. Moram reći da kod ilegalnih prelazaka niti slovenska strana nema veći broj hvatanja ilegalnih prelazaka što je prijašnjih godina bio slučaj. Mi smo imali daleko više uhvaćenih ilegalnih prelazaka preko državne granice u unutrašnjosti iako su oni godinama raspolagali s jačom, boljom i kvalitetnijom tehnikom, pa mogu reći i s većim brojem ljudi. Zato su ti rezultati po meni vrlo dobri.

Kako trenutno funcionira projekt Policija u zajednici ?

Cujzek: Mi strahovito puno radimo po projektu Policija u zajednici što se vidi kod obilaska osnovnih škola, pa čak i vrtića, gdje nastojimo educirati najmlađi naraštaj kako se ponašati u prometu, koje opasnosti vrebaju. Također suradnja s medijima je vrlo dobra. Kroz sve te oblike edukacije mladog naraštaja mi ne možemo očekivati pomake kroz godinu-dvije, ali ako nastavimo kontinuirano raditi na ovaj način s edukacijom, smatram da će u razmaku od pet-deset godina situacija biti sigurno bolja. Sama represija neće dati rezultate. Zapravo i nije dala, ako smo je pojačavali. Upravo edukacija, kultura u prometu, spoznaja da smo i sami u zajednici, riješit će probleme. Primjerice, Zabok je 1990. imao otprilike 3.500 vozila, a danas to isto područje ima preko 13.000 vozila. Sve se promijenilo i mi moramo drugačije utjecati na ljude da ne krše prometne propise, da im se omogući dovoljan broj parkirnih mjesta, da u suradnji s lokalnom zajednicom pronađemo optimalna rješenja, na koji način postaviti prometnu signalizaciju, postaviti ležeće policajce. Evo, nedavno su se neki naljutili što smo dali jedan dopis u kojem smo rekli da se ležeći policajci moraju postaviti uz odluku Grada i suglasnost PU. Ako je zakonski tako, onda to tako mora biti. Ne možete dobiti vozačku dozvolu ako niste obavili liječnički pregled. Mi smo dakako zainteresirani da na svim mjestima na kojima postoji ta mogućnost da se postave, ali postoje ceste na kojima to nije moguće. To je dobro za policiju, mještane, grad, da postoje ležeći policajci, ali moramo poštivati proceduru koja je zakonom propisana jer inače bi svatko radio što hoće, a to nije u redu. Također valja spomenuti i hodočašća u Mariji Bistrici gdje godišnje dođe milijun hodočasnika. Na blagdane dođe i 80.000 ljudi gdje je u sat vremena potrebno smjestiti nekoliko tisuća vozila, osigurati ih i u tom dijelu nismo imali niti jedan problem i sve je savršeno funkcioniralo. U znak zahvale rektor svetišta Koren je organizirao misu zahvalnicu za PU i djelatnike PP Donja Stubica, gdje nam se zahvalio na svemu što poduzimamo svake godine u tim hodočašćima.

Kako ocjenjujete situaciju u prometu na području PU krapinsko-zagorske? Prema izvješćima brojke pokazuju pad broja nesreća i stradalih.

Cujzek: Ukupno je za 9 posto manje prometnih nesreća. U prvih devet mjeseci ove godine smrtno je stradalo 16 osoba, što je jednako broju smtno stradalih u prvih devet mjeseci lani, ali smo zabilježili manje nastadalih (lako i teže) za 8,3 posto. Teško ozljeđenih je manje za 29,4 posto što je veliki postotak i lako ozlijeđenih je manje za 8,3 posto. Moram naglasiti da je naša županija tranzitna i da samo na granični prijelaz Macelj godišnje uđe 10 milijuna putnika koji idu kroz našu županiju. Tu mi moramo angažirati dodatne snage da to prođe u redu. Mora se naglasiti i to da slovenska strana često ima zabrane prometovanja kroz Sloveniju, što nama stvara dodatni problem jer moramo nekoliko kilometara kamiona posložiti na autoput da ne bi zakrčili granični prijelaz i da može funkcionirati putnički promet. Tu mi gubimo dvije ophodnje, koje onda 'fale' u preventivnom ili represivnom smislu. Smatram da je situacija u prometu u posljednje četiri godine pod dobrom kontrolom. Mislim da i dalje možemo kvalitetno obnašati zadaće.

Što možete poručiti građanima naše županije, mogu li se oni osjećati sigurno?

Cujzek: Građanima mogu poručiti da će policija nastaviti biti servis građana u prvom redu. Probat ćemo nastaviti dobru suradnju na svim razinama. Očekujem i od građana da nam pomognu u određenim situacijama, kako je to bio slučaj u Zagrebu, gdje su građani bili pozvani da pomognu u razrješenju teškog kaznenog djela. U sljedećem periodu probat ću uspostaviti još nekoliko kontakt policajaca, ako će to biti odobreno od ministarstva, a intencija ministarstva je da se takav kvalitetan način uspostave kontakta proširi mjestima, općinama i gradovima, da se približimo građanima uspješno surađujući. Građani naše županije mogu biti sigurni jer smatram da do sada nismo imali neriješenih teških i složenih kaznenih djela, a nastojat ćemo u budućem vremenu isto tako kvalitetno rješavati svoje zadaće. Naglasio bih, mi smo u prvom redu servis građana, ne doživljavamo ovu upravu i policiju samo kao represivni aparat, nego ćemo svoj odnos prema građanima bazirati i na preventivnom smislu.

Željko Cujzek

Željko Cujzek rođen je u Varaždinu 1965. godine, a porijeklom je iz Lepoglave. Nakon završetka osnovne škole upisao je Srednju policijsku školu u Zagrebu koju je 1984. završio. Nakon toga završava i studij kriminalistike. Dobio je raspored u Krapini gdje je u policijskoj postaji obnašao poslove pozornika, šefa smjene, vođe sektora, operativca – krim službenika za organizirani, gospodarski i opći kriminalitet. Od 1995. do 1998. bio je zapovjednik PP Pregrada. Od 1998. do 2000. zapovjednik je PP Krapina. Jedno vrijeme bio je zapovjednik PP Zabok da bi nakon toga postao voditelj ureda načelnika Dubravka Teura, gdje je radio do imenovanja za načelnika PU krapinsko-zagorske 2004..Sedam godna bio je zamjenik predsjednika disciplinskog suda s donesenih više od 100 presuda, od kojih niti jedna nije pala u postupku. Bio je i zapovjednik zasebne policijske postrojbe za posebne zadaće unutar Uprave koja je brojila stotinu ljudi, a brinula se među ostalim za osiguranje utakmica te je aktivno sudjelovala u akciji Oluja . Sudionik je Domovinskog rata.

Razgovarao: Sebastijan Fuštin
Snimio: Krunoslav Pavlina